Odbor za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta potvrdio je preliminarni dogovor između Parlamenta i Vijeća o Aktu o upravljanju podacima, čime su stvoreni i formalni uvjeti za skoro usvajanje novih pravila.
Akt o upravljanju podacima trebao bi uspostaviti pouzdane mehanizme kako bi se olakšala uporaba i korištenje industrijskih podataka i podataka javnog sektora, povećalo povjerenje u usluge posredovanja u području podataka i poticao podatkovni altruizam diljem EU-a.
Cilj je promicati dostupnost velikih setova podataka koji se mogu upotrijebiti za razvoj aplikacija i naprednih rješenja u području umjetne inteligencije, personalizirane medicine, zelene mobilnosti i pametne proizvodnje.
Također, akt je dio europske strategije za podatke, čiji je cilj ojačati podatkovno gospodarstvo, povećati bogatstvo i dobrobit te Europi dati konkurentsku prednost na korist njezinih građana i poduzeća.
U izradi amandmana koji su uvršteni u završno izvješće akta sudjelovala je i zastupnica Romana Jerković.
- U svojim amandmanima, koji su se našli u završnom izvješću, naglasila sam kako se razmjena i dijeljenje podataka mora odvijati u sigurnom okruženju te u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Inzistirala sam kako se dijeljenje osobnih podataka može odvijati samo uz prethodan izričiti pristanak osobe u pitanju. Kao jedan od primjera stavljanja na raspolaganje osobnih podataka je za potrebe unaprjeđivanja istraživanja u pronalaženju lijekova za rijetke ili kronične bolesti – izjavila je Jerković.
Očekuje se da će vrijednost podatkovnog gospodarstva u Europskoj uniji između 2018. i 2025. g. porasti s trenutnih 301 milijarde eura na 829 milijardi eura. Zbog fragmentiranog tržišta, neujednačenog zakonodavstva i korištenja različitih standarda, Europa do sada nije u dovoljnoj mjeri koristila sav potencijal koji joj podatkovno gospodarstvo pruža za stvaranje novih vrijednosti.
- Ono što želim naglasiti je kako Aktom ujedno pojedincima i poduzećima olakšavamo dobrovoljno stavljanje podataka na raspolaganje za opće dobro, na primjer za određeni istraživački projekt. Time potičemo dijeljenje podataka na dobrovoljnoj bazi, te istovremeno potičemo podatkovni altruizam kao jednu od strateških odrednica novog podatkovnog okvira - ističe Jerković.
Novim pravilima se također želi doprinijeti i stvaranju novog poslovnog modela za posredovanje u području podataka uspostavom tzv. zajedničkih europskih podatkovnih prostora u sektorima od posebnog značaja, poput zdravstva, okoliša, energetike, poljoprivrede, mobilnosti, financija, proizvodnji, javnoj upravi i vještinama. Podatkovni prostori tako postaju ključni element europskog podatkovnog ekosustava koji će poduzećima, građanima i ostalim zainteresiranim stranama omogućiti dijeljenje podataka u sigurnom i interoperabilnom okruženju.
Izvjestiteljica Parlamenta Angelika Niebler (EPP) je prije glasanja naglasila koliko je zakonodavcima bilo važno da se u akt unese perspektiva srednjih i malih poduzeća.
- U tome smo i uspjeli. Tražili smo uvođenje dobrovoljnog certificiranja u obliku logotipa koji će olakšati lakšu identifikaciju pružatelja usluga podatkovnog posredovanja. Također, inzistirali smo na definicijama i na jasnom uključivanju svih dionika u okviru europskog podatkovnog prostora – kazala je Niebler prije glasanja.
Komisija će uspostaviti jedinstvenu europsku pristupnu točku s pretraživim elektroničkim registrom podataka javnog sektora. Taj će registar biti dostupan putem jedinstvenih nacionalnih informacijskih točaka.
Što se tiče osobnih podataka, te usluge i njihovi pružatelji pomoći će pojedincima u ostvarivanju njihovih prava u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Time će se pomoći osobama da imaju potpunu kontrolu nad svojim podacima te će im se omogućiti da ih dijele s poduzećem u koje imaju povjerenja. To se može postići, na primjer, novim alatima za upravljanje osobnim podacima, kao što su prostori za osobne podatke ili podatkovne lisnice, odnosno aplikacije kojima se takvi podaci dijele s drugima, na temelju pristanka vlasnika podataka.
– Tijekom posljednjih nekoliko godina digitalne tehnologije preobrazile su gospodarstvo i društvo te utjecale na sve sektore gospodarske djelatnosti i aspekte svakodnevnog života. Podaci su temelj te preobrazbe: građani će imati velike koristi od inovacija utemeljenih na podacima, kao što su poboljšano personalizirano zdravstvo. Olakšavanjem pristupa i korištenja podataka poduzećima i istraživačkim organizacijama, želimo potaknuti tržišnu utakmicu i inovacije u EU-u kao cjelini, te time dodatno ojačati tehnološku suverenost Europe – dodaje Jerković.
