Europska komisija pokrenula je inicijativu Peer Parliaments kako bi građani predlagali potencijalna rješenja u svakodnevnoj borbi protiv klimatskih promjena te na taj način sudjelovali u donošenju EU politika.
Iz Komisije pozivaju svaku zainteresiranu osobu da organizira raspravu s prijateljima, članovima obitelji, susjedima ili kolegama iz škole ili s posla kako bi razmijenili svoja stajališta i ideje o zaštiti klime te svoje prijedloge rješenja uputili europskim tvorcima politika.
Kako su pojasnili, riječ je o neformalnom okupljanju grupe od 5 do 10 ljudi koje inicijator i domaćin rasprave može organizirati virtualno ili uživo, u ugodnom okruženju kao što je primjerice kafić, lokalni park ili dnevna soba, i to na jednu od triju tema – o tome kako se krećemo i putujemo; kako energiju učiniti zelenom i pravednom ili kako održivije jesti i konzumirati.
- Debata je jedan od ključnih mehanizama suvremenog demokratskog društva koji nam pomaže da neku temu kritički sagledamo iz više perspektiva. Zato pozivam sve, a posebno mlade na kojima svijet ostaje, da iskoriste inicijativu Peer Parliaments kako bi kroz raspravu o klimatskim promjenama proširili vlastita znanja, ponudili rješenja za ovaj gorući problem, ali i demistificirali niz lažnih informacija i predrasuda o ovoj temi. Prilika je to za sve one koji žele da se njihov glas čuje u krojenju budućnosti društva u kojem žele živjeti - izjavila je Kaja Pavlinić, predsjednica Mreže mladih Hrvatske i ambasadorica Europskog klimatskog pakta u okviru kojeg se provodi inicijativa Peer Parliaments.
Cilj je debate, istaknuto je, podijeliti viđenja i ideje sudionika o nekoj od predloženih tema, pri čemu će im pomoći materijali za vođenje debate koje je pripremila Europska komisija. Na kraju rasprave grupa glasa o rezultatima i rješenjima koje predlaže te ih zajedno s novim idejama dostavlja Europskoj komisiji.
Nadalje je navedeno kako raspravljajući sa svojom zajednicom o pitanjima i rješenjima u borbi protiv klimatskih promjena primjenjivima na svakodnevni život, građani mogu pomoći kreatorima politike u osmišljavanju odgovarajućih rješenja i politika koje će imati stvarni utjecaj i pomoći onima za koje i postoje - ljudima i planetu. Objedinjeni rezultati debata iz cijele Europe bit će uneseni u završni izvještaj koji će se podijeliti s tvorcima politika EU-a i uključiti u Konferenciju o budućnosti Europe, za buduće europske klimatske politike.
- Pozivam sve da se uključe u Peer Parliaments. Okupite se tamo gdje se osjećate najugodnije i razgovarajte o klimatskim rješenjima koja vam se čine najboljima, kao i o onima s kojima se ne slažete te predložite nova. Ne želimo nametati rješenja, već čuti stavove građana. Klimatske promjene i politike koje na tom području donosimo tiču se svih nas i zato moramo o njima raspravljati i djelovati zajedno. Svatko od nas u tome ima ulogu, odgovornost i moć da djeluje – istaknula je Elina Bardram, ravnateljica Glavne uprave za klimatsku politiku Europske komisije.
Inicijativa Peer Parliaments demokratski je alat osmišljen u okviru šire inicijative Europskog klimatskog pakta koji je Europska komisija inicirala ranije ove godine i dio je Europskog zelenog plana. Kombiniranjem pristupa na razini politike i podrške pojedinačnom djelovanju, sve razine vlasti i, kako je naglašeno, baš svi pojedinci mogu raditi zajedno na ograničavanju utjecaja ljudi na klimu.
U sklopu Klimatskog pakta, organizacije i pojedinci obvezali su se uvesti praktične promjene koje imaju utjecaja na naše svakodnevne živote i svijet, od načina proizvodnje, konzumiranja hrane, kretanja, grijanja ili hlađenja naših domova, do načina na koji radimo i živimo zajedno. Svi možemo utjecati na situaciju na našem planetu, i to kombiniranjem niza manjih aktivnosti i djelovanja, a Peer Parliaments upravo je jedno od takvih djelovanja, poručili su inicijatori.
Spomenimo i kako je Europski parlament 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu.
U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
Uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP26 koja je održana u Glasgowu, Europski parlament je usvojio rezoluciju u kojoj upozorava da nacionalne obveze preuzete sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama.
Europarlamentarci ističu i kako trebaju raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom, te da Europska unija mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....