Internet stvari više nije pojam iz budućnosti, on je tu i svi mi već živimo među nebrojenim uređajima koji konstantno mjere i prikupljaju podatke koji ponajprije služe za racionalizaciju troškova. Osnovna ideja je da se ljudska okolina napravi "pametnom", tj. da uz pomoć senzora dobijemo informaciju temeljem kojih se mogu donositi razumnije odluke kada se radi o upravljanju prirodnim resursima, kaže nam dr.sc.Petar Šolić, direktor tvrtke Waveform, ujedno i izvanredni profesor i prodekan za poslovanje na splitskom FESB-u.
Voditelj je različitih stručnih i znanstvenih projekata vrijednosti preko milijun eura. Trenutno vodi 4 doktoranda na različitim projektima i glavni je tajnik SpliTech konferencije koja ove godine objavljuje rekordnih 190 znanstvenih radova, a autori dolaze iz čitavog svijeta. Za svoj rad nagrađen je sa dvije Državne nagrade za znanost koje dodjeljuje Hrvatski sabor u mlađoj i starijoj kategoriji, nagradom Sveučilišta u Splitu kao jedan od najproduktivnijih znanstvenika na Sveučilištu, te nagradom Hrvatske akademije tehničkih znanosti.
Digitalna transformacija jedan je od prioriteta Europske unije. Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, ona podrazumijeva integraciju digitalnih tehnologija u poduzećima i utjecaj tehnologija na društvo. Digitalne platforme, internet stvari, računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija su među tehnologijama koje utječu na sektore od prometa do energetike, poljoprivredno-prehrambenih, telekomunikacijskih, financijskih usluga, tvorničke proizvodnje i zdravstvene skrbi i mijenjaju živote ljudi. Tehnologije mogu pomoći u optimizaciji proizvodnje, smanjenju emisija i otpada, jačanju konkurentskih prednosti poduzeća i pružanju novih usluga i proizvoda potrošačima.
Waveform je mladi startup. Dr. Šolić kazuje nam kako je nastao kao posljedica transfera tehnologije inovativnog senzora zemlje koji je financirao EU Digitalni inovacijski centar TETRAMAX.
- Razvoj tog senzora, imena H-beacon, projekt je koji je od strane Europske komisije ocijenjen najboljim unutar tog poziva za projektne prijave i posebno je navedeno da je primjer disruptivne tehnologije koja radi na potpuno drugačiji način u odnosu na postojeće tehnologije. Naime, uz pomoć algoritama umjetne inteligencije novi senzor procjenjuje vlažnost zemlje isključivo temeljem promjene snage signala zakopanog senzora. Iz tog razloga uređaj je jeftiniji od konkurentnih na tržištu jer ne posjeduje standardne sonde za mjerenje vlažnosti, a iz istog razloga je energetski učinkovitiji obzirom da nije potrebno napajanje za navedenu sondu - pojašnjava.
Kazuje nam i kako je osnovna djelatnost firme omogućiti i unaprijediti primjenu novih tehnologija u svakodnevnom životu. Projekti koje Waveform provodi usko su vezani za valorizaciju modernih tehnologija i istražuju mogućnosti njihove primjene.
- Filozofija kojom se vodimo je održivost u okviru utroška energije i resursa – ističe Petar Šolić.
Waveform je napravio jedinstveni iskorak i u izgradnji jednostavne, ali univerzalne platforme koja može integrirati podatke sa bilo kojeg senzora koji je temeljen na modernoj IoT LoRaWAN komunikacijskom sučelju.
- U web/mobilnoj aplikaciji koju nazivamo IoT novčanik (originalnog naziva IoT Wallet) može se dodati bilo koji senzorski uređaj, te korisnik u realnom vremenu može pratiti stanje sa senzora i postaviti upozorenja u obliku push notifikacija. To primjerice uključuje meteorološke senzore, senzore unutarnjih prostora - vlažnosti i temperature prostorije, CO ili CO2 senzora, senzora zauzetosti parking mjesta ili čak pamentih satova koji očitavaju biometrijske parametre i šalju GPS lokaciju – objašnjava dr.Šolić.
Dodaje kako IoT Wallet također omogućava upravljanje uređajima na daljinu, no ostavlja i mogućnost implementacije algoritama umjetne inteligencije koji upravljanje može napraviti "pametnijim".
- Primjene su zaista šarolike. Recimo, jedan scenarij korištenja može biti pametni vrt koji povezuje senzor vlažnosti zemlje sa pametnim ventilom i započinje zalijevanje u trenutku kada je to optimalno i na taj način štedi vodu, a održava površinu zelenom. Umjetna inteligencija u tom kontekstu može koristiti vremensku prognozu kao parametar pri odlučivanju o zalijevanju, što je posebno važno u današnjim okolnostima gdje je voda ograničavajući resurs. Drugi scenarij može biti povezivanje biometrijskih očitanja pojedinaca iz kojih se može razumjeti razina njihove termalne ugode, te automatizirati klimatizaciju prostorije na način da se prilagodi pojedincu, te na taj način poveća produktivnosti i smanji utrošak energije – ističe dr. Šolić.
Ovog mjeseca na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (FGAG) održana je završna konferencija projekta City Water Circles – CWC, sufinanciranog iz Programa transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.-2020. Projekt se provodi na području šest srednjoeuropskih država (Hrvatska, Mađarska, Italija, Slovenija, Poljska i Njemačka). Upravo u tom projektu uspješno je korišten IoT Wallet, a tvrtka Waveform bila je zadužena za implementaciju rješenja pametnih vodomjera i cijelog sustava upravljanja, te prikaza podataka.
- Primjer uspješnog scenarija korištenja IoT Wallet-a je CWC projekt gdje su se na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu postavila tri pametna vodomjera koja šalju podatke putem modernog IoT komunikacijskog sučelja. Istovremeno se u auli fakulteta na velikom ekranu prikazuje trenutni utrošak vode. Vodomjeri su postavljeni na ulazne cijevi u svaku od tri zgrade fakulteta, tako da se može mjeriti utrošak svake od njih, ali i detektirati lokaciju na kojoj nastaju potencijalni gubitci vode – kaže dr. Šolić.
Dodaje kako se trenutno razmišlja da se u isti sustav ugrade kompatibilni mjerači električne energije pomoću kojih se može utvrditi obrazac utroška električne energije po segmentima zgrade i na taj način podignuti svijest o utrošku energije.
