Europska komisija pokrenula je istragu oko Facebookove akvizicije Kustomera kako bi provjerila narušava li tehnološki div politiku tržišnog natjecanja.
Regulatori EU-a objavili su kako otvaraju 'opsežnu istragu o sporazumu' kako bi istražili hoće li Facebookova akvizicija povećati njegovu tržišnu moć u internetskom oglašavanju.
Najveća svjetska društvena mreža Facebook u studenom prošle godine kupila je za oko milijardu dolara američki startup Kustomer koji se bavi odnosima s kupcima.
Facebook je rekao da kupnjom Kustomera želi ostvariti bolji odnos sa svojim kupcima. Međutim, EU sumnja da bi sporazum mogao rezultirati blokiranjem pristupa CRM sustavu konkurentima.
Naime, Kustomer tvrtkama prodaje CRM softver kako bi mogle komunicirati s potrošačima putem telefona, e -pošte, tekstualnih poruka, WhatsAppa, Instagrama i drugih kanala.
Komisija je zabrinuta zbog sposobnosti Facebooka da bolje personalizira i cilja digitalne prikazne oglase putem Kustomerovih podataka o klijentima, što mu daje prednost u odnosu na konkurente.
"Važno je pomno pregledati potencijalno problematične akvizicije tvrtki koje su već dominantne na određenim tržištima", naglasila je potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager, "To se posebno odnosi na digitalni sektor, gdje Facebook uživa vodeću poziciju u digitalnom prikaznom oglašavanju i u kanalima za razmjenu poruka poput WhatsAppa, Messengera ili Instagrama. Naša istraga ima za cilj osigurati da transakcija neće naštetiti poduzećima ili potrošačima, te da bilo kakvi podaci kojima Facebook dobiva pristup ne narušavaju tržišno natjecanje."
Facebook je rekao da će nastaviti surađivati s Komisijom.
"Transakcija je pro-konkurentna i donijet će više inovacija tvrtkama i potrošačima u dinamičnom i konkurentnom CRM prostoru", navodi se u priopćenju.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (EPP) nedavno je u svojstvu izvjestitelja europskih pučana zatražio strože sankcioniranje digitalnih platformi koje krše europska pravila tržišnog natjecanja.
Sokol je istaknuo da od 10 000 internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu Europske unije, sedam najvećih platformi ostvaruje čak 69% ukupnog prihoda u ovom sektoru.
"Pokazatelji govore da takvo poslovno okruženje lišava potrošače izbora i smanjuje inovativnost europskih poduzeća, naročito onih malih i srednjih. Problem je i to što rast internetskih platformi nije pratilo i povećanje kvalitete pružanja usluga. Kako bismo zaštitili europske potrošače i osigurali pravednu tržišnu utakmicu, već pripremamo horizontalni zakonodavni akt kojim ćemo riješiti ove probleme", izjavio je Sokol.
Europska unija radi na usvajanju Akta o digitalnim tržištima koji bi trebao osigurati da se velike internetske platforme ponašaju na pošten način.
U lipnju je izvjestitelj Europskog parlamenta Tiemo Wölken (S&D) predstavio nacrt mišljenja o spornim i poštenim tržištima u digitalnom sektoru.
"Moj prijedlog bi ojačao ulogu privatnih korisnika i stavio ih u poziciju kao i pružatelje usluga. I njima se treba dati ingerencija da mogu prijaviti svaku nepravilnost koje gatekeeperi rade. Prije nego se usluge počnu koristiti, treba staviti mogućnost da se obilježi i prijavi svaka nepravilnost", istaknuo je Wölken dodavši da gatekeeperi nikad ne smiju zlorabiti svoju dominantnu poziciju.
Posebna radna skupina Odbora ECON za politiku tržišnog natjecanja, kao i godišnje rezolucije Parlamenta o godišnjem izvješću Komisije o politici tržišnog natjecanja, pružaju politički doprinos i smjernice za stajalište Parlamenta o odgovorima na izazove u okvirima politike tržišnog natjecanja EU-a.
