Žrtve sankcija: Končar napravio opremu za Iran, ne može je isporučiti i naplatiti

Sve napetiji odnosi Zapada i Irana negativno se odražavaju i na iransko-hrvatske gospodarske odnose. Hrvatske tvrtke koje posluju s Iranom, moglo bi se reći, kolateralne su žrtve novih sankcija Iranu, a sada već i sve glasnijeg zveckanja oružjem u Perzijskom zaljevu.

Jedna od hrvatskih tvrtki koje posluju na iranskom tržištu je Končar. Iako su poslove s tom 80-milijunskom zemljom ugovarali još u vrijeme donedavnog detanta u odnosima Irana i Zapada - dakle, u vrijeme kada su Teheranu bile ukinute sankcije pa su se poslovi mogli ugovarati - nova runda sankcija i sve eksplozivnija situacija između Zapada i Irana odrazila se i na njihovo poslovanje na iranskom tržištu.

Traži se alternativa

- Imamo problema s jednom hidroelektranom u Iranu, kojoj zbog sankcija ne možemo isporučiti opremu - kaže nam Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara.

Naš sugovornik nije želio otkriti detalje tog višemilijunskog posla koji je trenutačno “na čekanju”. Ipak, ističe, problem je u nepostojanju platnog prometa s tom zemljom. Iranci su, naime, platili avans za opremu za hidroelektranu, ta je oprema u visokoj fazi gotovosti, no posao na njoj ne može se dovršiti dok Iranci ne uplate ostatak novca, što ovi opet ne mogu učiniti zbog blokiranog platnog prometa. No, čak i kada bi mogli uplatiti ostatak novca, otvoreno je pitanje kako bi se u uvjetima koji sada vladaju na vrućem terenu oprema uopće mogla isporučiti Iranu. Bago pritom naglašava da je ugovor s Irancima sklopljen prije novog kruga uvođenja sankcija Teheranu i da je posao dobio blagoslov Ministarstva vanjskih poslova.

- Sad sve to stoji u nekom limbu, iransko je tržište zatvoreno, a oprema uskladištena - žali se Bago.

Na pitanje što dalje, naš sugovornik ističe da Končar posluje diljem svijeta i Iran im nije jedino tržište. Drugim riječima, alternativa se traži na drugim tržištima koja imaju potrebu za Končarovim proizvodima, a njih, ističe Bago, ne manjka.

S iranskim tržištem danas posluje razmjerno malo hrvatskih tvrtki. Više ih je, moglo bi se reći, koje su snimale iransko tržište, poput Podravke, nego onih koje su na njega doista i zakoračile. Ipak, i njih, čini se, novi razvoj događaja tjera na oprez.

- Ne radimo s Iranom - kratko su nam rekli u Podravci, ne želeći dalje govoriti o toj temi.

Duhan i krv

Trgovina s Iranom zauzima vrlo mali postotak u ukupnoj hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom. Prema podacima HGK, ukupna trgovina s tom zemljom lani je činila samo 0,17 posto ukupne hrvatske robne razmjene sa svijetom, što je Iran svrstalo tek na 49. mjesto na ljestvici zemalja s kojima Hrvatska trguje. Pritom je u hrvatskom izvozu Iran bio tek na 74. mjestu, dok je u uvozu bio na 35. mjestu. Hrvatska je lani u Iran najviše, prema podacima HGK, izvozila neprerađeni duhan, ljudsku i životinjsku krv te dijelove željezničkih ili tramvajskih lokomotiva i vagona. Iz te je zemlje, s druge strane, najviše uvozila naftu i ulja.

“Početkom svibnja 2018. godine SAD je jednostrano izašao iz sporazuma JCPOA te nametnuo nove sankcije Iranu, što je dodatno zakompliciralo situaciju i međunarodnu poziciju Irana. U tom je trenutku stav EU bio da se ostaje pri sporazumu te se pravno situacija za hrvatske tvrtke nije značajnije promijenila, ali u stvarnosti jest te je perspektiva za suradnju izrazito oslabjela”, upozoravaju u HGK.

Ipak postoji potencijal

Iako, dakle, zbog razmjerno male robne razmjene s Iranom nova eskalacija krize ne bi trebala značajnije utjecati na hrvatske tvrtke, u HGK ocjenjuju kako postoji potencijal za jačanje suradnje, posebno u sektorima nafte i plina, elektroenergetike, prehrambene industrije, željezničkog sektora i turizma. Hrvatske su tvrtke, uostalom, tradicionalno prisutne u Iranu, zaključuju u HGK.

Ipak, s obzirom na zbivanja u tom dijelu svijeta, čini se da će jačanje gospodarske suradnje s Iranom morati pričekati neka bolja vremena. Ili, preciznije, smirivanje sada već vrlo napete situacije u odnosima Teherana i Zapada.