Rimac Automobili šire svoje proizvodne pogone uz pomoć kredita od 30 milijuna eura

U Zagreb danas dolazi Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), koji će s hrvatskom Vladom, poslovnim bankama i tvrtkama potpisati četiri ugovora ukupne vrijednosti veće od 355 milijuna eura, potvrđeno nam je iz te financijske institucije EU.

Scannapieco će s Rimac Automobilima, doznajemo u EIB-u, potpisati ugovor o zajmu od 30 milijuna eura. Taj je novac namijenjen daljnjem razvoju električnih automobila i njihovih dijelova, kao i za širenje proizvodnih pogona te tvrtke u Svetoj Nedelji.

Rezultat tog kredita EIB-a trebalo bi biti znatno povećanje proizvodnje električnih automobila, ali i broja zaposlenih koji će raditi u novim proizvodnim kapacitetima Rimac Automobila.

Valja spomenuti i da će novac EIB-a za Rimac Automobile doći iz Junckerova plana. U Luxembourgu, gdje se nalazi sjedište EIB-a, očito su prepoznali tvrtku Mate Rimca kao perspektivnu. Kontakti Rimca i Scannapieca ostvareni su, inače, u rujnu, na konferenciji koju je u Zagrebu organizirala Hanza Media. Scannapieco je tada, podsjetimo, istaknuo kako je cilj EIB-a održati veliku razinu ulaganja u Hrvatskoj, dok je Rimac, koji je sudjelovao na panelu, govorio o perspektivama razvoja automobilske industrije i novim tehnologijama.

Vizija i inovacije

U Rimac Automobilima jučer se nisu mogle dobiti podrobnije informacije o njihovoj suradnji s EIB-om. Ipak, vrijedi spomenuti da financijska injekcija EIB-a njegovoj tvrtki dolazi u vrijeme kada se najavljuje mogućnost ulaganja Hyundaija u Hrvatsku: ostvari li se takva investicija, njen učinak na hrvatsko gospodarstvo, ali i na repozicioniranje Hrvatske na investicijskom zemljovidu, bit će velik. U kombinaciji s elementima autoindustrije koji već postoje u Hrvatskoj, među kojima proizvodnja Rimčevih vozila svakako ima značajno mjesto, Hrvatska ima priliku postati značajan igrač na tržištu proizvodnje automobila.

Dodatni ugovori

U realizaciji tog cilja, po svemu sudeći, sudjelovat će i međunarodne financijske institucije, poput EIB-a, kojima je za oko “zapeo” upravo Rimac. U EIB-u pritom ističu kako je tvrtka Rimac Automobili “uspješna priča koja se temelji na viziji i inovacijama”.

Drugi ugovor koji bi Scannapieco danas trebao potpisati u Zagrebu je onaj s PBZ-om. Kreditna linija EIB-a u ovom je slučaju vrijedna 25 milijuna eura, a namijenjena je kreditiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Prosječna vrijednost kredita trebala bi, doznajemo u “banci EU”, iznositi oko 450.000 eura. Krediti će se, pojašnjavaju naši izvori, dodjeljivati po povoljnim uvjetima i također su dio Junckerova plana za poticanje gospodarskog rasta u EU.

Osim tih ugovora, potpredsjednik EIB-a danas bi s hrvatskom Vladom trebao potpisati i dva ugovora, od kojih bi jedan trebao pospješiti povlačenje novca iz fondova EU. Riječ je o drugoj tranši kredita EIB-a, vrijednoj 300 milijuna eura, za hrvatski doprinos za financiranje projekata iz strukturnih fondova EU. Prvu tranšu tog kredita, u istom iznosu od 300 milijuna eura, Hrvatska je povukla još 2016. godine, a novac je usmjeren u razne projekte koji se sufinanciraju iz blagajne Unije.

Drugi ugovor koji bi Scannapieco danas trebao potpisati s hrvatskom Vladom tiče se hrvatske donacije od pola milijuna eura za Inicijativu gospodarskog jačanja (ERI), instrument EIB-a namijenjen davanju podrške zemljama Zapadnog Balkana, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike za mjere ublažavanja posljedica migrantske krize. Hrvatska je osma članica EU koja uplaćuje u taj fond: osim nje, uplatitelji su i Slovenija, Italija, Slovačka, Poljska, Litva, Luksemburg i Velika Britanija. Taj je fond, prema dostupnim informacijama iz EIB-a, dosad prikupio oko 130 milijuna eura, kojima se financiraju brojni projekti od Maroka do Libanona, i od Kosova do Alžira.

Inače, EIB je do sada za projekte u Hrvatskoj, kako stoji na njihovim internetskim stranicama, odobrio više od 5,8 milijardi eura. Samo u posljednje dvije godine, rekao je u nedavnom intervjuu za Jutarnji list Anton Kovačev, šef zagrebačkog Ureda EIB-a, ta je financijska institucija EU za razne projekte u nas odobrila više od milijardu eura. Samo u prošloj godini, istakao je tada Kovačev, Hrvatskoj je isplaćeno oko 730 milijuna eura EIB-ovih kredita. To je otprilike i razina godišnjeg financiranja koju EIB, barem ako je suditi po Scannapiecovim porukama s konferencije “Industrijska proizvodnja i strana ulaganja”, u slučaju Hrvatske namjerava držati i sljedećih godina.

Pomoć Hrvatskoj

Financiranje EIB-a posebno je značajno i zbog Junckerova plana, u kojem EIB igra vodeću ulogu. Investicijski plan za Europu, kako se službneno zove, jedna je od ključnih financijskih poluga, kojima Bruxelles nastoji potaknuti investicije, povećanje zaposlenosti i ubrzanje gospodarskog rasta u EU. Originalno je za Junckerov planu bilo alocirano 315 milijardi eura za projekte diljem Unije, no kako je interes za korištenjem tog novca bio znatno veći od očekivanog, iznos je naknadno povećan na 500 milijuna eura. Junckerov plan igra važnu ulogu u oporavku gospodarstva EU od nedavne recesije. Znatnu korist od Junckerova plana ima i Hrvatska.