Povećali ulaganja

EIB Grupa u Lijepu našu lani uložila 569 milijuna eura: 'Hrvatska može i više od ovoga'

"Što hrvatski projekti budu kvalitetnije pripremljeni, to će Hrvatska privući više financija", poručuje potpredsjednik EIB-a Scannapieco
Dario Scannapieco
 Goran Mehkek / CROPIX

EIB grupa lani je u Hrvatsku uložila 569 milijuna eura, što je 12,2 posto više nego godinu ranije, kaže u razgovoru za Hinu potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco, koji podsjeća da je banka ponudila hitan paket mjera vrijedan do 40 milijardi eura za borbu protiv krize uzrokovane koronavirusom i oporavak gospodarstva.

Europska investicijska banka je kreditna institucija EU-a u izravnom vlasništvu država članica, a grupacija uključuje i Europski investicijski fond (EIF), specijaliziran za podršku malim i srednjim poduzećima.

EIB grupa je tijekom 2019. u Hrvatsku uložila 569 milijuna eura, što je ekvivalent 1,05 posto hrvatskog BDP-a, a kako ističe njen potpredsjednik Dario Scannapieco, to pokazuje jasnu namjeru EIB-a da ostane na vrhu liste najvećih investitora u Hrvatsku te zadrži svoj status jednog od najsigurnijih izvora pristupačnih, dugoročnih zajmova za održivi razvoj hrvatskog gospodarstva.

Lani su oba dijela grupe povećali svoja ulaganja u odnosu na prethodnu godinu.

EIB je tako podržao gospodarski i socijalni razvoj Hrvatske s 466 milijuna eura, što je povećanje od gotovo pet posto u odnosu na 2018. godinu, dok je EIF pak uložio 103,3 milijuna eura, više od 60 posto više u odnosu na godinu ranije.

"Naše ukupne investicije u Hrvatskoj popele su se zaključno s 2019. godinom na 6,67 milijardi eura. Počevši od 1977. godine, kada je EIB prvi put posudio tadašnjoj SR Hrvatskoj pa sve do danas, teško je pronaći sektor hrvatskog gospodarstva ili značajniji infrastrukturni projekt koji EIB grupa na neki način nije podržala", poručuje Scannapieco.

Za borbu protiv koronavirusa paket mjera do 40 milijardi eura

Kada je riječ o pandemiji koronavirusa (COVID-19), Scannapieco ističe da odgovor na njega mora biti jednako ozbiljan i sveobuhvatan kao i sama prijetnja.

Pritom se najprije treba boriti protiv izvora problema te pomoći onima koji rade na otkrivanju lijekova i cjepiva, kaže Scannapieco, dodajući da paralelno s tim naporima treba ublažavati i štetu koju je virus nanio europskoj ekonomiji.

"Kao i mnogo puta u prošlosti, EIB će djelovati i svoje resurse, stručnost i znanje staviti na raspolaganje Europi", poručuje Scannapieco te podsjeća da je EIB za borbu protiv krize uzrokovane koronavirusom i oporavak gospodarstva ponudio hitan paket mjera vrijedan do 40 milijardi eura.

Kaže da će taj paket najprije podržati bolnice koje liječe oboljele od virusa kao i medicinske te istraživačke centre koji rade na pronalasku cjepiva i lijekova koji bi spriječili širenje virusa. Značajnim sredstvima poduprijeti će se i mala i srednja poduzeća koja trpe ekonomske posljedice pandemije, posebno tamo gdje su ugrožena radna mjesta i ljudi, stoga se i pripremaju različiti mehanizmi koji će biti stavljeni na raspolaganje financijskim posrednicima.

Scannapieco ističe da je EIB do sada u zdravstveni sektor uložio 30 milijardi eura, a uz potporu jamstvenog instrumenta InnovFin aktivno traži načine da pomogne europskim tvrtkama koje rade na rješenjima za pandemiju COVID-19.

Jedna od takvih tvtrki je CureVac, njemačka biofarmaceutska kompanija koja je razvila novu tehnologiju za prevladavanje jedne od najvećih prepreka upotrebi cjepiva, to jest potrebu da ih održavaju stabilnima bez hlađenja, ističe Scannapieco.

EIB trenutačno ima planirane investicije u europski zdravstveni sektor u ukupnom iznosu od oko pet milijardi eura, kaže Scannapieco, ističući da će te investicije nastaviti uzimajući u obzir novonastalu situaciju i potrebe koje ovaj iznimno važan sektor ima kao posljedicu koronavirusa.

Naposljetku, cilj EIB-a je osigurati prikupljanje potrebnih sredstava za podizanje globalnih kapaciteta za djelovanje zdravstvenih sustava u uvjetima COVID-19 pandemije, ističe Scannapieco.

Projekt riječkog KBC-a

Kada je riječ o lani podržanim projekatima EIB Grupe u Hrvatskoj, Scannapieco posebno ističe financiranje druge faze projekta izgradnje nove bolnice riječkog KBC-a, podržanog od EIB-a s 50 milijuna eura.

"Ovaj je projekt možda najkonkretniji primjer što EIB može učiniti za poboljšanje životnih uvjeta hrvatskih građana", kaže Scannapieco.

Između ostalog, EIB je podržao i projekt digitalizacije školskog sustava u Hrvatskoj - eSchool u vrijednosti od 177 milijuna eura, a Scannapieco kaže da se opravdanost digitalizacije i osuvremenjivanja školskog sustava pokazuje upravo u uvjetima pandemije koronavirusa kada škole ne mogu raditi na uobičajen način.

Potpredsjednik EIB-a apostrofira i važnost savjetodavnih usluga koje pružaju poslovnim subjektima i hrvatskom javnom sektoru za razvoj i financiranje projekata, a Hrvatska je tako u EU treći najveći korisnik savjetodavnih usluga koje EIB pruža.

"Projekti koje je EIB pomogao pripremiti donijeli su Hrvatskoj dodatnih šest milijardi eura, uglavnom bespovratnih sredstava EU-a", kaže Scannapieco.

Odlična suradnja s Vladom i HBOR-om

Kao ključne partnere u Hrvatskoj Scannapieco navodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, kao i HBOR, a samo lani, osnovom suradnje s ovom hrvatskom institucijom EIB je uložio gotovo 300 milijuna eura u hrvatske tvrtke.

Kako bi se omogućila dugoročna potpora razvitku Hrvatske, EIF je 2018. godine u suradnji s hrvatskom Vladom osnovao Hrvatsku inicijativu za rizični kapital (CVCI), zahvaljujući kojoj je EIF uložio 32,6 milijuna eura u hrvatske inovativne tvrtke kroz fond rizičnog kapitala Fil Rouge Capital II.

"Ovaj je fond rizičnog kapitala od velike važnosti za dalji razvoj hrvatskog start-up ekosustava i jačanje hrvatskih star-up poduzeća", kaže Scannapieco te dodaje da je EIF s 15 milijuna eura podržao i Feelsgood, prvi hrvatski fond za korporativnu društvenu odgovornost, koji još nije počeo s radom.

Inače, Fil Rouge trenutno raspolaže s ukupno 45 milijuna eura za hrvatske startupove, a s 2,5 milijuna eura u njegovu financiranju sudjeluje i HBOR.

Europski zeleni plan otvara neviđene mogućnosti ulaganja za tvrtke i javni sektor

EIB je nedavno izvijestio o zaokretu u kreditiranju u području energetike, pa tako nakon 2021. novi projekti koji uključuju tehnologije na bazi nafte i plina ili sustave za proizvodnju energije s emisijama većim od 250 grama ugljikovog dioksida po kilovatsatu više neće biti uzimani u razmatranje.

Banka tako podržava nastojanja EU-a da do 2050. postane neutralna kada su u pitanju emisije ugljika, s ciljem čega je i Europska komisija nedavno predstavila europski "New Grean Deal", kojim se u sljedećih 10 godina želi mobilizirati najmanje tisuću milijardi eura ulaganja u području zaštite okoliša i klime.

"EIB će igrati aktivnu ulogu u razvoju ovog plana, a paralelno će raditi na aktiviranju tisuću milijardi eura za projekte koji podupiru klimatsku akciju i održivost životne sredine tjekom nadolazećeg desetljeća", kaže Scannapieco.

On poziva privatni i javni sektor u Hrvatskoj da maksimalno iskoristi priliku koju europski "Green New Deal" pruža te da pripreme financijske projekte i budu aktivan dio "zelene revolucije".

Kaže da taj plan i spremnost EIB-a da podrži projekte otvaraju neviđene mogućnosti ulaganja kako za tvrtke, tako i za i javni sektor, kojem otvaraju mogućnosti za inovacije, podizanje energetske učinkovitosti i postavke gospodarskog sustava na principima kružnog gospodarstva.

Dodaje i da će tranzicija ka klimatski neutralnom gospodarstvu omogućiti otvaranje novih poduzeća i novih radnih mjesta, kao i pružiti priliku za prekvalifikaciju radne snage za nova zanimanja.

Sisačko-moslavačka i Istarska županija potencijalni korisnici Fonda pravedne tranzicije

Scannapieco apostrofira i Mehanizam pravedne tranzicije koji je osmišljen kao dodatak ovom programu kako bi pomogao ekonomijama, posebice ovisnim od fosilnih goriva, da što bezbolnije prijeđu na model zelene ekonomije.

Dio tog mehanizma će biti i Fond pravedne tranzicije, čija će ulaganja nadopuniti ona već dostupna u okviru sredstava kohezijske politike.

U Hrvatskoj je Komisija tako identificirala dvije županije kao potencijalne korisnike Fonda, a na temelju intenziteta emisija stakleničkih plinova - Sisačko-moslavačku i Istarsku županiju.

Ključne akcije Fonda pravedne tranzicije u ove dvije županije mogle bi biti usmjerene na potporu malim i srednjim poduzećima, uključujući i start-up poduzeća, što bi dovelo do ekonomske diverzifikacije i konverzije lokalne ekonomije s trenutnog na održivi ekonomski model, kaže Scannapieco, napominjući da će time između ostalog biti omogućena ulaganja u istraživanja, inovacije, razvoj naprednih tehnologija i infrastrukture, digitalizaciju, kao i unaprjeđenje lokalne ekonomije po principima kružnog gospodarstva.

"EIB će biti u mogućnosti pružiti potporu Hrvatskoj da maksimalno iskoristi ovu priliku, kako kroz tehničku i savjetodavnu pomoć za pripremu projekata tako i u vidu financijske podrške za njihovu realizaciju", kaže Scannapieco.

Za program InvestEU ključna kvaliteta projekata

Kada je riječ o InvestEU, novom programu Komisije i svojevrsnom nastavku i proširenju Junckerovog plana, Scannapieco kaže da su svjesni da je cilj InvestEU-a postavljen još ambicioznije i da se očekuje mobiliziranje novih 650 milijardi eura za razvoj europskog gospodarstva.

"Plan nam je opet mobilizirati privatna ulaganja i tako osloboditi javne resurse za druge namjene, te svaki euro unesen u Invest EU umnožiti čak 13,7 puta", kaže Scannapieco, ističući da će i ovdje od suštinske važnosti biti kvaliteta projekata.

"Što hrvatski projekti budu kvalitetnije pripremljeni, to će Hrvatska privući više financija", poručuje Scannapieco.

Scannapieco navodi da je tijekom provedbe tzv. Junckerovog plana EIB grupa pokazala da je sposobna mobilizirati više od 462 milijarde investicija u europsko gospodarstvo, od čega ih je dvije trećine došlo iz privatnog sektora, čime je podržano više od 700 tisuća malih i srednjih poduzeća širom Europe sa više od 1,4 milijuna radnih mjesta.

Što se rezultata u Hrvatskoj tiče, kaže Scannapieco, samo u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), ključnog dijela Junckerovog plana, u Hrvatskoj se slilo 277 milijuna eura koji bi trebali omogućiti 1,1 milijardu eura dodatnih ulaganja.

"Hrvatska može i više od ovoga, a EIB je spreman podržati daljnju suradnju s Vladom, financijskim sektorom i malim i srednjim poduzećima", ističe Scannapieco, podsjećajući da je podrška iz Junckerova plana za Hrvatsku otišla širokom dijapazonu različitih tvrtki - od Rimac Automobila i Valamara, pa sve do primjerice Dentalnog centra Čes u Osijeku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 16:03