'Plan je ove godine dosegnuti 3,3 milijuna putnika. Sve smo bliži zračnoj luci Zagreb'

Broj zrakoplova koji slijeću na hrvatske aerodrome i broj putnika koje prevezu nikada u povijesti nije bio veći. U srpnju se prvi put dogodilo da je jedna zračna luka u Hrvatskoj u jednom mjesecu imala više od 700.000 putnika – splitska, koja je baš taj mjesec otvorila i novi putnički terminal. Njezin direktor Lukša Novak, koji je na toj funkciji od početka 90-ih, otkriva da su u prvih osam mjeseci došli do 2,5 milijuna putnika, a do kraja godine bi ih trebalo biti oko 3,3 milijuna, tek nešto manje od Zagreba koji bi 2019. trebao završiti s oko 3,4 milijuna putnika. Dubrovnik je treći s 2,9 milijuna, slijede Pula i Zadar s po 800.000 putnika. Svi hrvatski aerodromi bi, po Novakovoj procjeni, ove godine trebali opslužiti 11,2 milijuna putnika, što je šest posto više nego lani kad ih je bilo 10,6 milijuna.

Porast prometa u zračnim lukama na hrvatskoj obali, a osobito u Splitu, ove je godine daleko veći od ukupnog porasta broja turista. Koji su tome razlozi?

- Vrijeme dvoznamenkastog rasta koje smo imali zadnjih nekoliko godina je iza nas, no porast od 600.000 putnika u odnosu na prošlu godinu jako je velik. U 2018. godini turizam je rastao za sedam posto, a zračni promet za 10 posto. Uvijek zračni promet raste više nego turizam jer on ipak ne ovisi samo o turizmu nego i o drugim gospodarskim aktivnostima. A i naši ljudi sve više putuju, kao turisti odlaze u druge zem­lje, pogotovo mladi ljudi koji unaprijed rezerviraju letove da bi dobili povoljnije karte. Kamo sreće da ekonomska situacija u Hrvatskoj bude bolja pa da naši građani još više putuju.

Jeste li očekivali toliki rast u ovoj godini i znači li to da bi i u narednim godinama putnika i zrakoplova moglo biti sve više?

- Planirali smo ove godine dosegnuti 3,3 milijuna putnika. Po broju putnika sve smo bliži zračnoj luci Zagreb i vjerojatno ćemo se iduće godine izjednačiti. Nismo opterećeni brojkama. Važno nam je da turistička sezona traje sve duže i apsolutno smo zadovoljni brojem putnika od travnja do listopada. I ožujak i studeni sve su bolji, a cilj nam je imati oko 100.000 putnika u zimskim mjesecima.

Znači li to da ZL Split sve manje funkcionira sezonski?

- Danas u svibnju imamo promet kakav smo nekad imali u srcu sezone. Ovogodišnji travanj je bio 26 posto bolji od lanjskog. No, od studenog do ožujka i dalje imamo relativno mali promet. Veliko je pitanje kako povećati promet u zimskim mjesecima.

Ako je točan podatak da je kapacitet novog splitskog aerodroma 3,5 milijuna putnika godišnje, ta bi brojka mogla biti premašena već iduće godine. Imate li mogućnost za daljnje širenje?

- Uz dobru organizaciju ovaj terminal će moći opslužiti i do pet milijuna putnika godišnje. Stajanka za zrakoplove ima nešto manji kapacitet, i to će nam biti fokus u idućim godina jer očekujemo daljnji porast prometa od četiri do pet posto godišnje. Na starom terminalu smo na 14.000 kvadrata prihvaćali tri milijuna putnika, a sada imamo 50.000 kvadrata. Otprilike iste veličine je i dubrovački aero­drom, a zagrebački je nešto veći s oko 60.000 kvadrata.

S obzirom na to da ste usred ljeta otvorili novi terminal, jeste li se do danas već dobro uhodali u rad u novim uvjetima?

- Poprilično smo zadovoljni kako je to sve skupa išlo. Pravila struke kažu da treba proći jedna cijela ljetna i zimska sezona da bi se sve dokraja uigralo. Reakcije putnika su dobre jer je terminal jednostavan i pregledan, procesi su brzi i ljudi se lako snalaze.

Hoće li se, prema vašem mišljenju, u narednim godinama zračni promet u Hrvatskoj i dalje bazirati na tri najveća aerodroma - Splitu, Zagrebu i Dubrovniku - ili će sve više rasti i druge manje zračne luke?

- Zadar i Pula će u narednim godinama dosegnuti milijun putnika. To znači da ćemo imati čak pet zračnih luka s više od milijun putnika godišnje, što je zadovoljavajuće jer Hrvatska s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika ima dosta zračnih luka.

Sada nam je jako važno što će biti s nacionalnim avioprijevoznikom koji održava cjelogodišnje veze i unutar države i s važnim čvorištima u Europi. Sve su manje razlike između niskotarifnih i tradicionalnih prijevoznika. Primjerice, low cost kompanije sve više lete i u primarne zračnih luke, pa tako i u Split, iz kojeg sada leti i Ryanair koji nam plaća istu cijenu kao i sve ostale kompanije. Jedini kriterij po kojem nekom prijevozniku možemo dati popust je - što veći broj putnika, to bolja cijena.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa