Neće se postići ekološki ciljevi bez velikih ulaganja u energiju vode

U pitanju su velike brojke i vrlo značajne godine koje čekaju Hrvatsku elektroprivredu i hidroelektrane u njegovu portfelju, pogotovo u kontekstu njihove strategije do 2030. te postizanja dodatna tri teravatsata (TWh) proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Ako tome dodamo da su neke hidroelektrane u prosjeku stare više od 40 godina, pa čak i više od stoljeća, a da je u samostalnoj Hrvatskoj sagrađena samo jedna, Lešće, onda je potreba njihove revitalizacije i više nego nužna.

Često se, naime, zaboravlja da su i hidroelektrane obnovljivi izvori, a bez njihove revitalizacije postići visoke i ambiciozne ciljeve do 2050. godine - povećati udio obnovljivih izvora energije na 70 posto - neće biti moguće. Stoga su i planovi ambiciozni: uložiti ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo već oko 1,4 milijarde, a do završetka revitalizacije 2028. godine još oko 2,2 milijarde kuna.

Fužine, Varaždin, Ozalj...

- Važno je redovito ulagati u rekonstrukcije, zamjenu dotrajale opreme novom na razini zadnjih tehnoloških i tehničkih rješenja te revitalizaciju objekata. Tim se zahvatima postiže unapređenje tehnološkog procesa i modernizacija opreme, često uz uvođenje procesne automatike i daljinskog upravljanja, a sve s ciljem povećanja raspoloživosti elektrana za potrebe elektroenergetskog sustava, produljenja životnog vijeka hidroelektrana te smanjenja troškova održavanja i vođenja pogona. Podrazumijeva se da se svi zahvati izvode u skladu sa sve strožim zahtjevima zaštite voda i čitavog okoliša - ističu u HEP-u, koji će već iduće godine završiti projekte revitalizacije dviju velikih hidroelektrana: HE Zakučac, u koju će se investirati ukupno gotovo milijarda kuna i dobit će se novih 52 megavata (MW) snage, te HE Dubrovnik, kojoj se snaga povećala za 36 MW, a ulaganje iznosi više od 320 milijuna kuna.

Također, dovršit će se i revitalizacija crpne HE Fužine, a nastavit će se radovi na hidroelektranama Ozalj i Gojak te će početi i radovi na revitalizaciji još dviju velikih hidroelektrana: HE Varaždin, za koju se ulaganja procjenjuju blizu 620 milijuna kuna i kojoj će se povećati snaga za 16 MW, te HE Senj s ulaganjima od približno 560 milijuna kuna i povećanjem snage za 27 MW.

Svi su ti projekti izuzetno važni, no posebno valja izdvojiti HEP-ov projekt dogradnje postojećeg hidroenergetskog sustava Senj (HES Senj), jednog od najvažnijih planiranih investicijskih projekata u hrvatskoj energetici.

- Projekt HES Kosinj/HE Senj 2 vrijedan je 3,7 milijardi kuna, što ga čini najvećim energetskim projektom u samostalnoj Hrvatskoj do sada. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo je u svibnju 2018. rješenje o prihvatljivosti zahvata HES Kosinj za okoliš i ekološku mrežu, a u prosincu i za drugi dio projekta - Hidroelektranu Senj 2. U tijeku su pripremne aktivnosti za početak gradnje objekata u sklopu HES Kosinj, koju planiramoeee započeti iduće godine - najavljuju u HEP-u, pojašnjavajući da se taj projekt sastoji od dva segmenta: hidroenergetskog sustava Kosinj (HES Kosinj) te Hidroelektrane Senj 2.

HES Kosinj prvi je segment druge faze (dogradnje) postojećeg hidroenergetskog sustava Senj, čija se vrijednost penje na 185 milijuna eura, a predviđeno trajanje gradnje je oko 56 mjeseci (pet građevnih sezona). Gradnjom HES Kosinj, odnosno akumulacijskog jezera Kosinj i pribranske hidroelektrane Kosinj (HE Kosinj) s dva agregata, snage 11,5 i 22 MW, hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo bi se 250 gigavatsati (GWh) nove energije na postojećoj HE Senj i planiranoj HE Kosinj. Drugi segment dogradnje sustava je gradnja akumulacije Gusić polje II te HE Senj 2. Danas hidroenergetski sustav Lika - Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,06 TWh.

Hidroenergetski sustav Senj u središnjem je dijelu Hrvatske, Ličko-senjskoj županiji, a sagrađen je kako bi se mogao iskorištavati hidroenergetski potencijal spomenutih rijeka Like i Gacke na energetskoj stepenici od Ličke visoravni do Jadranskog mora. Postojeći hidroenergetski sustav Senj čine brana Sklope na rijeci Lici te akumulacija Kruščica, HE Sklope te regulacijski i derivacijski objekti od Selišta na Lici do Gusić polja na Gackoj, akumulacija Gusić polje, dovodni tunel Gusić polje - Hrmotine te HE Senj, koja koristi 440 metara bruto pada od Gusić polja (ponori sjevernog kraka Gacke) do Jadranskog mora.

Nizvodna akumulacija

Hidroenergetski sustav Senj koristi hidropotencijal rijeka u dvjema hidroelektranama: HE Sklope od 22,5 MW, koju se planira rekonstruirati nakon gradnje nizvodne akumulacije Kosinj, i vrlo značajna HE Senj od 216 MW, koja bilježi prosječnu godišnju proizvodnju od 980 GWh. Odluka o gradnji te elektrane donesena je 1959. godine, a službeno je puštena u rad 27. studenoga 1966. godine, nakon više do sedam godina gradnje. Jedna je to od najvažnijih sastavnica hrvatskog elektroenergetskog sustava, koja je u 50-ak godina rada proizvela više od 50 milijardi kWh električne energije, što je tri puta više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske. Značajna je i za lokalnu zajednicu jer, uz izravno i neizravno zapošljavanje lokalnog stanovništva, kroz naknade za korištenje prostora elektrana, HE Senj jedinicama lokalne samouprave (gradovi Senj, Otočac i Gospić te Općina Perušić) uplaćuje svote koje se mjere u milijunima kuna.

Višestruke koristi

Dakle, kako ističu u HEP-u, realizacija tog projekta važna je jer osigurava višestruke koristi, među kojima ističu povećanje snage i proizvodnje električne energije, povećanje sigurnosti obrane od poplava područja nizvodno od jezera Kosinj, stvaranje uvjeta za povećanje poljoprivredne proizvodnje na području nizvodno od jezera Kosinj te povećanje sigurnosti vodoopskrbe sjevernog Primorja. Naime, realizacijom projekta dogradnje postojećeg hidroenergetskog sustava Senj stvorili bi se uvjeti za energetsko iskorištavanje čak 98 posto ukupnog dotoka slivova rijeka Like i Gacke, što bi hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo novih više od 400 MW snage te oko 330 GWh nove električne energije godišnje, a cjelokupna energija sustava HES Senj bit će fleksibilno upravljiva u smislu proizvodnje vršne energije i dostupnosti regulacijske energije.

Realizacijom projekta također se trajno rješava problem poplava koje rijeke Lika i Gacka izazivaju u tom dijelu Hrvatske te se povećava sigurnost vodoopskrbe sjevernog Primorja, odnosno južnog ogranka koji služi za vodoopskrbu naselja od Senja do Karlobaga, uključujući otoke Rab i Pag. Jedinice lokalne samouprave ujedno realizacijom projekta dobivaju dodatni stalni prihod od naknada za korištenje zemljišta i korištenje voda, kao i mogućnost dodatnog razvoja poljoprivredne proizvodnje.

HEP, dakle, namjerava povećati proizvodnju električne energije i iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like, koja je vrlo bujična i promjenjiva rijeka, te Gacke, koja je nešto smirenija. Stoga je HES Kosinj važan iz brojnih razloga te dio veće slike i većeg hidroenergetskog sustava Senj, kojim se združeni hidropotencijal rijeka Like i Gacke iskorištava za proizvodnju električne energije.

Proizvedena energija u tom sustavu u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana. On čini oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Uz to, izbjegnuta emisija ugljikova dioksida zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje. Realizacijom projekta omogućit će se povećanje proizvodnje električne energije, poboljšava se cestovna i druga komunalna infrastruktura, trajno se rješava problem plavljenja naseljenih područja na prostoru Lipova polja, čime se smanjuje šteta od poplava i povećava sigurnost stanovanja. Također, povećava se količina vode koja se može koristiti za navodnjavanje u vegetacijskom razdoblju, čime se pridonosi povećanju poljoprivredne proizvodnje na području Lipova polja, a i dobiva se nova snaga u elektroenergetskom sustavu Hrvatske te se povećava proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Prednosti su i što lokalna uprava dobiva izvor stalnog prihoda od naknada za zauzeto zemljište i naknada za korištenje voda, smanjuje se trajnost i opseg plavljenja poljoprivrednih površina na području Lipova polja, stvaraju se uvjeti za razvoj sportskih i rekreacijskih prostora na području uz jezera Kosinj i Kruščica, čime se pridonosi razvoju turizma te se povećavaju cijena zemljišta i prihodi lokalne uprave od poreza i naknada. U HEP-u napominju da bi HE Senj, koja sada proizvodi 45 posto temeljne i 55 posto vršne energije, od ukupno oko 1 TWh, nakon realizacije projekta proizvodio znatno veći udjel vršne energije, u omjeru 21 posto temeljne i 79 posto vršne energije (od ukupno planiranih oko 1,35 TWh), uz povećanu sposobnost pružanja pomoćnih usluga regulacije (uravnoteženja) elektroenergetskog sustava.

Kao nova elektrana

Sve u svemu, iako primarni cilj revitalizacije hidroelektrana nije povećanje snage i proizvodnje, ono se, u skladu s prethodnim studijskim istraživanjima, ostvaruje svagdje gdje je to moguće. Ukupno se u tom smislu, kao rezultat investicijskog ciklusa u rekonstrukciju, dogradnju i revitalizaciju postojećih hidroelektrana očekuje ostvariti dodatnih 160 MW nove snage u hidroelektranama. Za ilustraciju, jedna hidroelektrana te snage bila bi šesta po veličini među 26 postojećih HEP-ovih hidroelektrana. Očekivano povećanje godišnje proizvodnje iznosi oko 400 milijuna kilovatsati.

I hrvatska industrija u tome može pronaći svoje mjesto te u HEP-u napominju da ona u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluje u svim aktivnostima na održavanju i investicijama u postojeće hidroelektrane. Jedina je iznimka isporuka turbina za koje nema proizvođača u Hrvatskoj. Ipak, kako rezimiraju u kompaniji, i u samo održavanje turbina i turbinskih sklopova opet su u velikoj mjeri uključene hrvatske tvrtke. J