HEP dobio pozitivno rješenje za projekt HES Kosinj težak pola milijarde eura

HEP-ov projekt izgradnje akumulacije Kosinj s hidroelektranom Kosinj i svim pripadajućim objektima (HES Kosinj), jedan od najvažnijih planiranih investicijskih projekata u hrvatskoj energetici, prihvatljiv je za okoliš i ekološku mrežu, stoji u rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike od svibnja. Drugim riječima, projektu koji čeka 40-ak godina, otvoren je put prema realizaciji.

- Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj trajala je od 17. listopada do 16. studenoga 2017. godine. Nakon dobivenog pozitivnog Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti izgradnje i pogona HES Kosinj za okoliš i ekološku mrežu, HEP kreće s aktivnostima za pripremu početka izgradnje projekta HES Kosinj, koji obuhvaća izgradnju akumulacijskog jezera s tri brane, tunela i kanala Bakovac - Lika, HE Kosinj te rekonstrukciju postojeće HE Sklope. Početak pripremih radova planiran je za drugu polovicu 2019. godini - kažu u HEP-u.

U tijeku je i drugi upravni postupak, nastavljaju, koji se odnosi na ishođenje rješenja za projekt HE Senj 2. Javna rasprava u ovom postupku održana je od 5. travnja do 21. svibnja 2018. godine te je postupak još u tijeku.

- Izgradnja HE Senj 2, koja obuhvaća proširenje jezera Gusić polje te novi dovodni tunel, tlačni cjevovod i strojarnicu, planira se započeti u razdoblju od dvije godine nakon početka radova na HES Kosinj. Ukupna vrijednost navedenih projekata (HES Kosinj i HE Senj 2) procjenjuje se na 500 milijuna eura - ističu u HEP-u.

Realizacija druge faze

HES Kosinj prvi je, inače, segment druge faze (dogradnje) postojećeg hidroenergetskog sustava Senj, čija se vrijednost procjenjuje na 185 milijuna eura, a predviđeno trajanje gradnje je oko 56 mjeseci (pet građevnih sezona).

Gradnjom HES-a Kosinj, odnosno akumulacijskog jezera Kosinj i pribranske hidroelektrane Kosinj (HE Kosinj) s dva agregata, snage 11,5 megavata (MW) i 22 MW, hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo bi se u prosjeku godišnje 250 gigavatsati (GWh) nove energije na postojećem HE-u Senj i planiranom HE-u Kosinj Drugi segment dogradnje sustava je gradnja akumulacije Gusić Polje II te HE-a Senj 2.

Danas, uzgred, hidroenergetski sustav Lika-Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,06 teravatsati (TWh). Izgradnja objekata druge faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 300 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta druge faze gradnje hidroenergetskog sustava Senj ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja od čak 1,3 TWh.

foto & vizualizacija Domit Media

Prednosti projekta

HEP, dakle, namjerava povećati proizvodnju električne energije i iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like, koja je vrlo bujična i promjenjiva rijeka, i Gacke, koja je nešto smirenija. Stoga je HES Kosinj važan iz mnogo razloga te dio veće slike i većeg hidroenergetskog sustava Senj, kojim se združeni hidropotencijal rijeka Like i Gacke iskorištava za proizvodnju električne energije.

Proizvedena energija u tom sustavu u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana. On čini oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Uz to, izbjegnuta emisija ugljikova dioksida zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje.

Realizacijom projekta omogućit će se povećanje proizvodnje električne energije, poboljšava se cestovna i druga komunalna infrastruktura, trajno se rješava problem plavljenja naseljenih područja na prostoru Lipova polja, čime se smanjuje šteta od poplava i povećava sigurnost stanovanja.

Također, povećava se količina vode koja se može koristiti za navodnjavanje u vegetacijskom razdoblju, čime se pridonosi povećanju poljoprivredne proizvodnje na području Lipova polja, a i dobiva se nova snaga u elektroenergetskom sustavu Hrvatske te se povećava proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Prednosti su i te što lokalna uprava dobiva izvor stalnog prihoda od naknada za zauzeto zemljište i naknada za korištenje voda, smanjuje se trajnost i opseg plavljenja poljoprivrednih površina na području Lipova polja, stvaraju se uvjeti za razvoj sportskih i rekreacijskih prostora na području uz jezera Kosinj i Kruščica, čime se pridonosi razvoju turizma te se povećava cijena zemljišta i prihodi lokalne uprave od poreza i naknada.