Direktor Jadranbroda: Manja bi šteta bila da su se započeti brodovi dovršili u Uljaniku

Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod nadzorno je i izvještajno tijelo prema Vladi RH i Europskoj komisiji u aktualnom procesu privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta.

S direktorom Jadranbroda Sinišom Ostojićem razgovarali smo o trenutačnoj situaciji u Uljaniku i hrvatskoj brodogradnji.

Je li možda bilo isplativije dovršiti brodove koji su se zatekli u knjizi narudžbi Uljanika u trenutku kada se saznalo za probleme u tom brodogradilištu, odnosno kada je bila ugrožena likvidnost?

- Sada, hladne glave, većina ljudi iz brodograđevnih krugova sigurno bi se složila da je bilo isplativije dovršiti započete brodove, nego čekati da se stvar riješi sama od sebe. Sada vidimo da se nije riješila, nego se, naprotiv, dodatno zakomplicirala i pogoršala. Drugim riječima, povećali su se i troškovi. Da se prije reagiralo, smanjila bi se šteta za državni proračun, a u konačnici bi se najvjerojatnije sagradili započeti brodovi. U takvoj bi situaciji bila drugačija pozicija i samog brodogradilišta jer je svaki isporučeni brod, poput polarnog kruzera u Brodosplitu, uspjeh. Tržište to prepoznaje i sigurno je da su isporuke brodova u ovoj situaciji velik uspjeh.

Vi ste slali izvješća o stanju u brodogradilištima. Kad ste upozorili na stanje u Uljaniku?

- Već od prvih izvještaja, u jesen 2015., uočena su kašnjenja u gradnji brodova te se upozoravalo na potencijalne probleme. Nažalost, razvoj događaja potvrdio je uočeno stanje.

Sjećate li se da su ikada u povijesti hrvatskih brodogradilišta bila aktivirana državna jamstva dana za gradnju brodova?

- Koliko mi je poznato, osim ove situacije s Uljanikom toga nije bilo. Koliko je poznato, aktivirat će se oko 4,5 milijardi kuna jamstava izdanih za gradnju brodova u Uljaniku i 3. maju. Ovo je, koliko ja znam, prvi put da je na ovaj način došlo do aktiviranja jamstava. Sve je to rezultiralo time da su gotovo sva društva iz Uljanik grupe došla u financijske teškoće, odnosno otišla su u stečaj ili su pred stečajem. Doduše, prije restrukturiranja brodogradilišta bilo je nekoliko sanacija.

Što će se dogoditi u stečaju? Doći će očito do razdvajanja 3. maja i Uljanika...

- U stečaju su sve odluke u rukama stečajnih upravitelja i vjerovničkih vijeća. Budućnost svakog od ta dva brodogradilišta ovisi i o stečajnom planu. Vjerojatno će se ići na odvajanje ta dva brodogradilišta i pokušaj njihove prodaje na tržištu. Naravno, sve će se to odvijati u nekim novim okolnostima. Ne treba zanemariti da će država kao najveći vjerovnik imati utjecaj na odluke i trebala bi reći što misli i na koji način vidi rješenja.

Hoće li biti dovršeni preostali brodovi započeti u 3. maju i Puli?

- Logično je da brodovi koji su u visokoj fazi izgrađenosti budu dovršeni. Prema procjenama upućenih u stanje tih novogradnji, trebalo bi uložiti oko 20 do 30 milijuna eura po brodu da se ti brodovi dovrše. To bi nakon dovršetka i prodaje brodova svakako smanjilo štetu za državni proračun u odnosu na iznos jamstava koje je za te brodove dala država. Znači, ima smisla da se taj iznos uloži i smanji šteta za državni proračun. Istodobno, to bi značilo da bi brodogradilište u sljedećih godinu ili više dana funkcioniralo i imalo određenu razinu aktivnosti. Time bi se ujedno dobilo i potrebno vrijeme za pokušaj pronalaženja prihvatljivih rješenja i pronalaženje šanse na tržištu.

Naručitelj jaružala Jan de Nul otkazao je brod i aktivirao jamstvo. Što će biti s tim brodom?

- To je malo složenija priča. Ako vlasnik želi negdje drugdje dovršiti taj brod, onda ga treba pripremiti za tegalj, što je posao od oko mjesec do mjesec i pol. Za završetak tog broda potrebno je od šest do devet mjeseci. Koliko mi je poznato, brodovlasnik ne vidi mogućnost da se taj brod dovrši u Uljaniku. Kada se naplati jamstvo, brod ostaje u vlasništvu brodogradilišta, a država ima hipoteku na njega.

Kada će izići najnoviji podaci o stanju svjetske brodogradnje?

- Mi redovito pratimo stanje na svjetskom tržištu i te podatke javno objavljujemo. Činjenica je da su se brojke koje se odnose na udjel i stanje hrvatske brodogradnje dodatno smanjile zbog svih ovih raskida ugovora i neisporuka brodova. U tom smislu je pozicija hrvatske brodogradnje u Europi i svijetu dodatno lošija nego što je bila prije. Europska brodogradnja na sličnim je pozicijama na kojima je bila i prije.

Što je s europskom brodogradnjom?

- U svjetskoj knjizi narudžbi 95 posto čine kruzeri. To je niša koja drži brodogradnju iznad vode.