Čelnik HŠ-a: 'Kvalitetnom hrvatskom drvu poput hrasta treba dodati što veću vrijednost'

Problemi s raspodjelom drvnog sortimenta, krađom drva iz privatnih šuma, prosvjedima zbog devastacije Medvednice i analiza požarne sezone i ulaganja u razvojne projekte HŠ-a neke su od tema o kojima smo razgovarali s Krunoslavom Jakupčićem, predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Na početku nam je rekao kako se posebno ponosi što je, kao nijedan dosadašnji šef HŠ-a d.o.o., prošao sve razine šumarskog posla, odnosno sva radna mjesta koja uopće može proći jedan diplomirani inženjer šumarstva - od najnižeg do najvišeg rukovodećeg mjesta.

Upravo zbog tog puta od tehnologa do predsjednika Uprave za početak smo ga pitali kako planira spriječiti krađu šume koja je poprimila uznemirujuće razmjere.

Imaju li Hrvatske šume kapaciteta preuzeti brigu i operativni nadzor nad privatnim šumama kako bi se stalo na kraj devastacijama, sječama i krađama koje se provode godinama, a izostaju reakcije nadležnih tijela?

- Važno je napomenuti da HŠ d.o.o. ne upravlja privatnim šumama, u kojima se posljednjih godina događaju dosad nezabilježene krađe, osobito na području Banovine, Hrvatskog zagorja i Like. Zakon o šumama je tu jasan: vlasnici moraju čuvati svoju šumu, a takva je praksa i u zemljama EU. Mi kao društvo HŠ d.o.o. spremni smo natjecati se za poslove čuvanja šuma malih šumovlasnika do 300 hektara, kao i za doznaku i otpremu drvnih sortimenata iz privatnih šuma. To bi sigurno utjecalo na smanjenje zloporaba u privatnim šumama.

Pa tko bi onda trebao kontrolirati krađu šuma ako ne vi koji imate ljude na terenu?

- Policija mora kontrolirati promet drvom na hrvatskim cestama kao što to rade s kontrolom prometa drva iz HŠ-a d.o.o.

Nedavno smo svjedočili prosvjedu protiv “devastacije Medvednice”. Zašto ste se ogradili od odgovornosti za ogoljenost Medvednice?

- Pozdravljam svaku brigu o zaštiti okoliša, kao i upozoravanje na eventualne propuste u našem radu. Mi smo udruzi koja je prosvjedovala objasnili što se zapravo dogodilo na Medvednici. Nije riječ ni o kakvom ogoljavanju ili sječi, nego o sanaciji površina od oluje Teodor koja je 11. 11. 2013. godine porušila 80.000 metara kubičnih drvne mase i čije su posljedice i danas vidljive. Te su površine sad odlično pomlađene. To nisu šikare, nego mlade šume u razvojnoj fazi podmlatka i mladika. Medvednicom se dobro gospodari, ali baš zbog pritiska udruga i javnosti produljujemo životni vijek tih prastarih šuma - 150 i više godina, koje su vrlo osjetljive na oluje i klimatske promjene te nemaju općekorisne funkcije (proizvodnja kisika, vezanje ugljika i štetnih plinova, zaštita od erozija itd.) u tolikoj mjeri koliko imaju srednjodobne i mlađe šume. Debeli trupci iz prastarih šuma su često neupotrebljivi za pilansku industriju zbog truleži i grešaka te, nažalost, završavaju u ogrjevu.

No, ljubitelji prirode vide to drukčije. Kako surađujete s njima?

- Inače odlično surađujemo s udrugama i prihvaćamo sve dobre inicijative. Evo, na primjer, da spomenemo samo Boranku, projekt pošumljavanja koji je pokrenuo Savez izviđača. Počeli smo s Borankom u posljednjem rujanskom vikendu, a trajat će sve do kraja studenoga i doista smo zahvalni izviđačima što su pokrenuli i angažirali tako brojne partnere i podupiratelje projekta.

Ipak se stječe dojam da se šuma preslabo promovira u društvu kao najveće skladište ugljika i izvor kisika. Kako se može šumu približiti stanovništvu jer javnost ima dojam da se šuma nemilice i prekomjerno siječe?

- Nažalost, mnoga naša pozitivna ostvarenja ostala su medijski nezapažena. Pokušavamo to ispraviti jer diljem Europe stručnjaci iznimno cijene način gospodarenja šumama u Hrvatskoj i činjenicu da smo sačuvali prirodne šume. Šumama se na ovim prostorima organizirano i stručno gospodari već 250 godina, još je Marija Terezija osnovala prve šumarije. Državnim šumama se dobro upravlja po Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode te se njegom i obnovom povećava vrijednost šuma na dugi rok. Drvna zaliha koja prirasta uvijek je veća od one koja se siječe. Nadalje, Hrvatske šume gospodare šumama oponašajući prirodne procese, dakle uvijek se nastoji osigurati prirodno pomlađivanje šume. Primjerice, dovršni sijek na nekoj površini neće se izvršiti ako ta površina nije prirodno pomlađena, odnosno kad se uklanjaju zrela stabla sa šumske površine, na njoj se već nalazi mlada šuma. Mnogo radimo na promjeni stava ljudi prema šumi i šumarstvu, od dječjeg vrtića pa nadalje, kroz svoj projekt “Škola u šumi, šuma u školi”.

Damir Krajac / CROPIX

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma

Primjedbi ima i na način raspolaganja drvnim sortimentom. Možete li zadovoljiti želje, potrebe i očekivanje svih zainteresiranih strana: države kao vlasnika, kupaca-drvoprerađivača, dobavljača, vlastitih zaposlenika, lokalnih samouprava i javnosti?

- To doista nije jednostavno, ali mislim da smo uspjeli u tome. Intenzivnom komunikacijom uvjerili smo drvnu industriju da od izvrsne sirovine koju im dobavljamo moraju napraviti što dorađeniji i kvalitetniji proizvod te učvrstili partnerski odnos s njima. Osnovni je problem što su količine raspoložive sirovine u Hrvatskim šumama d.o.o. mnogostruko manje od pilanskih kapaciteta drvoprerađivača u Hrvatskoj. Stoga smo potpisali pismo razumijevanja koje utvrđuje jasne kriterije za raspodjelu drvne sirovine, s osnovnim ciljem da se osigura održivost šuma, a da se s druge strane zadovolje potrebe drvne industrije. Uputio bih i dodatni apel našim klijentima da svi zajedno budemo eko-efikasni, odnosno da svoje poslovne ciljeve ostvarujemo uz trošenje što manje resursa i uz što manje zagađivanja prirode. Drvoprerađivači u Hrvatskoj bi za svoj rast i razvoj morali iskoristiti povoljnu cijenu drvne sirovine, relativno niske cijene distribucije zbog blizine te sirovine i laku komunikaciju s glavnim dobavljačem, Hrvatskim šumama d.o.o. Tu šansu oni naprosto ne smiju propustiti.

Što im preporučujete?

- Potrebno je tom kvalitetnom hrvatskom drvu, posebno hrastu, što više dodati vrijednost, odnosno što ga više finalizirati. Hrasta u cijeloj Europi ima malo, a naš je iznimno kvalitetan, no jeftin, što je uzrok golemoj potražnji.

Ovogodišnja požarna sezona je prva u kojoj ste uspjeli s novim sustavom monitoringa i dojava u četiri županije. Kako sustav funkcionira?

- Dobro jer ono što odmah upada u oči jest da ove godine ima izrazito malo požara. Do danas imamo evidentirana 54 požara, i to 44 na državnom te deset na privatnom zemljištu, koji su opožarili 1506 hektara površine. Zasad ovo je godina s najmanjim brojem požara i opožarenom površinom otkad imamo evidenciju, od 1990. nadalje. Vjerujem da je, uz vremenske prilike, razlog za to u iskoraku koji je HŠ poduzeo u ovoj protupožarnoj sezoni. Naime, uz postojeću motriteljsko-dojavnu službu, HŠ je uložio u sustav videonadzora vrijedan dodatnih 20 milijuna kuna, koji omogućava detekciju plamena u samom začetku. U sklopu navedenog videonadzora potpisani su i ugovori o suradnji s vatrogasnim zajednicama županija. Ukupno smo u protupožarnu zaštitu ove godine uložili 100 milijuna kuna.

Što vam donosi novi projekt EU “Naturavita”?

- Nakon tri godine priprema kreće najveći projekt zaštite okoliša u kojem su nositelj Hrvatske šume d.o.o. i jedan od najvećih projekata zaštite okoliša u Hrvatskoj općenito. Riječ je o Naturaviti, projektu razminiranja, obnove i zaštite šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji. Ugovor smo potpisali tijekom 6. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Ukupna vrijednost projekta Naturavita je 376,8 milijuna kuna, od čega 85 posto odnosno 314,139.354,67 kuna čine bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda. Tim projektom ponovno ćemo omogućiti adekvatno gospodarenje šumama na područjima gdje su to ratna djelovanja onemogućila.