„Navikao sam na ovakav način života da dva tjedna radim, a dva sam kod kuće. Jako sam zavolio more i svoj posao koji je vrlo dinamičan osim kada je loše vrijeme. Većinu kolega ovdje smatram i pravim prijateljima. Svi su redom izvrsni radnici i dobri ljudi – Podravci, Slavonci i Moslavci. A šef nam je Zagrepčanin. Uglavnom nitko nije s mora“, govori nam Bojan Suša iz Ivanić Grada, poslovođa na Ininoj plinskoj platformi Ivana A/K na sjevernom Jadranu, u međunarodnim vodama 36 kilometara od Pule, odnosno najbližeg kopna. On je već 15 godina na platformi, na kojoj se, kaže, ozbiljan posao lakše odrađuje uz mnogo smijeha i dobrog druženja za koje obično ostane vremena tek navečer. Jedan je od najiskusnijih radnika na ovoj najstarijoj Ininoj morskoj platformi koja se na tom mjestu nalazi punih 20 godina.
Tim povodom platformu su u srijedu posjetili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i predsjednik uprave Ine Sandor Fasimon. Nakon obilaska Ćorić je kazao kako se istraživanja i eksploatacija ugljikovodika na sjevernom Jadranu provode u skladu s najvišim sigurnosnim standardima i standardima zaštite okoliša. Naglasio je kako je u 20 godina iz jadranskog podmorja iscrpljeno više od 21 milijarde kubičnih metara plina što su jako velike količine i stoga poticaj da se razmišlja o daljnim iskoracima u proizvodnji.
Eksplotacija postojećih bušotina će, kaže, trajati još oko pet godoina. Na pitanje hoće li biti novih natječaja za kocesije za istraživanje ugljikovodika na Jadranu odgovorio je da treba čuti što kaže struka jer je prije noliko godina oko toga bio veliki otpor javnosti. Istraživanje i eksploatacija plina na sjevernom Jadranu je, prema njegovim riječima jedan od puteva Hravtske prema energetskoj neovisnosti, a drugi je svakako i LNG terminal koji bi trebao proraditi početkom iduće godine. Liberalizacijom cijene plina, taj energent će, dodao je ministar, 2021. vjerojatno biti nešto skuplji i građanima, no to će ovisiti ponajprije o proizvodnji u svijetu koja je trenutna vrlo velika pa je i cijena plina niska.
Govoreći o budućnosti Ine, Ćorić je rekao kako se kompanijom trenutno bave konzultanti koji bi iduće godine trebali procijeniti njezinu vrijednost i odrediti koliko bi hrvatska država trebala isplatiti mađarski MOL. No, paralelno se investira u rafinerije i širenje proizvodnje.
„Želimo na sjevernom Jadranu naći nove izvore plina i produžiti vijek platformi“, kazao je Sandor Fasimon i istaknuo kako će se u sisačkoj rafineriji proizvoditi bitumen, a istražuju se i mogućnosti drugih oblika proizvodnje. Također je potvrdio velika ulaganja u riječku rafineriju.
U Ini ističu kako su izgradnju i opremanje platformi na moru u protekla dva desetljeća uložili oko 12 milijardi kuna, a vrijednost dosadašnje proizvodnje je veća od 30 milijardi. Polje Ivana otkriveno je još početkom 70-ih godina prošloga stoljeća, a 1996. Ina ulazi u partnerstvo s talijanskim ENI-jem s kojim zajedno eksploatira plin sve do prošle godine kada je u potpunosti preuzela udio talijanske kompanije na ekploatacijskim područjima sjevernog Jadrana. Od 2006. je pokraj platforme Ivana A postavljena i mostom spojena i kompresorska platforma Ivana K u kojoj se prikuplja plin iz svih bušotina i podmorskim cjovodima transportira do Pule. Uz Ivanu, na kojoj u svakoj smjeni radi 15-ak ljudi, ljudska je posada i na platformi Annamaria koja je s radom započela 2009. godina. Na 3 jadranska eksploatacijska polja – Sjeverni Jadran, Izabela i Aiza Laura – trenutno je 20 platformi i 52 bušotine
Nadzornik odnosno šef platforme Ivana, inžernjer naftnog rudarstva Hrvoje Herceg, ističe kako se iz Jadrana crpi čisti 99,5 postotni metan koji se nalazi u Zemljinoj utrobi na dubini od 600 do 800 metara. More je na tom mjestu duboko 42 metra, a dnevno se iscrpi oko 1,1 milijuna kubika plina. Na platformi se, kaže, struja, proizvodi pomoću plinskih motora, a slatka se voda dobiva od slane. Tvrdi kako su uvjeti rada odlični, a komunikacija s vanjskim svijetom je jednostavna jer imaju internet. Naime, mobiteli nemaju signala. Članovi posade 12 sati rade, a onda se isto toliko odmaraju. Uz njih 15-oricu na platformi su i liječnik, dva kuhara i 1 sobar. Na Ivani A se po potrebi može smjestiti 41 radnik.
„S obzirom da je izvrsna hrana, većana nas u dva tjedna dobije nekoliko kilograma i pravi je izazov zadražati istu kilažu“, govori Herceg dodajući kako se platforma opskrbljuje posebnim brodovima koji po velikim valovima teško mogu uz nju pristati pa se i roba i ljudi prebacuju pomoću dizalica i košara. Kad su valovi veći od metar i pol, brod se ne može približiti platformi, a ponekad budu visoki 10 pa i više metara i tada se čelična grdosija usred mora zna dobro zaljuljati. Inini radnici često viđaju dupine, tune i morske pse. More je bogato ribom, no pecanje im je strogo zabranjeno kao i kupanje. Za slučaj da se netko ozlijedi, na vrhu Ivane A, na visini od 75 metara, je i heliodrom za potrebe hitnog medicinskog prijevoza, no zadnji su takav slučaj imali prije pet godina. U 20 godine na Ininim jadranskim plinskim crpilištima nije bilo ni najmanjeg ekološkog ili bilom kakvog drugog incidenta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....