LNG specijal

VIDEO: Bili smo na gradilištu najvažnijeg energetskog projekta jugoistočne Europe

Podaci o naporima koji su uloženi u sigurnost ovog objekta svakako će pomoći njegovu rejtingu u lokalnoj zajednici
Obilazak gradilista LNG terminala u Omišlju
 Darko Tomas / Matija Djanjesic / CROPIX

Četrnaest ljudi sjedi za dugačkim stolom u sobi jedne, poprilično, trošne drvene barake. Nalazimo se u Omišlju, usred kompleksa Dina Petrokemije, jedne u nizu posrnulih hrvatskih industrija. Poprilično sumornom dojmu napuštenih postrojenja i zahrđalih cijevi pridonosi i kiša koja lijeva kao iz kabla. Ne čini se to kao okruženje koje budi optimizam, no u ovom slučaju primarna percepcija je pogrešna. Tih četrnaest ljudi za stolom takozvana su koordinacija, a ono čime koordiniraju jest gradilište trenutno najvažnijeg energetskog projekta u Hrvatskoj, a vjerojatno i u široj regiji. Terminal za ukapljeni plin (LNG) na otoku Krku priča je koja - uz brojne zaplete, uzlete i padove - traje već dvadesetak godina. Ovih četrnaest ljudi u trošnoj baraci zaduženo je da, napokon, provede njezin rasplet, a prve konture njihova rada vidljive su nekoliko stotina metara dalje, gdje teška mehanizacija predano radi na gradnji infrastrukture potrebne da bi s prvim danom siječnja 2021. godine LNG terminal tamo započeo s radom.

Darko Tomas / CROPIX
Kako niče hrvatski LNG terminal

Hrvatski LNG terminal u Omišlju projekt je od europskog značaja, a taj status i službeno je verificiran uvrštenjem na listu europskih projekata od zajedničkog interesa (eng. PCI). U financijskom smislu Europska unija je realizaciju projekta podržala sa stotinjak milijuna eura bespovratnih sredstava, namijenjenih tome da investiciju učine financijski održivom. Koji je interes Europske unije za krčki terminal, nije teško zaključiti, s obzirom na to da bi on trebao omogućiti alternativni dobavni pravac prirodnog plina za srednju i jugoistočnu Europu, na taj način povećati tržišnu konkurenciju u tom sektoru, pozitivno utjecati na cijene tog energenta te na sigurnost dobave. Iz hrvatske perspektive, pak, koplja oko ovog projekta godinama su se lomila oko investicijskog modela, pa oko uloge domaćih kompanija u realizaciji, a na koncu se cjelokupna javna debata svela na raspravu oko tipa terminala koji će biti građen i tehnoloških rješenja koja će biti primijenjena.

Darko Tomas / Cropix
Armiranobetonska konstrukcija izgrađena u luci posrnule Dina Petrokemije u Omišlju postat će privez prvog terminala za ukalupljeni prirodni plin

Po svom inicijalnom konceptu, krčki je terminal trebao biti kopneni, što znači da su tankovi, plinofikacijska postrojenja i svi popratni sustavi trebali biti smješteni na zemljištu pored Dinina kompleksa u Omišlju. Zbog visoke cijene takvog projekta, dužeg roka realizacije i nužno većeg kapaciteta za koji nije bilo tržišnog opravdanja donesena je odluka da se koncept promijeni i krene u realizaciju tzv. plutajućeg terminala (eng. FSRU). Radi se o plovilu koje je funkcionalni terminal, a s plinskim sustavom je spojeno putem infrastrukture koja se nalazi na kopnu. Kritičari ovakve promjene često su u javnosti navodili kako takav model projekta neće pridonijeti angažmanu domaće industrije, razvoju njezinih znanja i kapaciteta kao što bi to bio slučaj s kopnenim terminalom. U načelu je to istina, no potpuno je pogrešno u tom kontekstu radove koji se danas odvijaju u Omišlju opisati kao jednostavne, trivijalne ili neizazovne.

PR
Grafički prikaz

Jedan posjet sastanku koordinacije u omišaljskoj baraci odagnat će takve pomisli. Krčko gradilište kompleksan je projekt u kojem se spleću i prožimaju građevinski, montažerski i strojarski radovi, koordiniraju operacije na kopnu, moru i ispod njega, ugrađuje vrlo sofisticirana oprema, a sve u fiksnim rokovima. Izvođač svih tih radova je konzorcij domaćih tvrtki Pomgrad inženjering, GP Krk i STSI, a čovjek koji je zadužen da se sve na gradilištu odvija po planu i dogovoru zove se Dobroslav Šestanović, inače diplomirani inženjer građevine iz Pomgrada.

“Svaki projekt koji se radi na moru je specifičan. Mi se bavimo pomorskom gradnjom, specijalizirani smo za to i znamo što možemo očekivati. A svatko tko ima iskustva u gradnji na moru zna da ovisi o njegovoj ćudi i da vremenske prilike u znatnoj mjeri utječu na radove. Utoliko je i ovaj projekt kompleksan i zahtijeva ozbiljan angažman”, kaže Šestanović kad ga se pita o tome koji su najosjetljiviji segmenti gradilišta za koje je odgovoran.

U građevinskom dijelu izvođači se trenutno bave gradnjom betonskih pilota za pristan FSRU-a. Laički rečeno, piloti su armiranobetonski stupovi koji se učvršćuju u morsko dno, a na kojima će počivati betonski elementi preko kojih će plutajući terminal biti privezan i spojen na kopnene instalacije. Ti stupovi duljine su 22 metra i promjera 1,8 metara, a da bi bili izliveni, prvo je potrebno probušiti dno. Sveukupno će u sklopu projekta biti postavljena 164 takva pilota, od čega je dosad izgrađeno njih 70. Osim činjenice da se svi takvi radovi odvijaju uz pomoć barži na moru, uz utjecaj svih vremenskih uvjeta, uključeni su i ronioci koji prije lijevanja pilota moraju provjeriti je li podloga adekvatna.

PR
LNG terminal

“Taj dio je - kako mi u struci volimo reći - na kritičnom putu. To su temelji na kojima će počivati cjelokupna konstrukcija. Tek kada te radove završimo drugi radovi mogu početi. A tu smo osjetljivi na vremenske uvjete. Dakle, zato smo u delikatnoj fazi, no imamo iskustva i unaprijed smo uplanirali u rokove moguće izazove koji bi se tijekom realizacije mogli pojaviti”, kaže Šestanović.

Iako, nisu radovi na pilotima jedini koji se trenutno događaju na gradilištu. Paralelno s njihovom gradnjom vrši se i produbljivanje dna koje treba omogućiti pristajanje adekvatnih brodova, na kopnu se vrše intenzivni zemljani radovi radi ravnanja platoa za spoj pristana i građevinski radovi na trasi cjevovoda koji će služiti kao spoj s magistralnom plinskom infrastrukturom. Gradilište, utoliko, izgleda impresivno. Bageri na plovećim baržama, remorkeri koji s njima manipuliraju u relativno uskom prostoru, golema ploveća bušilica koja buši rupe za usidravanje pilota, teška mehanizacija ispod iskopanog brda zemlje. Prije nego što će biti podignuti novi piloti, potrebno je ukloniti i dio starih betonskih struktura na kojima je bio naslonjen stari pristan Dina Petrokemije. I to se danas radi u moru... Ukupno je na gradilištu angažirano pedesetak radnika, a broj varira ovisno o stadiju u kojem su radovi. A onda je tu i oprema...

Projekt ovakvog tipa uključuje i ugradnju znatnih količina vrlo kompleksne opreme. Jedna od važnih tema koordinacije kojoj su prisustvovali Globusovi reporteri bio je odabir brzootpuštajućih kuka. Radi se o ključnoj sigurnosnoj opremi koja omogućava brzo odvajanje terminala od priveza u slučaju opasnih vremenskih uvjeta.

Darko Tomas / CROPIX
Glavni voditelj gradilišta Dobroslav Šestanović iz tvrtke Pomgrad inženjering (u sredini) u društvu nadzornih inženjera Damira Stipanova (desno) i Mateja Zupčića

“Smisao tih kuka jest da one automatski otpuste brod u slučaju primjerice velikih valova izazvanih ekstremno jakim vjetrom - i tako spriječe mogućnost da dođe do nekontroliranog pucanja veza ili nekog sličnog događaja koji bi mogao dovesti do rizika od havarije. Mislim da su te kuke dobra ilustracija mjera sigurnosti koje se poduzimaju u projektu. Naime, prema meteorološkim podacima i modeliranju vremenskih uvjeta, šanse da dođe do takvog scenarija ekstremno su niske. Ipak, bez obzira na to što je poprilično izvjesno da do njih neće doći, a i kad bi došlo, da se to neće dogoditi iznenada, već da bi upravitelji terminala imali vremena izvesti pripreme i provesti dodatne sigurnosne mjere, projektanti su dužni predvidjeti metode kojima će se taj rizik mitigirati. Ove kuke, o kojima govorimo, baždarene su da se automatski otpuštaju pri određenom pritisku. Ipak, nije samo dovoljno da se takve mjere predvide projektom, već je potrebno osigurati da ta oprema na kraju bude adekvatna i ugrađena na adekvatan način. To je posao nadzora, a kad govorimo o tim kukama, trenutno čekamo da nam izvođač ponudi konkretni proizvod, a onda ćemo ići u proces testiranja tehničkih kvaliteta i atesta. Pritom je, naravno, ključno da se poštuju rokovi i upravo tome služe ovakvi koordinacijski sastanci”, kaže Damir Stipanov, direktor tvrtke Investinženjering i glavni nadzorni inženjer na projektu.

PR
LNG terminal

Posao glavnog nadzornog inženjera također uključuje znatnu količinu koordinacije, s obzirom na to da svaki od segmenata projekta - poput strojarskih i elektroinženjerskih - ima vlastite nadzorne inženjere. Da bi projekt bio izveden kvalitetno i na vrijeme, svi moraju djelovati u sinergiji.

“Opet se tu vraćamo na dinamički plan izgradnje. Naprosto, vi s nekim radovima ne možete započeti prije nego što neke faze budu dovršene. Rokovi izgradnje su čvrsto definirani ugovorom, i tu je naš izazov da prateći rokove po različitim fazama projekta analiziramo i dobijemo sliku kako stojimo u odnosu na ukupni plan. Pritom je kvaliteta izvedenih radova ključna, ne samo zbog sebe same već i zato što nekvalitetno izvedeni radovi u jednoj fazi kasnije mogu dovesti do dodatnih radova i neplanirane potrošnje vremena. Na svakom projektu postoje neki neplanirani problemi, no to se planira. Primjerice, imali smo neke relativno blage promjene na trasi plinovoda, što je zahtijevalo i određeno preprojektiranje, ali bih rekao da to nije bilo nešto značajnije, niti neuobičajeno”, objašnjava Stipanov.

Jedan od ključnih razloga zašto se projekt razvija bez neugodnih iznenađenja jest i dobar posao koji su napravili projektanti. Glavni projektant Josip Prcela objašnjava kako je bilo potrebno napraviti određene promjene u prvom konceptu projekta, i to upravo na projektu podvodnih nosača.

““Inicijalni projekt predviđao je strukturu koja bi, pojednostavljeno rečeno, bila položena na dno. Radili smo simulaciju i utvrdili kako takva struktura ne nudi dovoljnu otpornost na potres - što je ključni rizični scenarij za konstrukciju. Upravo zato smo se odlučili za strukturu s pilotima koji se betoniraju u rupama koje su izbušene u samom dnu. Pri tome su modificirani i drugi dijelovi projekta, pa se sad koristi i specijalna armatura koja je otpornija na takva gibanja. Sve u svemu, ovakva struktura otporna je na potres iznimno velike snage”, kaže Prcela.

Darko Tomas / Cropix
Josip Prcela, glavni projektant krčkog projekta

Podaci o naporima koji su uloženi u sigurnost ovog objekta svakako će pomoći njegovu rejtingu u lokalnoj zajednici, gdje je projekt LNG terminala bio suočen s dosta žestokim otporom, ponajviše lokalne politike. I ta priča poprilično je poznata široj javnosti, ponajviše temeljem medijskih izvještaja o pravnim i prosvjednim akcijama koje su poduzimali lokalni protivnici projekta. I ta situacija, koliko god njegovi izvođači bili profesionalni, utječe na projekt. Kako će objasniti Dobroslav Šestanović, nikome nije ugodno kad se suoči s optužbama da radi nešto nezakonito ili protupravno: “Gledajte, radili smo mi i na puno većim projektima, ali ovaj je poseban po tome što je strateški. To ovako može zvučati kao prazna fraza, no činjenica jest da je ovo projekt koji je važan Europskoj uniji, koji se financira europskim novcem, koji je država proglasila strateškim i radi čije je realizacije donesen poseban zakon. To je svakako poticaj da se sve napravi kako treba, ali s druge strane imamo taj neugodni osjećaj kad se tvrdi da je tu nešto protivno propisima. Iz naše perspektive izvođača ovo je sto posto legalan projekt, ima važeću građevinsku dozvolu i sve što se radi izvodi se isključivo i jedino u okvirima građevinske dozvole. To je jedini način na koji mi radimo i uvjeren sam da si nitko od nas na ovom gradilištu nikad ne bi dopustio da radi drukčije. Svjestan sam da oko svega ima podijeljenih mišljenja, i to je normalno, no u smislu legalnosti ovog što mi tu radimo, nema nikakve dvojbe u to.”

Nastave li raditi to što rade, može se vjerovati da će za kojih trinaest mjeseci u Omišlju s radom uistinu i započeti prvi LNG terminal na istočnoj obali Jadrana. Uz neospornu važnost tog projekta, bit će to blagotvorni indikator kako je kompleksne energetske projekte u Hrvatskoj ipak moguće realizirati. Potrebno je, ispada, imati dobru ideju, plan, nešto europskog novca i - četrnaest pravih ljudi u drvenoj baraci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 14:52