Danas drže 2-3 posto BDP-a

PROGNOZA Do 2025. godine u Hrvatskoj će se otvoriti 20 tisuća novih radnih mjesta u ICT-u

Hrvoje Balen, HUP
 Sandra Šimunović/CROPIX / CROPIX

ICT sektor danas ostvaruje 2 do 3 posto BDP-a, jedan od najpotentnijih u Hrvatskoj i mogao bi postići daleko više uz bolje zakone i poslovnu klimu, pokazala je analiza koju su napravili u Hrvatskoj udruzi poslodavaca s tvrtkom Bisnode.

U tom sektoru bi do 2025. moglo biti oko 50 tisuća zaposlenih, moguće i više, rekao je Hrvoje Balen, dopredsjednik ICT udruge pri HUP-u i predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, ali to će ovisiti o stanju u zemlji, očekivanim promjenama poslovne klime i izazovima koji dolaze iz inozemstva. Rast zaposlenosti bit će najveći u razvoju softvera i IT usluga.

Inače, spomenuo je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i udruge izvoznika softvera CISEx, iz Hrvatske je od 2011. do 2015. u inozemstvo otišlo oko 10 tisuća ICT profesionalaca, što je otprilike godišnji broj ljudi koji u tom sektoru izlazi na tržište rada.

„Njihov odlazak nije povezan samo s plaćama, koje su za njih u Hrvatskoj prosječno oko dvije tisuće eura, nego i razvojnim projektima i napretkom u struci. Bit će ključno hoće li Hrvatska uspjeti 'proizvesti' u idućih nekoliko godina dovoljno tih kadrova, jer posla će sigurno biti", rekao je Balen u četvrtak na skupu koji je organizirao HUP.

Analiza je pokazala da ICT sektor danas zapošljava gotovo 32 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 31 milijarde kuna. Konsolidirani izvoz ove industrije premašio je 5 milijardi kuna i rast po stopi od 12 posto, što je znatno više od rasta izvoza ostatka hrvatskog gospodarstva.

Proizvodnja softvera ili računalno programiranje posebno se ističe: prihod tog ICT podsektora rastao je 11 posto, a u izvozu čak 31 posto samo u 2015. godini.

Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji u 2016. Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koje je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, pokazuje da je hrvatski ICT sektor prošle godine ostvario poraste prihoda, zapošljavanja i izvoza, ali je unatoč tome na globalnoj ljestvici konkurentnosti zadržao lanjsko 54. mjesto među 139 zemalja, što pokazuje stagnaciju, pa i zaostajanje za okruženjem gdje su Slovenija, Slovačka, Mađarska, Makedonija, Crna Gora, Češka i Poljska ispred Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 14:33