Borba za Bijelu kuću

Ne vole ga jer je besramno bogat i misle da može kupiti sve, pa i mjesto predsjednika

Bloombergov program ne razlikuje se previše od onoga što nude radikalniji “socijalist” Sanders i senatorica Warren
Michael Bloomberg
 JEFF KOWALSKY / AFP

Mike Will Get It Done” (“Mike će to napraviti”) slogan je na stranici predsjedničke kampanje Michaela Bloomberga koji sugerira da će predsjednik Mike, jednom kad se useli u Bijelu kuću, biti jednako učinkovit kao Mike tromandatni njujorški gradonačelnik, ili Mike osnivač i šef medijsko-financijskog imperija Bloomberg L.P.

Nitko danas još naravno ne zna hoće li Bloomberg doista istjerati Donalda Trumpa iz Bijele kuće, hoće li, za početak, uspjeti pobijediti Bernieja Sandersa, današnjeg predvodnika u procesu nominacije za demokratskog predsjedničkog kandidata. Tu su još i senatorica Elizabeth Warren i Obamin potpredsjednik Joe Biden, jaki iskusni igrači koji još nisu odustali od utrke. Svi su oni poodmakle dobi, najmlađa je sedamdesetogodišnja Warren, tako da mu ni njegovih navršenih 78 neće biti problem. Bloomberg će, međutim, čak i ako ne uspije, pa i ako nijedan od njih ne uspije, a Trump ostane predsjednik još četiri godine, ostaviti dubok trag u američkoj politici.

Ulaganja u lokalne zajednice

Njegov program, na kraju, ne razlikuje se previše od onoga što nude radikalniji “socijalist” Sanders i relativno mekša, ali i dalje politički “progresivna” senatorica Warren. I on nudi značajna ulaganja u lokalne zajednice, modernizaciju obrazovanja, podizanje minimalne satnica (sa 7,25 na najmanje 15 dolara), jačanje radničkih prava, poticaje poduzetnicima i ruralnim zajednicama. I njegov program uključuje podizanje poreza za najbogatije (iako je on sam s 59,4 milijarde dolara imetka deveti najbogatiji čovjek na planetu), značajnije uključivanje korporacija u porezni sustav Amerike (penalizacijom odlaska u porezne oaze). I njegov je cilj ponovno otvaranje Amerike “imigrantima koji su je stvorili”, otvaranje puta prema državljanstvu za današnjih 11 milijuna neregistriranih sugrađana, preusmjeravanje novca namijenjenog gradnji “Trumpova zida” prema stvaranju pametne sigurnosne mreže… I njemu je iznimno važna sigurnost građana SAD-a, ali i povratak izgubljenog američkog ugleda u svijetu (za što okrivljuje Trumpa), povratak ekonomskih i sigurnosnih saveza, jačanje borbe protiv klimatskih promjena i, naravno, vraćanje izgubljenog povjerenja u instituciju predsjednika.

Democratic presidential hopeful and Vermont Senator Bernie Sanders (I-VT) arrives to deliver remarks during the Rev. Al Sharpton Minister's Breakfast at Mt. Moriah Missionary Baptist Church in North Charleston, South Carolina on February 26, 2020. - Six candidates minus former New York City Mayor, Michael Bloomberg, spoke to the breakfast as they court voters before the South Carolina primary on February 29, 2020. (Photo by Logan CYRUS / AFP)
Logan CYRUS / AFP
Bernie Sanders

Na tom putu neće mu biti lako. Ne samo zato što ga ne vole jer je vrlo bogat, a po mnogočemu i “presličan Trumpu” (neugodan i uvredljiv odnos prema ženama, rasno pitanje), nego i zbog toga što svoju kampanju, kao i prijašnje, financira sam, bez sudjelovanja sponzora.

“On ima toliko novca da može kupiti sve, pa i vaše prijatelje”, upozorio je nedavno magazin Wired. A kad netko sve radi sam i kad je navikao da može kupiti sve, tada se može očekivati da će tako pokušati voditi i državu. Sam, s timom kupljenih istomišljenika. I po tome se, smatraju za demokraciju zabrinuti Amerikanci, ne razlikuje previše od Trumpa, samo što je puno bogatiji od njega pa bi mu i doseg bio veći, a otpor prema njegovim politikama kompliciraniji.

Priličnu štetu nanio mu je jedan od znanaca koji je nedavno rekao: “Prije ili kasnije ljudi će naučiti prihvatiti činjenicu da moramo suspendirati pravila i da, želimo li se riješiti Trumpa, netko mora biti spreman potrošiti milijune dolara”. Suspenzija pravila svakom poštenom Amerikancu zvuči svetogrdno, ali Bloomberg je na to spreman, a trošak nije u pitanju. Već sada je na kampanju potrošio više od 400 milijuna dolara, svojih vlastitih, i objavio da gornji limit ne postoji. Za usporedbu, Trump je u svojoj prvoj kampanji potrošio vlastitih 66 milijuna. Kongres je još 1974. godine, potaknut aferom Watergate, izglasao Zakon o saveznim izborima koji je, među ostalim, postavio granice i vlastitom financiranju kampanja, ali Vrhovni sud poništio je zakon dvije godine kasnije kao neustavan (jer guši slobodu izražavanja).

Zato kratka i naoko usputna rečenica liderice Kongresa Nancy Pelosi od prošle srijede, da bi se “osjećala udobno s Berniejem Sandersom kao demokratskim kandidatom na dolazećim izborima”, ima težinu. Pelosi je škrta na riječima. Ne govori javno ako ne očekuje odjek.

Kakav je međutim potencijalni kandidat Michael Rubens Bloomberg. Ovako ga je, kao novoga gradonačelnika New Yorka, 2002. predstavio New Yorker.

“Michael Bloomberg je nestrpljiv s riječima, ali voli brojke. Njegovi javni nastupi pamte se zbog kratkotrajnosti, a uvijek sadrže neku brojku ili činjenicu za koju on zaključi da je najvažnija - nekad je to ukupan broj zaposlenih u gradskoj policiji (tada 40.000), ili godina kada je osnovan Svjetski trgovački centar (1960.), ili proporcionalni udio Afroamerikanaca u stanovništvu New Yorka (petina). Nakon što je postao gradonačelnik New Yorka, prvo je objavio broj zaposlenih u gradskoj upravi. Total njegova ureda bio je 497 (ali ukupan broj ljudi koji rade za Grad i tada je prelazio 250.000, danas se popeo na 325.000).

(FILES) In this file photo taken on December 21, 2019 2020 Democratic presidential hopeful and former New York Mayor Michael Bloomberg speaks during an event to open a campaign office at Eastern Market in Detroit, Michigan. - They're flooding the airwaves with campaign ads targeting Donald Trump. They're paying for it with their own money. Billionaires Mike Bloomberg and Tom Steyer have invested hundreds of millions of dollars in their efforts to win the Democratic Party's presidential nomination. And so far, it seems like that strategy is working. (Photo by JEFF KOWALSKY / AFP)
JEFF KOWALSKY / AFP
Michael Bloomberg

Sam Bloomberg je 108. njujorški gradonačelnik, a da bi dobio taj posao, potrošio je u svojoj kampanji više novca nego itko u američkoj povijesti (74 milijuna dolara). Nedavno je navršio šezdeset, a na temelju svojeg udjela u tvrtki Bloomberg L. P. (kratica za Limited Partnership, jer nije u biznis krenuo sasvim sam), privatnom imperiju za proizvodnju vijesti i financijskih podataka koju je osnovao, na Forbesovoj je ljestvici globalnih milijardera na 77. poziciji, deset mjesta više nego prošle godine.”

Rezervat njujorške ekipe

Osamnaest godina kasnije, Bloomberg je znatno stariji, ali i 68 mjesta više na ljestvici najbogatijih. Sada i iznos koji je spreman potrošiti na kampanju probija globalne, a ne više američke rekorde.

Svaki gradonačelnik mandat kroji po sebi. Bloomberg je tako odbio preseliti se u Grace Mansion, gradsku rezidenciju namijenjenu gradonačelnicima, jer “već dugo nije doživjela face lifting”. Ostao je u svojoj peterokatnici s istočne strane Central parka, u tradicionalnom rezervatu njujorške elite, čiji je ulazni prostor dekoriran egipatskim porfirom, a boju čije je knjižnice Bloombergov dekorater usporedio sa “sjajem boce dobrog konjaka okrenute prema svjetlu”.

Kad je postao gradonačelnik, gostima je na prijemu servirao Chateau Haut-Brion, vino koje je u tom trenutku u vinotekama imalo cijenu od 150 dolara za bocu. Gosti su ispraćeni s darom - velikim kolačem na kojemu je bio grb njihova okruga. New York je u to vrijeme bio na pragu najveće financijske krize od Velike depresije, ali on je uzvanike zasuo kavijarom. Kad je otišao na prvi vikend, odbio je reći kamo odlazi. Tako je bilo do kraja. Zato bi se u prosječnom radnom danu pojavio na tri do četiri događaja u gradu, uvijek u sivom odijelu, uvijek s izvezenim mokasinama na nogama (podsjeća li vas to na nekoga?).

Rođen je na Valentinovo 1942. u Medfordu, radničkom predgrađu Bostona, u židovskoj vjerničkoj obitelji. Otac mu je bio računovođa, majka domaćica. U ranim tinejdžerskim godinama isticao se u ispunjavanju školskih zadataka, ali i zbog smisla za sitni biznis. Prodavao je adventske vijence od vrata do vrata, bio je predsjednik školskog kluba, član debatnog društva, sklon argumentiranim prepirkama… Kasnije, u vrijeme studija na sveučilištu Johns Hopkins bio je jedan od prvih Židova u bratovštini Phi Kappa Psi, kasnije i predsjednik Vijeća sveučilišnih bratovština… Nije bio osobito dobar student, ali ipak je uspio ući na Harvard Business School i diplomirati, s bljedunjavim rezultatom.

US Republican presidential nominee Donald Trump speaks to former New York City Mayor Michael Bloomberg  during a memorial service at the National 9/11 Memorial September 11, 2016 in New York. - The United States on Sunday commemorated the 15th anniversary of the 9/11 attacks. (Photo by Brendan Smialowski / AFP)
Brendan Smialowsk / AFP
Donald Trump i Michael Bloomberg

Zbog ravnih stopala nije nakon studija bio unovačen za odlazak u Vijetnam. Zaposlio se u financijskoj tvrtki Salomon Brothers (tada još ne previše utjecajnoj u financijskim krugovima), kojoj je modus operandi bio (opet citiram New Yorker) “odijevaj se britanski, misli židovski”. Moto Salomonovih menadžera bio je međutim prizemniji: “Svaki zaposlenik mora se ujutro pojaviti na poslu spreman da medvjeda ugrize za stražnjicu”. Slikovito, vjerojatno se Bloomberg zato tu i pronašao lako. Relativno brzo dogurao je do partnerskog statusa… a onda su ga otpustili. Zbog jezičine. Prečesto je i prejavno govorio da bi on kompaniju vodio bolje od tadašnje uprave. To je ujedno i jedino po čemu ga pamte, oni koji su ga iz tog vremena uopće zapamtili. Tada i tamo još nije bio čovjek od rezultata. On sam je međutim dobro zapamtio nezgrapne glomazne strojeve za računanje, koji su 1981. kada je najuren još bili uobičajen inventar stola svakog zaposlenog u financijama.

S otpremninom od deset milijuna dolara, jer unatoč tadašnjoj bezbojnosti ipak je bio partner, našao se na ulici, ali u prilici da sam pokrene biznis. Ideja je bila tu, iskustvo organiziranja internog, kompjutoriziranog financijskog sustava koji je postavio u Salomon Brothers prije nego što je morao otići, guralo ga je u novu avanturu. Bankarski konglomerat Merrill Lynch prvi je 1984. postao korisnik Bloombergova financijsko-informativnog kompjutorskog terminala.

Do 1990. broj Bloombergovih terminala dosegao je 8000, a kompanija je brzo stjecala reputaciju vjerojatno najboljeg poslovnog servisa (trebalo je istisnuti veliki, globalno rasprostranjen Reuters i Dow Jonesov Telerate). Danas je broj Bloombergovih terminala preskočio 350.000, a kompanija na svjetskoj razini zapošljava 20.000 ljudi. Posljednji rezultati, oni za fiskalnu 2018., pokazali su prihod od 10 milijardi dolara, oko tri milijarde više od najbližeg konkurenta, Refinitiva, kako se danas zove od Thompsona davno preuzet Reutersov servis.

Promjena zakona

Vlastitu kompaniju vodio je sam do 2002. kad je prepustio čelnu poziciju kako bi mogao biti gradonačelnik New Yorka. Nakon tri mandata na čelu grada (izborio se za promjenu zakona koja mu je omogućila treći), vratio se u Bloomberg L. P. prvo kao neizvršni predsjednik, dok nije završio mandat tadašnjem predsjedniku uprave, a onda i kao CEO. Ostao je na vrhu do 2019. kad je dao ostavku, ponovno zbog politike, kako bi se mogao uključiti u predsjedničku kampanju.

Rezultat njegova tri gradonačelnička mandata New York Times sumirao je u jednoj rečenici: “New York je opet cvatući, privlačan grad, gdje je stopa kriminala u padu, sustav javnog transporta učinkovitiji nego prije, a okruženje je čišće”.

U vrijeme dok je bio gradonačelnik New Yorka Bloomberg je u političkim krugovima prepoznat kao politički pragmatik s menadžerskim stilom preuzetim iz privatnog sektora. Postao je poznat po svojem na statistikama temeljenom modelu upravljanja, ali i po odabiru gradskih službenika prema kriteriju njihovih rezultata. Njegovi suradnici imali su zato široku autonomiju u odlučivanju.

Democratic presidential hopefuls Former New York Mayor Mike Bloomberg (L), Massachusetts Senator Elizabeth Warren (C) and Vermont Senator Bernie Sanders (R) participate in the ninth Democratic primary debate of the 2020 presidential campaign season co-hosted by NBC News, MSNBC, Noticias Telemundo and The Nevada Independent at the Paris Theater in Las Vegas, Nevada, on February 19, 2020. (Photo by Mark RALSTON / AFP)
Mark RALSTON / AFP
Kandidati Demokratske stranke na pozornici tijekom debate u Las Vegasu, na slici: Michael Bloomberg (lijevo), Elizabeth Warren i Bernie Sanders

Stranačke strukture prepoznale su ga još po nečemu - nikad nije pokazivao želju da karijeru ostvari uz pomoć stranke, niti da se veže uz jednu stranku dugoročno. Izabran je za njujorškoga gradonačelnika kao republikanac, da bi tijekom mandata ostavio stranku i nastavio upravljati gradom kao nezavisan gradonačelnik, što ga je oslobađalo od obaveza prema stranačkoj politici. Podržavao je Georgea Busha mlađeg, ali se priključio Baracku Obami uoči izbora za njegov drugi mandat 2012. Razmišljao je da se u kampanju 2016. uključi kao nezavisni kandidat, ali je odustao i dao podršku Hillary Clinton. Dvije godine kasnije priključio se i formalno demokratima, kojima je prije toga s “više od 100 milijuna dolara” sponzorirao kampanju kojom su uspjeli preuzeti Kongres.

Ukratko, politička (stranačka) lojalnost nije nešto što se može smatrati karakteristikom Michaela Bloomberga i zato ga stranačke strukture ne vole. Ne vjeruju mu. I njegov pristup ljudima od kojih očekuje podršku jednako je neortodoksan. Dok drugi traže financijske donatore za kampanju, on je u lovu na zagovornike. Značajan broj utjecajnih ljudi s Wall Streeta, ali i iz pravosudnih i političkih struktura u Washingtonu, ostao je proteklih nekoliko tjedana zatečen telefonskim pozivima Bloombergovih aktivista, poneki od najvažnijih i njegovim osobnim pozivom, tijekom kojih su oni objašnjavali da im ne treba novac, “jer gospodin Bloomberg ga ima dovoljno”, ali im treba uvjerljiva riječ podrške u izbornoj bazi.

Privatna zaklada

U pozadini njegova političkog rada uvijek je novac. On to ne skriva i u tome, za razliku od većine drugih koji politici pristupaju kao “javnom interesu”, on ne vidi problem. Još u vrijeme dok je bio gradonačelnik osnovao je “Bloomberg Philanthropies”, više milijardi dolara tešku privatnu zakladu iz koje su se dosad odlile stotine milijuna dolara za stipendije američkim gradonačelnicima kako bi im se omogućio skupi trening na Harvardu. Hoće li oni u kampanji poduprijeti Bloomberga? A koga bi drugoga! “On ma gomilu novca, može raditi što hoće, ali on svoj novac stavlja tamo gdje mu je i jezik. On ne govori o nečemu, on to radi”, rekao je slikovito Don Hardy, gradonačelnik Kingstona, maloga grada u Sjevernoj Karolini koji zasad nije koristio novac Bloombergove zaklade. Općenito, ljudi o Bloombergu, kao i o Trumpu, uvijek teže govoriti slikovito.

Jedna, ako ne i jedina karakteristika koja ga može diskvalificirati: “Jeziv je u kampanjama. On jednostavno nije čovjek od naroda”, opisao ga je nedavno jedan od njegovih suradnika iz vremena dok je bio gradonačelnik. To se pokazalo i u dosadašnje dvije televizijske debate u kojima ga je samljela Elisabeth Warren (“Koliko ste žena potplatili da šute? Ako niste krivi, zašto ih ne oslobodite te ugovorne obaveze?”), kad je ostao bez pravog odgovora. Teško da je ijednom od sudionika dosadašnjih televizijskih debata uspio parirati na razini, negdje na putu od 19. do 78. godine života izgubila se strast iz bostonskih studentskih debatnih kružoka.

Democratic presidential hopeful and Massachusetts Senator Elizabeth Warren delivers remarks during the Rev. Al Sharpton Minister's Breakfast at Mt. Moriah Missionary Baptist Church in North Charleston, South Carolina on February 26, 2020. - Six candidates minus former New York City Mayor, Michael Bloomberg, spoke to the breakfast as they court voters before the South Carolina primary on February 29, 2020. (Photo by Logan CYRUS / AFP)
Logan CYRUS / AFP
Elizabeth Warren

Neovisno o tome, ankete pokazuju rezultate. Iako je propustio prvi krug predizbora u Iowi, najavio da će propustiti nekoliko sljedećih rundi i pokazao se lošim u televizijskim debatama, Bloomberg je u anketi Ipsosa i Reutersa već drugi iza Sandersa, treći ako se pitaju Washington post i ABC, četvrti po CBS-u (s You Gov). Čak i “super utorak”, koji stiže sljedeći tjedan i bit će presudan za većinu sudionika kampanje s donjeg kraja ljestvice, najvjerojatnije za sve osim za vodeći kvartet, Bloombergu nije kritičan jer on ne ovisi o podršci donatora koji se povlače kad namirišu prve znakove mogućeg poraza. On će sam sebi financirati kampanju dok ne zaključi da je obavio posao, najvjerojatnije do demokratske konvencije od 13. do 16. srpnja, a dalje, ovisno o tome tko bude kandidat, može uložiti milijune za borbu protiv Trumpa kao demokratski kandidat, ali i kao nezavisni, odluče li se demokrati za Sandersa ili Warren. Može se, naravno, u tom slučaju i povući, ali i znatan novac utući u kampanju izabranog kandidata, s ciljem istjerivanja Trumpa iz Washingtona, što se danas čini najvjerojatnijim scenarijem.

Dogodi li se da pobijedi, a šanse su i na konvenciji i na izborima relativno slabe (ekonomske karte zasad su na Trumpovoj strani), tada će vjerojatno morati prodati svoj medijski imperij. Prema procjeni Reutersa i Londonske burze, prodaja kompanije donijela bi vlasnicima do 60 milijardi dolara. Michael Bloomberg, kao vlasnik 88-postotnog paketa, dobio bi najviše. Trošak kampanje bio bi više nego amortiziran.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:26