Vinarska i vinogradarska priča njegove obitelji počela je s tek jednim naslijeđenim hektarom zemlje. Danas znalci kažu da je obitelj Krauthaker definirala suvremeno lice jedne od najvažnijih hrvatskih vinskih sorti, graševine. Vlado Krauthaker i njegova supruga počeli su tu priču prije 26 godina, a prve četiri godine radili su potpuno sami. Od jednog vlastitog hektara zemlje i njih četiri u kooperaciji, u nešto više od četvrt stoljeća došli su do vlastita 44 hektara na kojima je zasađena vinova loza te njih 80 u kooperaciji. Danas imaju 47 zaposlenih i dva vinska podruma, a u svakom se čuva po 300 bačvi u kojima su raspoređene njihove 43 sorte.
Njihova graševina jedino je hrvatsko vino koje se posluživalo u prvoj klasi Lufthansinih letova te jedino koje je dospjelo u Fat Duck, restoran 50 kilometara udaljen od Londona koji ima tri Michelinove zvjezdice. Još 12 restorana s Michelinom diljem Europe nudi njihove sorte, a u ponudi ih imaju i svi domaći restorani ovjenčani tim prestižnim gastronomskim priznanjem.
- Naša godišnja proizvodnja je 500 tisuća litara vina, a imamo kapacitet za milijun litara – priča nam Vlado Krauthaker dok obilazimo jedan od njihova dva podruma. Pokazuje nam zid, gotovo cijeli ispunjen nagradama i priznanjima. Odmah uz njih, tu su i plakete koje svjedoče de su Krauthakerovom vinu tijekom godina za Martinje kumovali vrsni ugostitelji koji rade od Beča do Volovskog. – Mi izvozimo oko 20 posto vina, dok ostatak ostaje u Hrvatskoj. Od toga je gotovo 70 posto prodaje vezano za turizam – tumači nam Krauthaker.
I onda je stigla korona kriza. Turizam je stao u cijelom svijetu, 70 posto prihoda nestalo im je praktički preko noći. Stvari su se dodatno pogoršale idućih dana i tjedana: - Kada je došao ožujak i zatvaranje kompletnog sustava, prodaja vina nam je pala za 45 posto. U travnju 85 posto, u svibnju 60 posto. priča Krauthaker i dodaje: 'Mi smo u Hrvatskoj svi zapravo novi poduzetnici, vrlo osjetljivi na bilo kakve financijske tegobe. No, u ovoj zahtjevnoj situaciji država se snašla vrlo dobro, pa čak i odlično, jer su shvatili da treba sačuvati poduzetnike, odnosno radna mjesta koja oni osiguravaju ljudima'.
Analitičari su izračunali da je s kumulativnim paketom antirecesijskih mjera koji je donijela Vlada, Hrvatska - s izdvajanjem od 15 posto BDP-a - poravnata s Francuskom i Luksemburgom, a iznad niza većih i bogatijih zemalja poput SAD-a, Belgije, Austrije, Singapura. Te su potpore pomogle ljudima, poslodavcima, ekonomiji. Prema podacima Vlade, samo za ožujak dodijeljena su novčana sredstva u iznosu od 1.551.263.407,41 kuna za 484.992 hrvatskih zaposlenika. Mnoge tvrtke su zahvaljujući toj pomoći uspjele prebroditi najteže dane bez ijednog otkaza zaposlenicima.
I Krauthakeru je upravo to bio prioritet – sačuvati sva radna mjesta! – Bilo bi iznimno teško to učiniti da država nije u pravom trenutku pokrenula paket mjera za održavanje radnih mjesta. No, srećom, svi smo i dalje tu. Unutar naše firme imamo sjajan odnos, svi shvaćaju situaciju i zajedno savladavamo probleme. Držimo se obiteljski, svi su zaposleni stalno s nama i većinom nemamo sezonaca – kaže Krauthaker, dodajući da su i tijekom koronakrize svaki dan bili u vinogradu. - No, komercijala i kancelarije su bile zatvorene. Bilo je tužno, nitko nije dolazio, osjećali smo se kao na lošem godišnjem odmoru – priča nam. To nam potvrđuje i jedan njegov zaposlenik. – Jedva smo dočekali posjetitelje. Evo, danas nam dolazi skupina liječnika i jedva ih čekamo ugostiti, tim više što dolaze s iznimnim povodom: spasili su život, pa gospodin koji je spašen slavi – vedro nam priča u hodu, dok traju posljednje pripreme za ručak i degustaciju vina.
S izazovom čuvanja radnih mjesta susreli su se svi poduzetnici u Hrvatskoj, pa i svijetu. No Krauthaker nam objašnjava i zapreke koje su se pojavile, a koje su specifične za vinarsku i vinogradarsku industriju. - Kako nam je pala prodaja, neizbježno je da dođe do gomilanja zaliha vina. A te su zalihe prevelike da bi mogle biti objektivno ekonomski opravdane. Za njihovo skladištenje bi se trebali širiti kapaciteti vinarija, što je u uobičajenim okolnostima nepotrebno. Država sada pokušava riješiti i taj problem kroz nekoliko mjera – priča i nastavlja: 'Jedno rješenje koje država daje je destilacija viškova. Vinari mogu dati vina iz B klase za destilaciju. Drugo je osiguravanje prostora za skladištenje. Tu bi država izašla u susret pa platila rinfuzno skladištenje, no još se ne znaju detalji oko toga kako će se to ostvariti. A treće rješenje za ovaj problem je zelena berba u vinogradima, koju smo mi već počeli raditi. To nam se čini kao najkvalitetnije rješenje. Ranijom berbom ćemo smanjiti ovogodišnji urod na 50 posto. Tako ćemo imati manje grožđa, smanjiti troškove proizvodnje, ali i značajno podići kvalitetu vina'.
U sljedećem razdoblju od iznimne je važnosti, naglašava Krauthaker, I sljedeći potez koji će učiniti banke. – Hrvatska narodna banka je u pregovorima s ostalim bankama i nadam se da će doći do odgode plaćanja za određene kreditne linije. Mislim da u Hrvatskoj ima malo poduzetnika koji ne koriste financije iz banke jer smo svi u razvoju i obnovama. Ako i to uspije, čini mi se da su za sada svi problemi rješivi, naravno, u slučaju da ne dođe do ponovnog zatvaranja. Mi bismo, prema sadašnjim procjenama, u ovoj godini mogli 40 posto do 50 posto prihoda, no vjerujem da ćemo se od tog šoka oporaviti u nadolazećim godinama koje obećavaju veću potrošnju – kaže gospodin Vlado.
Vlado Krauthaker vjeruje u sigurnu budućnost, a ponovni rast osigurat će kroz plan s tri točke: modernizacijom strojeva sredstvima EU fondova, jačanjem izvoza i novim vrhunskim proizvodima do kojih dolazi kontinuiranim eksperimentiranjem.
Oni su baš u ovoj godini ušli u projekt EU za ruralni razvoj. Radi se o projektu vrijednom 3,7 milijuna kuna, a u sklopu njega dobili su nove vinogradarske strojeve, traktore, unaprijedili priključne strojeve, obnovili taj mehanički i infrastrukturni dio biznisa. – U tom smo okviru posadili i 2,5 hektara novih vinograda. Planirali smo i dodatna uređenja podruma, vinograda i okolice, no po tom ćemo pitanju morati malo usporiti. I rok za ovaj projekt EU-a nam je produžen za godinu dana kako bismo sve lakše izveli – kaže.
Planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija za Hrvatsku je iz Fonda za oporavak predviđeno novih 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom koronavirusa. Od toga, 7,365 milijardi eura bit će bespovratna sredstva, a 2,648 milijardi eura povoljni krediti. Bespovratna sredstva ići će uobičajenom metodom kao i dosad projekti EU fondova, a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno. Uz to, Hrvatska bi mogla računati na barem još 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. To podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji.
I ta će sredstva biti na raspolaganju hrvatskim tvrtkama, među njima i Krauthakeru. Uz modernizaciju proizvodnje sredstvima EU fondova, Vlado kreće u jačanje izvoza. - Baš ova situacija je pokazala da se krize lakše savladavaju s većim postotkom izvoza. Sada smo između 17 i 22 posto izvezenih proizvoda, ovisno o godini, a cilj nam je doći do 30 posto. Postoji prostor za to, ali isključivo kvalitetom i konkurentnim cijenama – kaže Krauthaker.
Hrvatska, tvrdi, nažalost još nije dovoljno snažno upisana u svjetsku vinsku kartu. Želja mu je da se to promijeni. - Svoj izvoz najviše ćemo usmjeriti prema germanskim zemljama, ali i Velikoj Britaniji. Engleska je trenutno stala, no znamo da se moramo vratiti na to tržište, pa čak probiti i na irsko. Tamo su troškovi ogromni, a zbog Brexita će biti još i veći, ali je prodaja visoko kvalitetna. U restoranima u kojima trenutno nema naših vina za njih redovito pitaju, a nerijetko dolaze i isključivo zbog njih – ponosan je Krauthaker, dodajući da je vani najviše zapažena njihova najvažnija sorta, graševina, na koju im odlazi oko 65 posto proizvodnje.
Iako mu je 70 godina, gospodin Vlado je neumoran. Jedno od njegovih načela je da dobar vinar godišnje mora imati barem 50 eksperimenata. Ako mu i samo jedan uspije, već je napravio velik korak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....