Kompanijska slika u prvih šest mjeseci ove godine nije jednodimenzionalna, niti je još jasno kako će izgledati na kraju ove godine. Nitko se ne usudi davati prognoze, pitanje je kako će virus razdrmati jesen, službene prognoze pada domaćeg gospodarstva vrte se oko 10 posto, uz očekivanje oporavka u 2021. godini. Vraćanje na razinu 2019. godine izgledno je, međutim, tek za dvije godine...
Iako su zbog krize smanjivali troškove i optimizirali poslovanje, borili se s likvidnošću, a i neki „teškaši“ koristili Vladine mjere pomoći za održavanje zaposlenosti, dio poduzeća i u ovo vrijeme poručuje da povećava ulaganja unatoč negativnim prihodima. No, realnost je gruba, do 47 posto ispitanika očekuje probleme s likvidnošću unutar šest mjeseci.
HT Grupa (Službeno tržište ZSE): Prihod 3,5 milijardi kuna (-5,4%)
Što je bilo
Kao izravna posljedica pandemije, u prvoj polovici 2020. godine ukupni konsolidirani neto prihodi HT grupe manji su za 201 milijun kuna, odnosno 5,4%, u odnosu na prvu polovicu 2019., te iznose 3,5 milijardi kuna. Ukupna kapitalna ulaganja iznosila su 804 milijuna kuna i veća su za 10,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Snažan naglasak je stavljen, poručuju, na implementaciju pristupne fiksne mreže sljedeće generacije (NGA) radi povećanja područja primjene optičke mreže. Isplaćena je i dividenda u iznosu 8 kuna po dionici što predstavlja omjer isplate dividende u odnosu na ostvarenu dobit od 90,2%. Neto dobit nakon manjinskih udjela smanjila se za 125 milijuna kuna, odnosno 28,5%, na 313 milijuna kuna u prvoj polovini 2020. godine, a u HT Grupi u Hrvatskoj smanjenje je iznosilo 149 milijuna kuna, odnosno 32,5%.
Bazna postaja
Što se očekuje
Hrvatski Telekom je revidirao svoje izglede za 2020. godinu. Sada očekuju da će prihodi, za koje se ranije smatralo da će biti stabilni ili nešto manji u odnosu na 2019., biti manji za srednji do visoki jednoznamenkasti broj. U veljači su utvrdili očekivana kapitalna ulaganja u iznosu od oko 1,7 milijardi kuna te i dalje očekuju da će ostvariti taj cilj. Iz HT-a poručuju da je situacija uzrokovana pandemijom pokazala koliko su važni ICT industrija te ulaganja u digitalnu infrastrukturu, a ulaganja koja je HT poduzeo prethodnih godina omogućila su stabilnost fiksne i mobilne mreže te osigurala da korisnici ostanu povezani. Razvijaju sada 5G, o čemu su potpisali ugovor s Ericssonom.
ERNT (Redovito tržište ZSE): Prihod 966,3 milijuna kuna (+17,6%)
Što je bilo
Iako navode negativan utjecaj poremećaja zbog pandemije na dio njihova poslovanja, jer su pojedini kupci i partneri usporili ili odgodili ugovorene poslove i smanjili investicije, u prvom polugodištu je Ericsson Nikola Tesla zabilježio rast prihoda od prodaje od 17,6% u odnosu na isto razdoblje lani, prvenstveno zbog domaćeg tržišta, odnosno isporuke usluga izgradnje i održavanja telekomunikacijske infrastrukture Hrvatskog Telekoma (usluge upravljanja mrežom). Tu se izdvaja izgradnja optičke infrastrukture do kućanstava te je u prvom polugodištu ove godine kompanija tako povezala 20 tisuća kućanstava i tvrtki. Do kraja godine će izgraditi optičku infrastrukturu na njih još 60 tisuća. Neto dobit iznosi 35 milijuna kuna i niža je 50,8% u odnosu na isto razdoblje lani.
Zgrada Ericsson NT, Zagreb
Što se očekuje
Kriza izazvana zbog COVID-19 pokazuje važnost telekomunikacija i uvođenja digitalnih usluga za funkcioniranje gospodarstva i društva u cjelini, pa je utoliko to i dodatna prilika za ERNT, vezana uz privatne kompanije i javni sektor. Suradnja s HT-om u radijskom dijelu mreže nastavljena je ove godine potpisom prvog 5G ugovora u Hrvatskoj temeljem kojeg će biti ekskluzivni isporučitelj radijskog dijela mreže HT-a do 2024. godine. Nastavljaju se i aktivnosti modernizacije i proširenja radijske pristupne mreže sa strateškim partnerom A1 Hrvatska. Potpisali su novi ugovor za nadogradnju Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, nastavljaju nadogradnju sustava za Državnu geodetsku upravu te MUP dok s Ministarstvom uprave „nastavljaju ugovorne aktivnosti“ za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu. Održavaju i dalje nacionalni IT zdravstveni sustav CEZIH.
Končar grupa (Službeno tržište ZSE): Prihod 1,4 milijarde kuna (+12,1 posto)
Što je bilo
Unatoč rastu cijena sirovina i usluga prijevoza, otežanom ugovaranju novih poslova zbog zabrane i ograničavanja putovanja, zadržali su pozitivan trend poslovanja. Preciznije, od 15 društava koja posluju unutar grupe,13 ih je poslovalo pozitivno, a izvoz im čini 67 posto prihoda od prodaje. Ukupni prihod grupe je rastao 12,1% i dosegao 1,4 milijarde kuna, a neto dobit 33 milijuna kuna. Što se tiče dugoročnih i kratkoročnih obveza, one su visoke i iznose oko milijardu kuna, pri čemu one prema dobavljačima iznose 339 milijuna kuna. Ukupni krediti (dugoročni i kratkoročni) iznose 272,2 milijuna kuna pa ističu da grupa ima nisku razinu zaduženosti prema financijskim institucijama.
Ilustracija, radnici Končara
Što se očekuje
Iz Končara poručuju da je u prvih šest mjeseci ugovoreno novih poslova u iznosu 1,5 milijardi kuna, od čega 72 posto na inozemnim tržištima. Uz ugovore iz ranijeg razdoblja koje će realizirati, uspjet će doći do planiranih prihoda od prodaje proizvoda i usluga u ovoj godini. Procjene na razini grupe govore da će prihodi od prodaje biti veći za 4% u usporedbi s 2019. godinom. Ipak, valja imati na umu da se u Končarevim kompanijama ciklus ugovaranja i proizvodnje odvija u duljim razdobljima pa su ipak mogući negativni utjecaji koronakrize, a to će ovisi o njenoj duljini. Zasad, stanje ugovorenih poslova („backlog“) na 30. lipnja je 3,5 milijardi kuna, što je 4,3 posto više u odnosu na stanje na početku godine.
Petrokemija (Službeno tržište ZSE): Prihod 967 milijuna kuna (-15 %)
Što je bilo
Pandemija nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima te se kutinska kompanija pohvalila visokom količinom proizvodnje i prodaje u prvom polugodištu. Ipak, u prvih šest mjeseci Petrokemija Grupa je imala smanjene prihode od prodaje za 15%, na iznos od 962 milijuna kuna, što je uglavnom, kažu, uzrokovano neznatno nižim cijenama mineralnih gnojiva. Neto dobit je 237 milijuna kuna u odnosu na 27 milijuna kuna u istom razdoblju prethodne godine.
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj
Što se očekuje
Ono što Inu muči, Petrokemiji je dobro došlo. Troškovi sirovina, potrošnog materijala i drugi materijalni troškovi su joj za 35% ispod razine prvog polugodišta 2019. godine, uglavnom zahvaljujući nižem trošku prirodnog plina. Oko kutinske kompanije valja imati na umu da na 30. lipanj njene ukupne obveze iznose 759 milijuna kuna, što je ipak 30% manje u odnosu na kraj prošle godine. Poslovodstvo poručuje kako postojeće stanje i struktura imovine i obveza te razina organiziranja i prilagodbe procesa odvijanju poslovne aktivnosti u kriznim uvjetima, pokazuju sposobnost Petrokemije da se suoči s izazovima koje donosi sljedeće razdoblje.
Ina (Službeno tržište ZSE): Prihod 7,4 milijardi kuna (-27,5%)
Što je bilo
Zatvaranje ekonomije i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa snažno je pogodila naftni biznis. U prvih šest mjeseci Ina je tako poslovala s neto gubitkom od 965 milijuna kuna dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju imala dobit od 188 milijuna kuna. Ukupni prihod bio je 7,4 milijarde kuna, što je 27,5 posto manje. Kompanija je provela racionalizaciju poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti. Strateška ulaganja usmjerena na rafinerijski biznis se nastavljaju bez obzira na krizu, objavili su.
Postrojenje rafinerije Sisak
Što se očekuje
U polugodišnjem izvještaju poručuju kako se s popuštanjem restriktivnih mjera globalno tržište nafte počelo stabilizirati, ali industrija nafte i plina i dalje je daleko od potpunog oporavka. Potražnja je tek djelomično obnovljena, kažu u izvještaju, a razine cijena, osobito plina, i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je izjavio kako nije zabrinut, okolnosti su bile izvanredne, te je uvjeren da će naftna kompanija ovu godinu završiti u plusu. Vlada je lani angažirala novog investicijskog savjetnika, tvrtku Lazard, vezano uz dubinsko snimanje Ine i mogući otkup dionica koje drži Mol. Konačni izvještaj se još čeka, a otkup Ine je strateško opredjeljenje na koje se Vlada obvezala krajem 2016. godine. Traju razgovori s Molom.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Globus