DIGITALNE KOMPETENCIJE

Bili mi toga svjesni ili ne, internet nas je pretvorio cjeloživotne učenike

Po mišljenju pomoćnice ravnatelja Srca Sandre Kućine Softić, danas je cjeloživotno obrazovanje nužnost

Sandra Kučina Softić; Aleksandra Mudrinić Ribić

 Damir Krajač/Cropix; Privatna Arhiva/

FOTO

Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.

Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.

Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.

Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.


Jesmo li svjesni da smo zbog utjecaja interneta danas više-manje svi postali cjeloživotni učenici? Je li neformalno obrazovanje ‘priprijetilo‘ formalnom obrazovanju, jer se obrazovanje više ne svodi na srednja škola i eventualno fakultet? U kojoj mjeri učitelji i nastavnici prihvaćaju ‘digitalije‘, koliko su spremni na razvoj vlastitih digitalnih kompetencija? U konačnici, kakva je kvaliteta edukacije i ponuda materijala? Odgovore na ova pitanja nude Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Srca (Sveučilišni računski centar), i Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET.

Po mišljenju Sandre Kućine Softić, danas je neformalno obrazovanje i informalno učenje svakodnevno, a cjeloživotno obrazovanje je postalo nužnost. "Imamo mnoštvo primjera gdje se osobe treće životne dobi educiraju ne bi li bile društveno korisne, ali i da bi mogle kvalitetno sudjelovati u današnjem društvu. Svakim danom dobivamo nove informacije, mogućnosti koje zahtijevaju nova učenja i neophodan je stalni rad na vještinama pojedinaca. Tijekom radnog vijeka mnogi radnici usavršavaju svoje vještine i kompetencije ili uče nove i traže nove poslove. Tako da bih rekla da smo danas svi cjeloživotni učenici, bili toga svjesni ili ne", napominje.

Obrazovanje dakle danas nije samo formalno, jer je neformalno obrazovanje ‘priprijetilo‘ formalnom obrazovanju, brojem sadržaja i različitih oblika obrazovnih aktivnosti koje postaju sve zanimljivije i potrebnije današnjem društvu. Sve se odražava i na proces zapošljavanja – većina oglasa sadrži kao pogodnost komponentu o osiguranom stručnom usavršavanju, što je itekako važno. Osim toga, podsjeća Sandra Kućina Softić, sve više poslodavaca traži konkretna znanja i vještine, stoga mnogi pohađaju razne tečajeve - većinom online i MOOC-ove koji im omogućuju u kratkom roku stjecanje potrebnih znanja i vještina, što potvrđuju dobivenim mikrokvalifikacijama (micro credentials).

Tercijarno obrazovanje

Predikcija Europske komisije jest da će osoba tijekom radnog vijeka promijeniti 10 do 15 poslova, što znači da na neki način polako nestaje standard ‘jedno radno mjesto čitav radni vijek‘. Pritom je Hrvatskoj ulazak u EU pružio veću fleksibilnost i otvorenost zaposlenja, što danas koristi mnogo mladih ljudi. Danas ljude, upozorava S. Kućina Softić, ne motivira samo financijski aspekt, koji je i dalje važan, već i otvorenost prema inovativnim poslovima, novim izazovima, mogućnostima stručnog usavršavanja kao i fleksibilnost radnog vremena i mjesta te pozitivno radno okruženje.

image

Sandra Kučina Softić

Damir Krajac/Cropix/Cropix

Srce, napominje pomoćnica ravnatelja, već 50 godina izvodi obrazovne programe za akademsko-istraživačku zajednicu i građanstvo u cilju stjecanja digitalnih kompetencija u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Pritom ističe online tečajeve koji su besplatni i dostupni i kroz portal e-građani. Upravo zbog važnosti stalnog usavršavanja, ponovno je pokrenuta ‘Linux akademija‘ Srca koja s prvim tečajevima kreće u drugoj polovici studenog i za koju je interes kontinuirano veliki, tako da je prvi tečaj već popunjen.

S druge strane, kako je Internet utjecao na tercijarno obrazovanje pokazuje nam sustav za e-učenje Merlin koji je uspostavio i održava Centar za e-učenje Srca. I Centar i Merlin ove godine slave 15 godina.

"Prvi tečajevi na sustavu Merlin krenuli su kao pilot projekt s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom godina interes za e-učenje i podršku koju osigurava Centar za e-učenje Srca je rastao tako da je sustav Merlin danas najveći i najmoderniji sustav za e-učenje u visokom obrazovanju. Na njemu se održava online nastava, odnosno izvode se e-kolegiji za 90 posto ustanova u sustavu visokog obrazovanja, i na razini akademske godine to je 30.000 e-kolegija iz svih znanstvenih i umjetničkih područja, primjerice od Muzičke akademije, Kineziološkog fakulteta pa do Agronomskog, Stomatološkog i ostalih. Nastavu u e-kolegijima izvod 10-ak tisuća nastavnika za više od 90 tisuća studenata, a veliki je skok korisnika zabilježen tijekom pandemije kada je sva nastava morala u kratkom vremenu preći na izvođenje online. Srce je u tom trenutku imalo ključnu ulogu jer je osiguralo potrebnu infrastrukturu i podršku sustavu visokog obrazovanja što je omogućilo kontinuitet nastave", ističe Sandra Kućina Softić.

Veća dostupnost informacija

Studijski programi u Hrvatskoj su akreditirani najvećim dijelom za učioničku nastavu pa se tako e-učenje koristi kao dodatak klasičnom obliku nastave u cilju unaprjeđenja kvalitete obrazovnog procesa, a dijelom su i zamjena za učioničku nastavu u obimu do 20 posto. S druge strane, imamo mali broj akreditiranih online studijskih programa - na razini Hrvatske između 13 i 15, ali u Srcu vjeruju da će te brojke rasti jer je pandemija učinila svoje: pokazala da se nastava može izvoditi i online. No, danas nije više pitanje učioničke ili online nastave, nego kako posložiti najbolje od oboje u cilju modernog i kvalitetnog obrazovnog procesa koji će studentima omogućiti najbolje obrazovanje, upozorava pomoćnica ravnatelja.

Internet je omogućio veću dostupnost informacija kao i obrazovnih sadržaja te je online obrazovanje danas sve zastupljenije. Stoga u Srcu napominju da je Europska komisija donijela Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. do 2027., u kojemu ističe važnost primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju te potrebu da se obrazovanje i usavršavanje prilagodi potrebama digitalnog doba. Europska asocijacija sveučilišta (European Universities Association) ponudila je pak dokument ‘Sveučilišta bez granica: vizija za 2030.‘, koji govori u kojoj mjeri digitalne tehnologije utječu na obrazovanje i potiče hibridno obrazovanje na sveučilištima (kombinacija učioničke i online nastave). "Možemo zaključiti da su digitalne tehnologije danas sastavni su dio našeg života, rada i obrazovanja", kaže Sandra Kućina Softić.

Kada govorimo o digitalnim tehnologijama u obrazovanju fokus nam prije svega treba biti na njezinoj pomno planiranoj integraciji u određene faze procesa učenja i poučavanja, upozorava Aleksandra Mudrinić Ribić iz CARNET-a.

Digitalna zrelost

"Primarna zadaća tehnologije je omogućiti svim sudionicima obrazovnog procesa postizanje maksimalne učinkovitosti u prijenosu informacija i stvaranju znanja. U CARNET-u, u suradnji sa svim dionicima iz sustava odgoja i obrazovanja, radimo na razvoju cjelovitih rješenja u kojima digitalne tehnologije moraju moći podići kvalitetu obrazovnog procesa, imajući u fokusu individualne potrebe svih sudionika. Osim opremanja škola potrebnom digitalnom infrastrukturom i uređajima, kroz projekt e-Škole izradit ćemo digitalne obrazovne sadržaje za učenike i nastavnike osnovnih i srednjih škola za većinu općeobrazovnih predmeta, usklađenih s nacionalnim kurikulumom, sustave i aplikacije za pohranu i dijeljenje sadržaja te organizaciju i provedbu hibridne i HyFLex nastave", ističe Mudrinić Ribić.

image

Aleksandra Mudrinić Ribić

Privatna Arhiva/

Samo kroz projekt e-Škole do njegovog kraja, rujna 2023., bit će izrađeno: 1600 scenarija poučavanja – materijali u kojima su ponuđene inovativne i maštovite ideje kako provesti nastavne aktivnosti suvremenim pedagoškim metodama uz primjenu odgovarajućih digitalnih sadržaja i alata. Nadalje, izradit će se 98 digitalnih obrazovnih sadržaja u za općeobrazovne predmete od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. Jedan DOS predstavlja sadržaj u digitalnom obliku koji pokriva do 100 kurikuluma jednog nastavnog predmeta i razreda. Do iduće jeseni bit će u ponudi i više od 150 tematskih e-tečajeva, webinara, virtualnih i radionica u živo za razvoj digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih radnika, preko 500 objekata za mikroučenje u vidu mikrolekcija i videolekcija te 354 e-lektira, objavljenih na portalu e-Lektire.

Sve navedene teme, ističu u CARNET-u, usmjerene su na razvoj digitalnih kompetencija, pri čemu pretežno pedagoške kompetencije za primjenu tehnologije, primjerice izrada multimedije, alati za vrednovanje, online suradnja, digitalni sadržaji, ali obuhvaćene su i teme kao profesionalni razvoj, digitalna zrelost, autorska prava, sigurnost na internetu i slično.

"Iznimni naglasak stavljamo na obrazovanje nastavnika i razvoj njihovih digitalnih kompetencija kako bi proces integracije digitalnih tehnologija bio što svrsishodniji. Samo je unazad dvije godine broj polaznika za sve vrste edukacija prema broju izdanih potvrda iznad 70.000. Navedeni su polaznici pohađali neki oblik edukacije, bilo da su e-tečajevi, webinari, virtualne radionice ili radionice uživo. Zadnjih smo godina intenzivno radili na podizanju digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola. Ove godine više ćemo se usmjeriti na visokoškolske ustanove budući da smo pokrenuli projekt e-Sveučilišta koji će ići u smjeru digitalne preobrazbe visokog obrazovanja kroz unapređenje digitalne nastavne infrastrukture, uvođenje digitalnih nastavnih alata te osnaživanje digitalnih kompetencija nastavnika za poučavanje u digitalnom okruženju", zaključuje Aleksandra Mudrinić Ribić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. listopad 2024 07:58