Ne izliječimo li kapitalizam, ubit ćemo i demokraciju

Vrijeme je da se kapitalizam transformira u sustav koji je humaniji od današnjeg, poruka je koju je čitateljima jučer poslao londonski Financial Times, vjerojatno svjetski najutjecajniji medij financijske i poslovne zajednice koji je odavno prerastao granice londonskog Cityja. FT se tom porukom, čije uvodno pismo potpisuje glavni urednik Lionel Barber, priključio širokoj globalnoj akciji koju je prošli mjesec pokrenula grupa 181 lidera velikih korporacija okupljena oko američkog Business Roundtablea.

Citiram Barbera: "Financial Times vjeruje u kapitalizam slobodnog poduzetništva. To je temelj za stvaranje bogatstva koje donosi više radnih mjesta, više novca i veći prihod od poreza. Liberalni kapitalistički model donio nam je mir, napredak i tehnološki proces tijekom proteklih pedeset godina, dramatično smanjivši siromaštvo i podižući kvalitetu života širom cijelog svijeta. U desetljeću nakon globalne krize taj se model našao pod pritiskom da mora maksimizirati profit i povećati vrijednost dioničarima. Ta načela dobrog poslovanja su nužna, ali ne i dovoljna. Dugoročno, zdravlje kapitalizma temeljenog na slobodnom poduzetništvu ovisit će o donošenju zarade sa svrhom. Kompanije će doći do zaključka kako ta kombinacija jednako služi njihovim vlastitim interesima, koliko i interesima njihovih kupaca i zaposlenika. Bez takve promjene, kasnije liječenje posljedica bit će daleko bolnije. Vrijeme je za reset."

Times poruku smatra toliko važnom da je cijelo domaće izdanje umotao u ovitak koji najavljuje veliki autorski prilog Martina Wolfa s temom zašto rigidni, a zapravo lažni, kapitalizam danas ugrožava liberalnu demokraciju. Wolf se također osvrće na poruku nedavno upućenu s američkog Business Roundtablea (lobistička udruga velikih američkih poslodavaca) i podupire njihovu tezu kako se mora napustiti stav koji se ukorijenio još u vrijeme dok je Milton Friedman vladao "čikaškom školom ekonomije" da "korporacije postoje samo zato da bi služile svojim dioničarima". Moramo priznati da su stvari pošle "jako ukrivo", zaključuje Wolf. Tijekom protekla četiri desetljeća (dakle ne samo nakon posljednje krize) suočili smo se s trojstvom zla: usporavanjem rasta produktivnosti, ubrzanim rastom nejednakosti i s golemim financijskim šokovima.

Facebook/FT

U seriji statistika koju predstavlja i tumači Wolf se priključuje onima koji poput Thomasa Pikettyja (koji je ovih dana objavio novu knjigu o odnosima kapitala i ideologije u 21. stoljeću) upozoravaju kako je glavni uzrok loše dijagnoze globalnog sustava rentijerski kapitalizam koji je, poput opasne bolesti, istisnuo onaj kreativni. To je, objašnjava Wolf, vrsta ekonomije u kojoj tržišna i politička snaga omogućava privilegiranim pojedincima i biznisima da izvlače značajan dio rente od (rada) svih ostalih.

Wolf upozorava na još jednu ključnu pogrešku (koja je, između ostalog, i UK dovela do Brexita): "Kada čovjek sluša političke debate u mnogim zemljama, a pogotovo u SAD-u i Ujedinjenim Kraljevstvu, lako će zaključiti kako ključni razlog nezadovoljstva leži u jeftinom uvozu iz Kine i priljevu loše plaćene imigrantske radne snage. Pogrešno je međutim za rast nejednakosti i usporavanje produktivnosti kriviti strance."

Jednako tako, pogrešno je "monopolnu rentu" na kojoj danas počivaju ekonomije mnogih donedavno jakih zemalja čitati kao rezultat doduše zabrinjavajućih, ali ipak prirodnih ekonomskih procesa, jer ona to nije. Riječ je o rezultatu osmišljenih i namjerno provođenih politika. A koliko su takve politike društveno štetne pokazuje studija koju je MMF proveo još 2015. koja ukazuje kako su zbog tako vođenih politika samo zemlje OECD-a godišnje zakinute za oko 450 milijardi dolara (što je jedan posto njihova ukupnog BDP-a).

Barber, Wolf, a s njima i cijeli FT kao glasilo svjetske kapitalističke zajednice odlučili su podržati inicijativu Business Roundtablea i zato što ona, iako deklarativno ispravna, nije dočekana sa širokom podrškom. Poslovna je zajednica odavno izgubila povjerenje javnosti, a to je ne samo znak da se sustav mora promijeniti, nego i najsnažnija kočnica bilo kakvom napretku. Zato se način na koji danas funkcionira naš politički i ekonomski sustav mora promijeniti, ili će se sustav urušiti sam, a taj proces neće biti ni za koga ugodan.