Svaki drugi petogodišnjak koji danas živi u razvijenim zemljama vjerojatno će doživjeti stotu. Svijet je već danas pun stogodišnjaka. Dok je prema podacima Ujedinjenih naroda 1950. godine u svijetu živjelo samo 14.000 ljudi starijih od 100 godina, danas ih je čak 722.000. Samo u zemljama Europske unije do 2050. trebalo bi živjeti više od 557.000 starijih od 100 godina. Životni vijek iz godine u godinu se produljuje i izravno je povezan s kvalitetom života. Ključno je da se produljuje zdravi životni vijek, pa su umirovljenički dani životno razdoblje u kojem se može i treba živjeti financijski sigurno, kvalitetno i sretno.
Zbog nepovoljnih demografskih trendova i starenja stanovništva Hrvatska se svrstava među zemlje Europske unije s najstarijom populacijom. Stručnjaci zato upozoravaju da je financijska, odnosno, još preciznije, mirovina pismenost izuzetno važna za razumijevanje mirovinskog sustava i aktivno planiranje svoje mirovine. Za početak potrebno je poznavati sustav mirovinskog osiguranja, razumjeti sva prava koja je moguće ostvariti sukladno radnom stažu i u konačnici važno je donijeti i vlastite odluke i planove o individualnoj mirovinskoj štednji.
Briga o svojim financijama i mirovinama
Mirovinskom reformom 2002. godine u Hrvatskoj je uveden trodijelni mirovinski sustav. U prvi stup izdvajamo 15 posto bruto plaće za mirovine sadašnjih umirovljenika. U drugi stup izdvajamo 5 posto bruto plaće i taj novac je naša kapitalizirana štednja za mirovinu. Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja i sami odlučujemo hoćemo li, kada i koliko uplaćivati za veći iznos svoje buduće mirovine.
A koliko doista znamo i koliko se brinemo o svojim financijama i mirovinama?
Prema istraživanju Eurobarometra o financijskoj pismenosti u EU, čije je rezultate Europska komisija objavila 2023., samo 18 posto građana EU ima visoku razinu financijske pismenosti, 64 posto srednju, a preostalih 18 posto nisku razinu. Pritom 45 posto Europljana misli da će imati adekvatnu mirovinu. Istraživanje financijske i digitalne pismenosti hrvatskog stanovništva 2023., koje je provedeno prema metodologiji OECD-a, pokazalo je da dugoročne financijske ciljeve postavlja 47 posto hrvatskih građana, a tek ih 34 posto priprema plan za upravljanje svojim dohotkom i izdacima.
"Još uvijek se često razmišlja o životu u zadanim fazama: obrazovanje, posao do 65. pa mirovina. To je imalo smisla proteklih desetljeća, kada su svi ulazili na tržište rada u ranim dvadesetima. Danas više nemamo jedan posao do 65. godine pa odlazak u mirovinu. Mnogi promijene i po nekoliko poslova unutar jednog desetljeća, rade u slobodnim profesijama, imaju svoje tvrtke ili obrte, a sve to bit će još intenzivnije u idućim godinama i desetljećima. Zato je brinuti se za svoju mirovinu i planirati je izuzetno važno", ističe Dijana Bojčeta, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Za iznos svoje buduće mirovine za početak je važno znati kako funkcionira drugi mirovinski stup koji je obavezan za sve zaposlene. Svi oni, uključujući obrtnike, slobodna zanimanja i poljoprivrednike, moraju u roku od 30 dana od prvog zaposlenja odabrati svoj obavezni mirovinski fond. Ne učine li to u propisanom roku, Regos će ih automatski rasporediti u jedan od obveznih mirovinskih fondova kategorije A.
Osobni račun
Obvezni mirovinski fondovi krajem veljače 2024. imali su ukupno 2,260.083 člana. Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova u veljači 2024. iznosila je 20,8 milijardi eura. To je iznos koji su do sada uplatili svi članovi, uvećan za prinose koje su za njih ostvarila mirovinska društva. Tih 20,8 milijardi eura mirovinska društva investiraju na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa, odnosno zarade za svoje članove. Za iznose budućih mirovina iznimno je važno da članovi sami odaberu svoj mirovinski fond, kao i kategoriju samog fonda. Naime, A, B i C kategorije fonda razlikuju se po ulagačkim strategijama, pa slijedom toga i po ostvarenim prinosima fonda. Prema podacima Hanfe, Mirexi su, kad je riječ o godišnjim prinosima za 2023., nominalno za kategoriju A iznosili 14,9 posto, a realno 9,9 posto, za kategoriju B 10,2 posto nominalno i 5,4 posto realno, a za kategoriju C 4 posto nominalno, s time da je realno zabilježen pad za 0,48 posto, kao posljedica i visoke inflacije.
Prema podacima Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u slučaju fonda B, u kojem se nalazi oko 89 posto ukupne imovine članova, odnosno 18 milijardi eura, ostvaren je "treći najbolji rezultat od osnivanja 2002. godine". Tako je u konačnici osiguranik s prosječnom plaćom od 1630 eura bruto na kraju prošle godine na osobnom računu u prosjeku imao 22.700 eura. Pritom iznos uplaćenih doprinosa tijekom 20 godina u prosjeku iznosi 13.700 eura, a ostvarena zarada 9000 eura.
Pritom je važno znati da se taj novac, dakle mirovinska štednja u obveznom mirovinskom fondu, nalazi na osobnom računu svakog člana. To je osobna kapitalizirana mirovinska štednja i osobna imovina. Svaki član može u bilo kojem trenutku provjeriti koliko novca ima na svojem mirovinskom računu.
Ova je godina donijela i neke promjene za štednju u drugom mirovinskom stupu. Tako su od 1. siječnja ukinute ulazne naknade na štednju u obveznom mirovinskom fondu koje su do sada iznosile 0,5 posto te su se obračunavale prilikom svake uplate doprinosa. To znači da se kompletan iznos obveznog mirovinskog doprinosa sada uplaćuje na osobni račun člana u obveznom mirovinskom fondu. Smanjuju se i naknade za upravljanje mirovinskim društvima s 0,27 na 0,25 posto u 2024. godini, a zatim i dodatno za 0,01 posto godišnje tijekom idućih pet godina. To znači da će od 2029. upravljačka naknada iznositi 0,20 posto.
Poticaji, prinosi i olakšice
Uz to, od 1. travnja 2024. svaki član može promijeniti kategoriju obveznog fonda jednom godišnje bilo kada tijekom godine, a ne, kao do sada, samo u mjesecu u kojem je rođen. Kategorija fonda može se mijenjati unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u fond kojim upravlja drugo društvo. Ubuduće član može ostati u fondu kategorije A sve do trenutka kada mu je ostalo pet godina do ostvarivanja uvjeta za mirovinu. U fondovima kategorije B ili C više nema ograničenja za članstvo ovisno o tome koliko je članu ostalo do ostvarivanja uvjeta za mirovinu. I, konačno, ukida se automatski prelazak članovima u fond kategorije C u trenutku kada im je za starosnu mirovinu ostalo pet godina. Čak i oni koji su prema prijašnjim zakonskim odredbama prebačeni u kategoriju C moći će se vratiti u kategoriju B ako im je do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu ostalo više od šest mjeseci.
Dok je štednja u obveznim mirovinskim fondovima obavezna za sve zaposlene, štednja u trećem mirovinskom stupu potpuno je dobrovoljna, ali svi koji krenu s ovom vrstom štednje što ranije tijekom svojeg radnog vijeka, mogu značajno utjecati na visinu svoje mirovine.
Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu jedina je na koju je moguće ostvariti državne poticaje od 15 posto godišnje, prinose fonda i olakšice za poslodavce. Država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje još 15 posto poticaja, uz maksimalan iznos do 99,54 eura, koje je moguće ostvariti tijekom jedne kalendarske godine. To znači da se na uplatu u treći mirovinski stup tijekom godine do ukupno 663,31 eura od države dobiju poticaji u iznosu od 99,54 eura.
Evo i jednog primjera izračuna. Redovitom uplatom 30 eura mjesečno u dobrovoljni mirovinski fond nakon 30 godina ukupan iznos uplata člana je 10.800 eura, a na računu bi mogao imati ukupno 19.991,67 eura. Riječ je o zaradi od čak 9161,67 eura, koju je moguće ostvariti zahvaljujući prinosima fonda i državnim poticajima.
Uplate u dobrovoljne mirovinske fondove potpuno su fleksibilne jer članovi uplaćuju kada i koliko žele. Nema nikakvih ograničenja ni kad je riječ o dobi jer takvu štednju mogu uplaćivati svi, bez obzira na to rade li, školuju se ili su već u mirovini. Mirovinski fond pritom ostvaruje prinose i na uplate članova i na državne poticaje. Važno je znati da dobrovoljnu mirovinsku štednju članovi mogu početi koristiti već s 55 godina. Do 30 posto svoje ušteđevine moguće je podići jednokratno.
I u konačnici, kad je riječ o mirovinama iz drugog i trećeg mirovinskog stupa, treba znati da su za isplatu mirovina iz oba stupa zadužena mirovinska osiguravajuća društva. Naime, u trenutnu odlaska u mirovinu svi članovi mogu odabrati žele li mirovinu samo iz prvog ili prvog i drugog stupa.
Član sam bira
Svoju mirovinu biraju na temelju izračuna koji dobiju, nakon podnošenja zahtjeva, za obje mirovine. Ako odaberu samo mirovinu iz prvog stupa, isplaćuje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). U tom slučaju individualna kapitalizirana štednja, dakle pet posto iz bruto plaće koju su uplaćivali u drugi stup, prenosi se u državni proračun.
Ako odluče primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, tada mirovinu iz prvog stupa isplaćuje HZMO, a mirovinu iz drugog stupa mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). Sami biraju jedan od dva MOD-a. To su Raiffeisen MOD i Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo. Mirovinska štednja iz drugog stupa prebacuje se u odabrani MOD i sklapa se ugovor o isplati mirovine. Birate između pet modela isplate, od kojih u tri postoji mogućnost nastavka isplate mirovine imenovanom korisniku nakon smrti korisnika mirovine. Jako je važno informirati se o prednostima svakog od modela jer o tome ovisi visina mirovine.