Sa zakonskim izmjenama od početka ove godine, drugi mirovinski stup trebao bi postati znatno atraktivniji za korištenje dvostupne mirovine nego do sada, ali i ostvarivati veće prinose zahvaljujući liberalizaciji limita ulaganja u rizičnije vrste imovine.
- Imat ćemo puno veće mogućnosti i bit ćemo kreativni što se tiče ulaganja. Na dulji rok, to će sigurno donijeti i veće prinose - rekao je Petar Vlajić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), prilikom predstavljanja poslovnih rezultata u prošloj godini. Kao najatraktivnije, izdvojio je ulaganje u nekretnine, koje bi, uz ostalo, trebale predstavljati i zaštitu od inflacije.
- To bi bilo ulaganje u poslovne nekretnine, možda komercijalne kao što su šoping-centri, te one logističke. U budućnosti bismo vjerojatno ulagali i u stambene nekretnine, ali i u nekretninske fondove te dionice tvrtki koje ulažu u nekretnine - pojasnio je Vlajić. Prinose bi trebao osigurati najam nekretnina koje bi kupovali.
Struktura ulaganja mirovinskih fondova proteklih se godina počela mijenjati, više prema domaćim dionicima i obveznicama drugih država. Još prije pot godina u hrvatske državne obveznice bilo je uloženo oko 68 posto imovine, a danas je u njih uloženo oko 51 posto.
- S rastom rejtinga i padom prinosa na hrvatske državne obveznice počeli smo više ulagati u obveznice s većim prinosima, u dionice i hrvatsko gospodarstvo - rekao je Vlajić. Tako su ulaganja u domaće dionice porasla s 1,4 na 3 milijarde eura.
U javnosti je mnogo kritika dobila nova zakonska obveza ulaganja do 5 posto neto imovine u alternativni investicijski fond s državnim jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo, ali mirovinski fondovi na nju ne gledaju negativno. - To je još jedna prilika za strateška ulaganja. Možda postoji malo veći rizik, ali isto tako i potencijal za dobru zaradu. Zato neka vrsta garancije dobro dođe - rekao je Vlajić.
Menadžeri mirovinskih fondova ocjenjuju da su prošle godine ostvarili "iznimne rezultate". Ukupna imovina pod upravljanjem dosegnula je 20,23 milijarde eura i bila je oko 15,3 posto ili 2,7 milijardi eura veća nego u prethodnoj godini. Od toga je 1,7 milijardi eura ostvareno "rekordnim" rastom prinosa. Time je nadoknađen negativan rezultat iz 2022. godine i ostvaren rezultat iznad stope inflacije, koja je uvelike obilježila prošlu godinu. Doprinos dobrim rezultatima dao je pozitivan makroekonomski okvir u zemlji, u Europi, ali i šire.
Mirexi su, kad je riječ o godišnjim prinosima, nominalno za kategoriju A iznosili 14,9 posto, a realno 9,9 posto, za kategoriju B 10,2 posto nominalno i 5,4 posto realno, a za kategoriju C 4 posto nominalno, s time da je realno zabilježen pad za 0,48 posto, kao posljedica i visoke inflacije.
U slučaju fonda B, u kojem se nalazi oko 89 posto ukupne imovine članova, odnosno 18 milijardi eura, ostvaren je "treći najbolji rezultat od osnivanja 2002. godine". Tako je u konačnici osiguranik s prosječnom plaćom od 1630 eura bruto na kraju prošle godine na osobnom računu u prosjeku imao 22.700 eura. Pritom iznos uplaćenih doprinosa tijekom 20 godina u prosjeku iznosi 13.700 eura, a ostvarena zarada 9000 eura.
Dok je lani tek svaki peti član OMF-a koristio dvostupnu mirovinu jer mu se nije isplatila, sa zakonskim izmjenama vjeruje se da bi taj postotak ubuduće trebao premašiti 70 posto. Tome u prilog trebalo bi ići izjednačavanje zaštitnog dodatka na mirovinu na 27 posto i za članove koji će mirovinu dobivati iz drugog, a ne samo prvog stupa.
- Tako će se mirovine iz drugog stupa povećati za 6,75 posto - rekao je Vlajić. Smatra da je zakonodavac time "napravio vrlo pozitivnu stvar", ali je ujedno pokazao da želi zadržati drugi stup te vjeruje u njegovu budućnost. Jedna od novosti, pa i poticaja za korištenje drugog stupa je i povećanje jednokratne isplate ušteđenih sredstava nakon odlaska u mirovinu na 20 posto s prijašnjih 15 posto.
