Arhitektura i građevina preuzimaju na sebe i sve veću društvenu odgovornost. S ljudima u središtu svih ideja, u budućnosti ćemo morati snažnije razvijati građevinska rješenja, pa i zajednice koje se oko njih okupljaju, s ciljem da ona budu ugodna, sigurna i uključiva za sve. Društvena odgovornost postala je jedan od najvažnijih elemenata u arhitekturi i građevinarstvu danas. Dok smo prije bili usmjereni na stvaranje estetski ugodnih struktura, danas sve važnija postaje održiva arhitektura s projektima koji će izdržati test vremena i klimatskih promjena, ali i promovirati uključivost i društvenu odgovornost.
Upravo su društveni čimbenici često zanemarena komponenta održivosti, ali su među ključnima jer se odnose na dobrobit društva. Svjesni smo toga i u Ingri koja će, nakon sveobuhvatne višegodišnje transformacije, razvoj poslovanja u velikoj mjeri temeljiti upravo na razvoju stambenih projekata, pri čemu se želimo voditi modelom skandinavskog tipa. To znači da u svim našim projektima, uz primarnu korist za kompaniju i njezine dioničare, jasno artikuliramo i širi društveni interes koji postaje sve važniji u arhitekturi i građevinarstvu. Pred nama je, dakle, novo poglavlje u kojem želimo biti važan akter u stvaranju kvalitetne arhitekture za buduće generacije s najvećom mogućom društvenom vrijednosti. S ljudima u središtu svih naših ideja, želimo razvijati građevinska rješenja, a time i zajednice koje nisu samo ekološki održive, nego su i uključive, zdrave i sigurne za sve.
Prilika za revitalizaciju zajednica
Tako je, primjerice, urbana regeneracija središta gradova te kreiranje društveno angažiranih okruženja i javnih sadržaja na tim područjima postao imperativ brojnih svjetskih gradova. Potencijale za taj model Ingra itekako prepoznaje i u Hrvatskoj, a o tome govori i stručna studija koju smo prije dvije godine inicirali pod imenom "Donji grad - već sutra" autora Maroja Mrduljaša, predavača na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, i Pere Vukovića, istaknutog mladog hrvatskog arhitekta. Studija ističe potencijal urbane regeneracije Zagreba u čijem se Donjem gradu derutne i nefunkcionalne zgrade mogu zamijeniti suvremenom arhitekturom s naprednim ekološkim rješenjima i jasno definiranim sadržajem od javnog interesa. To podrazumijeva, između ostalog, i revitalizaciju postojećih blokova, odnosno zapuštenih dvorišta unutar zgrada, koja se mogu povezati s ulicom te uvesti dodatni sadržaj poput manjih šarmantnih kavana ili parkova za djecu.
Time zapravo povećavamo broj kvalitetnih javnih prostora i sadržaja za građane. Pristup koji je objašnjen u našoj studiji samo je manji primjer društveno odgovorne arhitekture koji već dulje postoji u Europi, pa i šire. Tako vani, posebno u Danskoj, imamo sve više primjera gradnje potpuno novih održivih naselja u sklopu kojih su stanovnici bliže prirodi, ali i jedni drugima, zbog posebno osmišljenih prostora za zajedničko druženje.
Također, sve se intenzivnije govori i o potrebama djece koje se moraju uzimati u obzir prilikom planiranja održive budućnosti gradova. Naime, međunarodne konvencije o pravima djeteta ne fokusiraju se samo na sigurnost u javnom prostoru, nego ističu i njihovo pravo na igru i slobodu kretanja u tim zonama. Iz svega je ovoga vidljivo da je društvena komponenta u arhitekturi i građevini naša budućnost, a uz pojedince i kompanije koje djeluju na tom području potrebni su razumijevanje i potpora lokalne zajednice - od donositelja odluka do građana koji trebaju u budućnosti zahtijevati snažniji razvoj zajednica koje promoviraju njihovo fizičko i mentalno blagostanje, ali i vode računa o okolišu.