Nuts 2

Bolje iskorištavanje EU fondova: je li stiglo vrijeme za promjenu statističkih regija?

Sredstva EU fondova usmjeravaju se u naše dvije NUTS 2 statističke regije
Zagreb panorama
 Zvonimir Barašin/Hanza Media

Od početka siječnja ove godine na snazi je nova (revidirana) statistička podjela Europske unije, kojom je došlo do prilagodbe nekih NUTS regija, odnosno prostornih jedinica za statistiku. Radi se o posebnom hijerarhijskom sustavu razvrstavanja teritorija Europske unije pa tako i svake države članice, u prostorne statističke jedinice, koje se koriste prije svega za prikupljanja i obradu usporedivih statističkih podataka. Dodatno, služe i za definiranje područja korištenja Regionalne politike EU, odnosno sredstava fondova EU, koji se usmjeravaju u NUTS regije razine 2 (one u pravilu, obuhvaćaju područja s 800.000 - 3.000.000 stanovnika). Takvih regija NUTS 2 razine je u EU sada 311 (od čega dvije u Hrvatskoj). Upravo zato što je podjela na NUTS 2 regije vezana uz fondove EU, za Hrvatsku je važna adekvatna podjela na statističke regije i mogućnost njenih izmjena.

Za Hrvatsku je u razdoblju 2014.-2020. iz sredstava fondova EU predviđeno 10,7 mlrd. eura za sufinanciranje projekata. Pri tome se sredstva usmjeravaju u naše dvije NUTS 2 statističke regije: Jadransku Hrvatsku, koja obuhvaća 7 priobalnih županija, te Kontinentalnu Hrvatsku, koja obuhvaća preostalih 13 županija i Grad Zagreb.

Je li takva postojeća podjela adekvatna i treba li razmišljati o izmjenama, kako bismo u idućoj financijskoj perspektivi EU (2021.-2027.) povećali mogućnosti iskorištavanja fondova EU u Hrvatskoj? U prilog potrebe za izmjenama ide i činjenica da Kontinentalna Hrvatska predstavlja regiju izrazite unutarregionalne heterogenosti. Primjerice, Grad Zagreb, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, je (prema posljednjim podacima Eurostata, za 2015. godinu) na oko 107% prosjeka razvijenosti EU. Istovremeno je razina razvijenosti četiri slavonske županije (bez Osječko-baranjske) samo 33% prosjeka razvijenosti EU. Pridodamo li nešto razvijeniju Osječko-baranjsku županiju, Slavonija ne prelazi 40% prosjeka razvijenosti EU. Stoga Grad Zagreb svojom gospodarskom snagom znatno diže razinu razvijenosti cijele NUTS 2 regije Kontinentalne Hrvatske (na oko 60% prosjeka razvijenosti EU).

Posljedica toga je da nerazvijenije županije koriste niži intenzitet državnih regionalnih potpora, nego što bi koristile u slučaju da su u statističkoj regiji manje razine razvijenosti. To je najvidljivije u slučaju odobravanja regionalnih potpora poduzećima radi poticanja ulaganja u nove proizvodne pogone, odnosno u proširenje i modernizaciju postojećih pogona koji se sufinanciraju sredstvima fondova EU. Naime, razvijenije NUTS 2 regije imaju manje intenzitete (postotke) regionalnih potpora tj. sufinanciranja iz sredstava fondova EU.

Imajući u vidu da je uredbama EU propisano da se proces izmjene statističkih regija na razini EU smije provesti svake 3 godine, već sada je potrebno započeti s pripremama kako bi u novoj proračunskoj perspektivi EU Hrvatska imala prilagođenu podjelu na NUTS 2 regije. Primjerice, Mađarska je još 2015. godine počela proces izmjene nekih regija, da bi u studenom 2016. godine bila jedna od devet država EU kojoj je Uredbom Europske komisije 2016/2066 odobrena izmjena obuhvata nekih regija. Ta Uredba stupila je na snagu u siječnju 2018. i trajat će do početka 2021.

U nekim državama središnje i istočne Europe već su izdvojeni glavni gradovi kao posebne NUTS 2 regije. U Mađarskoj je NUTS 2 statistička regija Središnja Mađarska, koja je oko 2% razvijenija od prosjeka razvijenosti EU 28, podijeljena na dvije nove NUTS 2 regije (regiju Pest i glavni grad Budimpeštu, koji je oko 36% razvijeniji od prosjeka EU 28). Poljska je također izdvojila glavni grad kao posebnu regiju.

Naime, regija Mazowieckie, koja je oko 9% razvijenija od prosjeka EU, podijelila se na dvije NUTS 2 regije: glavni grad Varšava (koja je oko 96% razvijenija od prosjeka EU) te Mazowiecki regionalny.

Kako bi Hrvatska izmijenila svoje statističke regije, onako kao što su učinile Poljska i Mađarska, a s ciljem da nova podjela stupi na snagu početkom nove financijske perspektive EU (2021.-2027.), proces pripreme treba započeti vrlo skoro. Prema proceduri, Hrvatska pokreće postupak izmjena i predlaže ga Europskom statističkom uredu (Eurostatu), koji, zajedno s Europskom komisijom, prijedlog treba i prihvatiti. Pokretanje postupka u nadležnosti je Državnog zavoda za statistiku, ali u tom procesu neizbježna je i uloga Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, u čijem je djelokrugu rada planiranje i provođenje regionalne razvojne politike te utvrđivanje prioriteta za korištenje fondova EU.

*Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.

Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 16:41