Hrvatska je administrativno podijeljena na 20 županija te Grad Zagreb, koji ima status županije. Iako se nalaze na relativno malom prostoru, županije se osjetno razlikuju po gospodarskoj snazi, ali i u nekim temeljnim gospodarskim pokazateljima. Primjerice, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju BDP-a na razini županija (za 2015. godinu), tri županije imaju nominalni godišnji BDP manji od 4 mlrd. kuna (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska), dok BDP dviju najvećih (Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska) pojedinačno je blizu 30 mlrd. kuna. Grad Zagreb, očekivano, ima najveći BDP, preko 110 mlrd. kuna te sa spomenute dvije županije čini gotovo 50% hrvatskog BDP-a.
Posljednji podaci o kretanjima BDP-a po županija otkrivaju i različite gospodarske trendove i dinamiku gospodarskog oporavka. Naime, u odnosu na zadnju pretkriznu godinu (2008.), u 2015. godini samo su četiri županije te Grad Zagreb zabilježili veću razinu BDP-a, dok je u čak tri županije razina BDP-a u 2015.g. bila preko 15% niža u odnosu na 2008. godinu. Takva kretanja dijelom su posljedica i strukture gospodarstava pojedinih županija. Primjerice, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, čiji je BDP u 2015. godini bio 9,5% niži nego 2008. godine, u strukturi gospodarstva dominiraju prerađivačka industrija te poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, s udjelom od preko 38% u bruto dodanoj vrijednosti (najviše od svih županija). Upravo spomenute dvije djelatnosti spadaju među nekoliko djelatnosti u Hrvatskoj koje su zabilježile višegodišnji trend pada te su još uvijek osjetno ispod pretkriznih razina, što se preslikalo i na one županije u kojima te djelatnosti dominiraju.
Neusklađena dinamika oporavka gospodarstava županija u Hrvatskoj utječe i na dinamiku njihove razvijenosti, koja se najjednostavnije može približiti izračunom BDP-a po stanovniku izraženom u paritetu kupovne moći. Prema tome pokazatelju, očekivano, najrazvijeniji je Grad Zagreb i to preko tri puta više nego neke županije u istočnoj Hrvatskoj. Slične pokazatelje razvojne raznolikosti prikazuju i podaci Eurostata (Europskog statističkog ureda), prema kojemu je razlika najrazvijenije regije (Grada Zagreba) i najnerazvijenije (Virovitičko-podravske županije), oko 3,4 puta. Usporedive razlike u razvijenosti među regijama bilježe se i u drugim državama EU pa gospodarske razlike same po sebi nisu nešto neuobičajeno. Među državama središnje i istočne Europe, najizraženiju razvojnu razliku među regijama ima Rumunjska, u kojoj je najrazvijenija regija preko 6 puta razvijenija od posljednje, a slijedi Poljska u kojoj je taj omjer preko 5 puta. U Češkoj je omjer 3,1, dok je u Sloveniji 2,6. U pravilu su ti omjeri razvijenosti veći što je država veća (u Ujedinjenoj Kraljevini najrazvijenija regija je čak 22 puta razvijenija od najnerazvijenije, a u Njemačkoj preko 8 puta), ali u slučaju Hrvatske ta razvojna raznolikost je velika s obzirom na veličinu države i broj stanovnika.
Dodatan problem je relativna nerazvijenost nekih naših županija u okvirima EU. Naime, u EU postoje 1.342 regije koje Eurostat klasificira kao tzv. NUTS 3 statističke razine i o njima prikuplja podatke. Od toga broja, u Hrvatskoj je 21 regija NUTS 3 statističke razine (Grad Zagreb i 20 županija). Ukoliko bi se sve 1.342 regije NUTS 3 razine u EU usporedile po razvijenosti, odnosno usporedile prema pokazatelju BDP po stanovniku, mogao bi se komparirati životni standard izražen kao postotak prosjeka svih država, pri čemu je EU28=100. Prema tom pokazatelju, najnerazvijenije županije u Hrvatskoj su četiri slavonske županije (ne računajući Osječko-baranjsku) na oko 32-34% prosjeka razvijenosti EU, čime se po razvijenosti ne nalaze među prvih 1.300 regija u EU.
Velike razlike u gospodarskoj snazi naših županija te loše pozicioniranje među sličnim regijama u EU, nameću potrebu povećanja naše konkurentnosti, ali i nastavak intenziviranja korištenja sredstava fondova Regionalne politike EU. Time bi se smanjila i vjerojatnost emigracije stanovništva, koja će uz postojeće starenje stanovništva predstavljati sve veći problem u budućnosti. Takva očekivanja opravdavaju potrebu početka izrade dugoročne nacionalne razvojne strategije koja će definirati razvoje prioritete i usmjeriti sredstva, čime bi se dodatno ubrzao gospodarski oporavak županija te države u cjelini.
*Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.
Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....