ŽELE PROMJENE

Studentica osnovala udrugu da ponudi nova rješenja za stare socijalne probleme

Mateja Lisak sudjelovala je na europskom panelu građana koji ju je, kaže, ohrabrio za inicijativu

Zagreb, 290322.
Mateja Lisak, pokrenula je udrugu Hrvatska socijalna inovacija.

 Zeljko Puhovski/Cropix

Svijet nije na mladima - svijet je na svima nama. Potrebno je djelovanje u ovom trenutku, rekla nam je Mateja Lisak, spisateljica i studentica međunarodnih odnosa iz Zagreba, kad smo u studenom prošle godine razgovarali o njezinu sudjelovanju na jednom od četiri europska panela građana u okviru Konferencije o budućnosti Europe.

Ovog mjeseca startala je udruga koju je pokrenula: Socijalna inovacija Hrvatska službeno je online. Riječ je o neprofitnoj nevladinoj udruzi posvećenoj, kako je objavljeno na stranicama, "socijalnom razvoju i razrješenju problema kojima se politika ne bavi".

- Socijalna inovacija Hrvatska pokrenuta je iz moje inicijative za promjenom. Kao mlada osoba u Hrvatskoj, već godinama tražim prostor za djelovanje, međutim, prostora je malo i rezerviran je za određene skupine i ideologije. Ono što ja želim stvoriti s ovom udrugom je pokret promjene koji će utjecati ne samo na rast i razvoj nego i na stvaranje identiteta. Hrvatska nema svoj identitet u Europi ni sama po sebi - poznati smo po nogometašima, moru, korupciji i bivšoj Jugoslaviji. To nije Hrvatska u kojoj želim živjeti i zato sam se odlučila sama pokrenuti inicijativu i započeti s radom - odgovara Mateja na pitanje kako je udruga pokrenuta.

Svi dobrodošli

Govoreći o ciljevima i kako ih misli ostvariti, Mateja kaže da se Socijalna inovacija odnosi na stvaranje novih rješenja za stare probleme - od tehnologije, ekologije i edukacije do mentalnog zdravlja i demokracije.

- Želja mi je privući mlade ljude iz cijele Hrvatske i raditi s njima na projektima koji će poboljšati društvo. Budući da smo tek počeli, definitivno smo u fazi traženja članova i zainteresiranih stranki. Mislim da je neprihvatljivo da i dalje živimo u društvu gdje jedan sabornik poziva na čistke nevjernika i gdje se konstantno provlače stare priče - svi su za obitelj, za Boga i za Hrvatsku, a na kraju dana ostane samo krađa novca, vremena, životne energije i volje za bilo kakvom promjenom. Mene doista ne zanimaju tuđe orijentacije, nego želim stvoriti prostor gdje svi možemo surađivati i fokusirati se na probleme i rješenja. Svi su dobrodošli - poručuje Mateja Lisak.

Prazne priče

Koji su ključni problemi kojima se politika ne bavi, a važni su za socijalni razvoj?

- To su upravo društveni problemi - politika ih obrađuje ideološki kako bi se zaradio još koji mandat na prazne priče, a zaboravlja da je društvo osnova države. Čim upalite vijesti, jasno je o čemu se tu radi. Paradoksalno se rade Hodovi za život, a nitko ne govori o tome kakav će to život biti i kakva će biti kvaliteta života tih budućih generacija. Zašto nema Hoda za siročad, Hoda za mentalno bolesne ili Hoda za praznu Slavoniju? Meni je nevjerojatno da se osnovne ljudske stvari ne obrađuju politički i da se ne pridaje veći fokus stvarnim problemima kao što je glad djece, neimaština, odumiranje određenih područja, zagađenje okoliša itd. Cjelokupni stav je iskrivljen i zato mladi ne žele imati ništa s tim i nemaju nikakvog povjerenja u vlast - ističe Mateja.

Zanimalo nas je i koliko joj je u pokretanju Socijalne inovacije pomoglo ili je na to potaknulo sudjelovanje na Konferenciji o budućnosti Europe. Tim procesom javnih rasprava građanima je omogućeno iznošenje ideja i preporuka za reformu i buduće politike EU. Konferencija je pod nadležnošću Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, a te tri institucije potpisom zajedničke deklaracije 10. ožujka prošle godine obvezale su se da će slijediti ono što su građani rekli i njihove ideje pretvoriti u konkretne politike.

Iskorak naprijed

Mateja Lisak je sudjelovala na panelu građana koji se bavio pitanjima klimatskih promjena i zdravlja. Inače, svaki od četiri panela uključivao je 200 građana od kojih je trećina članova u dobi od 16 do 25 godina.

- Konferencija o budućnosti Europe mi je dala hrabrost da se pokrenem i bez obzira na to što mi svi govore da se u Hrvatskoj ne da ništa promijeniti, čvrsto vjerujem da netko treba započeti dijalog. Netko mora napraviti iskorak naprijed. Europska vlast je shvatila da su građani ključni u donošenju politika i da mogu doprinijeti stvaranju jer svi smo mi ljudi i sve nas više-manje muče iste stvari, što je Konferencija i pokazala - ističe Mateja.

Dodaje kako je diskriminacija i guranje loših političkih i religijskih ideologija u društveni sektor apsolutno nepotrebno.

- Jer, umjesto da se ljudima ograničava njihova sloboda identiteta, energija vladajućih treba se usmjeravati prema izgradnji modernog, održivog društva s kvalitetnim životom. Možda rješenje naših demografskih problema nije da država financira nekome da ima petero djece, nego poboljšanje kvalitete života tako da si ljudi mogu priuštiti obitelj, normalan život i ostanak u svojoj domovini. Možda. Na proces sudjelovanja na Konferenciji gledam kao vrlo vrijedno životno iskustvo i želim na istom principu voditi ovu udrugu. Ako se organiziramo, možemo sve, a u svijetu u kojemu živimo, doista na kraju dana imamo samo jedni druge. Zato, umjesto podjele - jedinstvo - naglašava Mateja.

Oni koji se žele uključiti u inicijative ove udruge, mogu ih, kaže, kontaktirati preko web stranice, e-maila, društvenih mreža ili telefonski.

- Pripremamo niz inicijativa i programa što se tiče edukacije, ruralnog i urbanog razvoja, energetske održivosti i razvoja tehnoloških inovacija, tako da su svi dobrodošli. Svaka ideja bit će saslušana i pozivam ljude da se uključe na koji im god način odgovara. Cijela ideja počiva na tome da se mi međusobno organiziramo i radimo na tome da nam svima život bude ljepši i kvalitetniji - kaže naša sugovornica.

Na stranicama udruge navedena je poruka "Posadi sjeme, promijeni svijet". To se, pojašnjava Mateja, odnosi na zelenu inicijativu koju žele provoditi raznim programima

- Krilatica udruge je 'Mladi za modernu Hrvatsku'. Ja se nadam da će inovacija privući sve dobne skupine - zaključuje Mateja Lisak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 01:39