Bjelovar i Pula dozvolit će ugostiteljima da prošire terase, a mogao bi i Zagreb

Gradske uprave Bjelovara i Pule prve su u Hrvatskoj preslikale primjer pomoći ugostiteljima iz glavnog grada Litve Vilniusa, gdje su kafićima, restoranima i barovima stavili na raspolaganje trgove, platoe i ulice za njihove terase.

- Nisam izmislio toplu vodu i neću je izmišljati. Gdje god vidimo dobre i inovativne ideje, primijenit ćemo ih - kaže bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

Otvaranje 11. svibnja

Naša Vlada je donijela odluku da se 11. svibnja ponovo omogući rad kafićima, restoranima i barovima, ali isključivo na terasama i uz pridržavanje mjera zaštite kao što su, među ostalim, obvezna udaljenost između stolova od dva metra i ograničeni broj od dva gosta za stolom. Litvanska Vlada dopustila je rad kafićima i restoranima od 27. travnja, uz odluku gradske uprave Vilniusa da se praktički cijela stara gradska jezgra oslobodi za terase kafića, barova i restorana.

Gradonačelnik Bjelovara, kako nam je kazao, već je održao sastanak s ugostiteljima i razgovarao o ovoj inicijativi koja bi mogla brzo zaživjeti, ako se ne zapletu u birokraciji. Naime, kako doznajemo, svaki ugostitelj koji zatraži proširenje terase morat će imati dokument o zadovoljenim minimalnim tehničkim uvjetima. Riječ je o obrascu koji prilikom otvaranja izdaje ured u Županiji.

Ako neki kafić, primjerice, zatraži proširenje terase, morat će dobiti novi dokument o “minimalnim tehničkim uvjetima”, u kojem je točno određeno koliko je stolova vani, a koliko unutra, za što će platiti taksu od 70 kuna. Taj dokument je jako važan, jer ne budu li ugostitelji imali to novo rješenje, mogu dobiti kazne.

Važan dokument

Podsjetimo, u proteklih mjesec dana inspektori su i zbog puno manjih propusta zatvarali ugostiteljske objekte. Dakle, da bi dobili proširenje terase, ugostitelji će najprije morati gradskoj upravi uputiti zahtjev s točnim gabaritima terase te potom u Županiji dobiti privremeno rješenje vezano uz minimalne tehničke uvjete i čekati rješenje o uvjetima rada terasa.

Na moguće birokratske prepreke za punu primjenu primjera iz Vilniusa u hrvatskim gradovima i općinama upozorio nas je i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

- Mi smo odmah po saznanju za primjer iz Vilniusa kontaktirali zagrebačku i još neke gradske uprave, zatraživši da se na taj ili neki drugi način pomogne i našim ugostiteljima. Istodobno smo od Ministarstva turizma zatražili da se donese poseban propis kojim bi se propisali uvjeti rada kafića, restorana i barova na javnome prostoru, jer smo svjesni ogromnih birokratskih prepreka koje stoje na putu primjene prakse iz Vilniusa - kazao nam je Medak. On upozorava da u Hrvatskoj postoji oko 25 tisuća propisa, od kojih se značajan dio odnosi upravo na ugostiteljstvo, pa kada, kaže Medak, epidemiolozi donose neke mjere, najčešće nemaju u vidu mrežu pravilnika i propisa koji već reguliraju neko područje.

I gradonačelnik Hrebak ističe da se država nalazi u situaciji kada je, kaže, potreban “restart” koji nije povratak na staro, nego prilika da sada promijenimo ono što ne funkcionira i koči razvoj.

- Vidimo da se sada procesi odjednom mogu digitalizirati, da Ministarstvo uprave transparentno objavljuje korisnike proračunskog novca. Ne treba pečat za sve i svašta - komentira Hrebak.

Poseban režim

Upitan o isplativosti rada kafića, restorana i barova u posebnom režimu zaštite od koronavirusa, Marin Medak ocjenjuje da većina ugostitelja ni neće otvoriti pod uvjetima o kojima se sada govori u javnosti upravo zbog neisplativosti. Prema Medakovoj računici, poduzetnik u ugostiteljstvu koji raspolaže terasom od 32 metra kvadratna poštivajući obvezu međusobne udaljenosti između stolova i ograničenog broja gostiju mjesečno gubi oko 15 tisuća kuna, nakon što podmiri sve obveze.

Grad Pula će, kaže nam gradonačelnik Boris Miletić, omogućiti korištenje većih javnih površina za terase od postojećih bez posebne naplate. Već su, otkriva Miletić, u Puli donijeli niz mjera za pomoć svim poduzetnicima, koje uključuju potpuno oslobađanje od obveze plaćanja komunalne naknade, poreza na korištenje javnih površina te spomeničke rente, dok se visina zakupa poslovnih prostora smanjuje na simboličan iznos od kune po poslovnom prostoru.

- Očekujemo da će i sami ugostitelji vrlo vjerojatno imati još dodatnih prijedloga s obzirom na to da najbolje mogu procijeniti što bi im najviše pomoglo - poručuju iz Pule.

U našoj turističkoj meki, Dubrovniku, kako doznajemo, još ne razmišljaju o ustupanju veće javne površine za terase ugostitelja, ali već su im značajno pomogli s mjerama. Tako su umanjili zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada za 50 posto za travanj, svibanj i lipanj, a za 70 posto za korištenje javnih površina za period od 19. ožujka do 30. svibnja. Oni koji nisu zakupci, a zabranjen im je rad, imaju subvencionirani dio troškova najma poslovnog prostora u iznosu do najviše 2500 kuna po prijavitelju mjesečno. Pomoć mogu koristiti i “sezonci”. Nadalje, svi obveznici plaćanja naknade za držanje reklame oslobođeni su plaćanja za travanj, svibanj i lipanj.

- Prijedlog gradonačelnika Mate Frankovića zakupcima jest da se nakon 30. lipnja, ako dođe do sezone, visina zakupa do 31. listopada nastavi plaćati po modelu 50 posto zakup i 30 posto javna površina, a od 1. studenoga do 1. travnja 2021. bi se svi zakupci oslobodili plaćanja najma. No, ako sezona ne započne, do oporavka se najam ne bi naplaćivao - poručeno nam je iz dubrovačke gradske uprave.

Kada je o Opatiji riječ, gradonačelnik Ivo Dujmić kaže da su ugostiteljski objekti uglavnom locirani tako da se njihove terase jednostavno ne mogu širiti na javnu površinu, pa o toj opciji ne razmišljaju.