Zdravstvo nam je neučinkovito, zastarjelo i financijski neodrživo. Ljudi sve manje vjeruju u institucije i taj pad povjerenja se pretapa i u zdravstveni sustav, i presudan je trenutak da se to povjerenje vrati i da se zdravstveni sustav posveti pacijentu. To je misija i cilj HealthComm Foruma, konferencije koja danas i sutra u Zagrebu okuplja ključne dionike sustava, u konstruktivnoj raspravi o tome kakav novi društveni ugovor treba hrvatsko zdravstvo.
- Misija nam je vratiti povjerenje pacijenata u sustav uz maksimalnu suradnju, otvorenost i komunikaciju između sustava i pacijenata. Danas otvaramo ozbiljan dijalog za sveobuhvatnu reformu zdravstva. O tome se govori godinama, no sad je presudan trenutak za promjene i ulaganje kojim ćemo napraviti iskorak i složiti sustav temeljen na podacima i usmjerenosti na pacijenta - izjavila je prilikom otvaranja konferencije Nina Išek Međugorac, direktorica HealthComm Foruma, koji se održava pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Danske, poznate po najučinkovitijem zdravstvenom sustavu u Europi. Ole Henrik Frijs-Madsen, veleposlanik Danske istaknuo je kako je tajna u dobroj komunikaciji i povjerenju kako između pacijenata i zdravstvenih djelatnika, tako i između poreznih obveznika i države. Socijalni ugovor u zdravstvu ne postoji bez povjerenja, istaknuo je.
Michael Skovdal Rathleff, profesor danskog Sveučilišta Aalborg istaknuo je najveće izazove danskog sustava zdravstva koji nisu daleko od hrvatskih, tu su komunikacijske i organizacijske barijere između različitih sektora i slabo korištenje postojećih tehnologija.
- Problem je i nedostatak vremena za brigu o pacijentu, liječnici se više bave administracijom i papirima. Tu je potom i socijalna nejednakost, oni koji možda trebaju najviše, dobivaju najmanje pomoći. Probleme nastojimo riješiti intenzivnim dijalogom među svim sudionicima - kaže profesor.
Upravo korištenje tehologija može donijeti velike pomake, o čemu su pričali sudionici prvog panela konferencije. Ena Vitlov iz AstraZenece dala je primjer istraživanja provedenog kako bi se predvidjela budućnost starih i novih pacijenata koji pate od kroničnih bubrežnih bolesti. U svojoj analizi za idućih 10 godina predvidjeli su broj novooboljelih i komplikacija bolesti, kao i troškove liječenja, što je poslužilo kao alat u planiranju prevencije i liječenja. Upravo prevencija je najslabija točka sustava, ustvrdio je Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu, ali i preniska ulaganja u sustav.
- Čini nam se da je 16,5 posto ulaganja u zdravstvo velik udjel, no radi se o iznosima koji su na dnu u EU, jedna Slovenija ulaže dvostruko više od naših 1400 eura po stanovniku, Austrija je na 5.000 eura, a inputi svugdje isto koštaju, kaže Jurković, koji se u smislu održivosti sustava zalaže za smanjenje broja bolnica, ali da se zadrži dostupnost. Tako bi Jurković dio zagrebačkih bolnica preselio u Sveučilišnu bolnicu u Blato, eventualno bi spojio neke županijske bolnice u županijama gdje su dvije bolnice.
- Ulažemo u stare zgrade umjesto da napravimo jedan centar izvrsnosti - kaže Jurković.
Uz napomenu da je financijska održivost izazov kad se ne mogu predvidjeti troškovi, ravnatelj KB Dubava Ivica Lukšić istaknuo je kako se može očekivati da će se s korištenjem novih tehnologija ubrzati i način rada u bolnicama te mijenjati koncept liječenja.
Ena Vitlov istaknula je i značajan benefit komunikacije industrije s udrugama pacijenata, dajući primjer udruga pacijentica oboljelih od raka dojke i jajnika.
- Primjer je anketa koju su udruge napravile među pacijenticama o važnosti testiranja na nasljedni rak BRCA1 i BRCA2, a pokazala je da čak 80 posto pacijentica nije znalo zašto je to testiranje važno, a niti kako pristupiti toj usluzi. To pokazuje koliko ima lutanja unutar sustava - kazala je Vitlov.