Što kažu stručnjaci

Zašto je poslovna klima u Hrvatskoj tako loša? 'Razmišljamo kao da smo u socijalizmu'

Hrvatska je, od ukupno 190 zemalja, ovoga puta zauzela tek 58. mjesto
Andrej Plenković
 Damjan Tadić / Hanza Media

Samo 12 mjeseci bilo je dovoljno da Hrvatska na svjetskoj ljestvici 'lakoće poslovanja' potone za čak sedam mjesta. Kako, naime, pokazuje najnovija rang lista Svjetske banke Doing Business za 2019. godinu. Hrvatska je, od ukupno 190 zemalja, ovoga puta zauzela tek 58. mjesto, što je po poslovnoj klimi svrstava među najslabije rangirane članice EU.

Još prošle godine, Hrvatska je na ljestvici Doing Business zauzimala 51. mjesto u svijetu. Osim u usporedbama s ostalim članicama Unije, slabo stojimo i kada se kompariramo sa zemljama u regiji, gdje su nas po kvaliteti poslovne klime dosad već pretekli svi, osim Albanije i BiH. To je rezultat, upozoravaju ekonomisti, stalnog odgađanja reformi, koje bi Hrvatsku i njeno gospodarstvo konačno trebali uvesti u svijet 21. stoljeća.

- Nama gospodarstvenicima ne treba ta ljestvica, to što pokazuje Doing Business mi svakoga dana osjećamo na svojoj koži - žali se Slobodan Školnik, čelni čovjek Uprave Emmezete.

- Potonuće Hrvatske je višeslojno: doživljavamo demografsku katastrofu, imamo bujanje javnog sektora, stisak birokracije je prejak, a velik je i pritisak na rast plaća, što, doduše, ide u korist stanovništvu, ali negativno se odražava na profitabilnost kompanija, kojima ostaje manje novca za investiranje. Sve će to onemogućiti rast - pojašnjava Školnik.

Odgađanje reformi

O nezadovoljstvu poslovnih ljudi stanjem u hrvatskom gospodarstvu govori i Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa, jednog od lidera hrvatske proizvodnje namještaja. Hrvatska, upozorava Jelčić, zaostaje za zemljama s kojima se inače uspoređuje, a ključne reforme stalno se odgađaju. Tvrtke to itekako osjećaju u svom poslovanju.

- Odgađanje reformi put je daljnjega pada - ističe Jelčić.

I Branko Roglić, vlasnik Orbica, upozorava da Hrvatska tapka na mjestu. Umjesto na razvoj poduzetništva i poslovne klime, Hrvatska je usmjerena na održavanje postojećeg stanja, koje se temelji na jakoj i sveprisutnoj državi.

- Mi još uvijek razmišljamo socijalistički. O reformama se ovdje stalno govori, ali one se provode vrlo sporo - ocjenjuje Roglić.

Ni dijagnoza makroekonomista nije ništa povoljnija. Hrvatska, naglašava Damir Novotny, kaska za ostalim zemljama, koje se brže mijenjaju i prilagođavaju novom svijetu. I dok drugi provode reforme kako bi uhvatili korak s razvijenijim državama svijeta i tako jačaju poslovnu klimu na svom terenu, mi smo zapeli u labirintu nedovršene tranzicije.

- Hrvatska je stala u reformama, Vlade se ne fokusiraju na strukturne reforme, koje bi ojačale hrvatsko gospodarstvo i poslovno okruženje. Za državu kod nas još uvijek radi 50 posto zaposlenih, što je nezamislivo čak i za komunističku Kinu - upozorava Novotny.

- Ljestvica Svjetske banke potvrđuje ono što smo očekivali: ne samo da drugi brže provode reforme od nas, nego stagniramo i po broju bodova koje smo dobili u ovogodišnjem istraživanju. To potvrđuju i druga istraživanja. Problemi su poznati, ali na njihovu se rješavanju malo radi, za to nedostaje političke volje, a i kapaciteta. Izgledno je da bi nas sljedeće godine i Bugarska mogla preteći - naglašava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, dodavši kako je 'situacija ozbiljna'.

Mali reformski kapacitet

Jedini izlaz iz slijepe ulice poslodavci i ekonomisti vide u ubrzanju reformi, koje bi olakšale poslovanje. Pritom se zamjerke poslodavaca ponajprije odnose na glomazan i neučinkovit državni aparat, veliko porezno i neporezno opterećenje, sporo pravosuđe i nedostatak reformi u čitavom nizu područja - od mirovinskog i zdravstvenog sustava, preko državne uprave i teritorijalnog preustroja zemlje, pa do mjera koje bi zaustavile egzodus radno aktivnog stanovništva. Neke od tih mjera, naglašava Školnik, podrazumijevaju i dulje vrijeme provedbe, no druge je moguće provesti u razmjerno kratkom vremenu. Naravno, ako za tako nešto postoji volja. Makroekonomisti, opet, ističu kako je reformski kapacitet hrvatske javnosti mali, što znači da treba poraditi i na podizanju svijesti građana o važnosti promjena u društvu.

Sve to otkriva i 'rendgen' Svjetske banke, u kojem se ističe da se Hrvatska na Doing Business ljestvici pomakla sa 71,06 bodova, koliko ih je imala u lanjskom istraživanju, na 71,40 bodova, odnosno za samo 0,34 boda. Hrvatska je, ističu u Svjetskoj banci, zahvaljujući digitalizaciji unaprijedila uknjižbu vlasništva, pojednostavljeno je plaćanje poreza i opskrba električnom energijom. No, poslovanje je na drugim područjima, pokazuje novi Doing Business, čak i otežano. Tu se, primjerice, spominje ishodovanje građevinskih dozvola, pokretanje poslovanja i slaba zaštita manjinskih ulagača.

Unatoč lošim ocjenama poslovne klime, Novotny vjeruje da će se stvari u budućnosti ipak promijeniti na bolje. Glavni razlog za to vidi u pritisku Europske komisije, ali i hrvatskoj namjeri da u skoroj budućnosti uđe u zonu eura, što će za posljedicu imati i veće reformske zahvate.

Najbolji Novozelanđani

Nova ljestvica Doing Businessa pokazuje da je u svijetu najlakše poslovati u Novom Zelandu i Singapuru, a u Europi u Danskoj.

Među top 10 zemalja i područja za poslovanje nalaze se i Hong Kong, posebna kineska regija, Južna Koreja, Gruzija, Norveška, SAD i Velika Britanija. Na 10. je mjesto u ovogodišnjem istraživanju izbila Makedonija.

Naš zapadni susjed, Slovenija, nalazi se na 40. mjestu. S druge strane, najgori uvjeti poslovanja su u Somaliji, pokazuje novi Doing Business. A. M.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 22:03