Vratio se 'najbrži prst'!: Za dva sata predan čak 261 zahtjev vrijedan 300 milijuna kuna

Najbržim prstom do europskog novca - nikad više. Poručila je to ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac prošle godine, nakon što natječaj “Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz IKT”, koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, nije bio otvoren ni minutu - za svega 35 sekundi obustavljene su daljnje prijave jer je iznos bespovratnih sredstva obrađenih projektnih prijava premašio 200 posto od ukupne alokacije poziva.

To je izazvalo nezadovoljstvo i raspravu oko toga trebaju li se sredstva iz fondova EU dodjeljivati najbržim prijaviteljima ili najkvalitetnijim projektima. No, prema informacijama poduzetnika koji su se javili redakciji, “nikad više” pretvorilo se u “ponovno” i s natječajem Inovacije novoosnovanih MSP-ova - 2. faza Ministarstva gospodarstva - ponovio se princip “tko prvi, njegova djevojka”. Na kraju krajeva, ne tim riječima, ali i u Pozivu na dostavu projektnih prijedloga spomenutog natječaja, u uputama za prijavitelje piše da se “projektni prijedlozi obrađuju i ocjenjuju prema vremenskom redoslijedu zaprimanja u sustav eFondovi te se istim redoslijedom i dodjeljuju bespovratna sredstva, ovisno o ishodu vrednovanja projektnih prijedloga, do iskorištenja raspoloživih sredstava”.

Bespovratno

Ministarstvo gospodarstva je, naime, raspisalo spomenuti natječaj ukupne alokacije 150 milijuna kuna, koji je otvoren od 14. prosinca 2018. do 29. lipnja 2020. Natječaj je namijenjen novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzetnicima s ciljem poticanja na lansiranje proizvoda i usluga s potencijalom rasta i izvoza, a poseban naglasak stavljen je na inovacije. Projektni prijedlozi su se počeli podnositi putem sustava eFondovi 15. veljače 2019. u 11 sati i mogu se podnositi sve do 29. lipnja 2020., a poziv se obustavlja na određeno vrijeme u trenutku kada iznos traženih bespovratnih sredstava zaprimljenih projektnih prijedloga, u odnosu na raspoloživu alokaciju bespovratnih sredstava, dosegne 200 posto ukupno raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava. Pritom u Ministarstvu gospodarstva napominju da samim zaprimanjem prijava na natječaj planirana alokacija ni u kojem slučaju nije potrošena, nego se radi o indikativnim, od prijavitelja dostavljenim vrijednostima pojedinih projekata koje poduzetnici prilikom prijave potražuju.

Provjera

- Stvarna potrošnja može se pratiti nakon potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava i daljnjoj provedbi samih projekata. Sve pristigle prijave prvo prolaze administrativnu provjeru te u slučaju pozitivnog ishoda 1. faze, ulaze u 2. fazu, odnosno provjeru prihvatljivosti prijavitelja, projekta, aktivnosti, troškova i ocjenu kvalitete. Alokacija se, dakle, ne troši samo zaprimanjem prijava u sustav, ali je uobičajeno i u skladu s pravilima Poziva, da se pozivi privremeno obustavljaju ako tijekom podnošenja prijava iznos traženih bespovratnih sredstava dosegne 200 posto ukupno raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava namijenih Pozivu. To se nije dogodilo, a tijela u sustavu će učiniti sve da se navedeni Poziv i dalje nesmetano provodi - ističu u dotičnom Ministarstvu.

No, ako ćemo suditi prema informacijama nezadovoljnih poduzetnika, pitanje je sata, ako ne i minuta kada će se to dogoditi.

Nezadovoljni

- Prema mojim saznanjima i saznanjima mojih konzultanata u petak do 13 sati predan je 261 projekt, vrijedan gotovo 300 milijuna kuna, ili 197 posto ukupne alokacije sredstava. Ostalo je još mnogo nepredanih projekata i bit će mnogo nezadovoljnih. S obzirom na to da je za ovaj natječaj bilo vrlo teško napisati projektnu dokumentaciju, moji konzultanti se pitaju otkud tolika navala i kakve su kvalitete predani projekti. Upravo zato što je kod natječaja za inovacije bitna kvaliteta pravedno bi bilo zaprimiti sve projekte, bodovati ih, napraviti rang-listu prema kvaliteti, tj. bodovima i po toj listi dodijeliti sredstva. Ovako sami konzultanti ne žele više predavati projekte jer tvrde da niti jedan redni broj preko 240 nema šanse za sufinanciranje. Zato je natječaj još formalno otvoren, ali svi sudionici nisu u ravnopravnom položaju jer je “najbrži prst” ponovno presudio – govori nam pomalo frustrirano jedan od poduzetnika koji se javio na spomenuti natječaj, dodajući da će ponovno odlučujući faktor imati “najbrži prst”, a ne projekt koji je dobio najviše bodova prema ocjenjivačima.

Nikša Stipaničev / CROPIX

Gabrijela Žalac

Iako je poziv još uvijek otvoren, napominje i konzultantica za fondove EU Ariana Vela, to ne umanjuje činjenicu da je ponovno jedan natječaj raspisan po principu “najbrži prst”, kao i da to nije samo odgovornost ministrice Žalac, već i ministra Horvata koji je predložio takav model, a ministrica ga odobrila.

- Ako se već ide na taj modalitet, onda je jako važno da je sustav informativan za korisnike i puno kvalitetniji jer oni u ovom trenutku ne znaju koliko je još bespovratnih sredstava ostalo na raspolaganju i mogu li se još javiti, jasna je Vela.

Slično se može čuti i od Sonje Čikotić, saborske zastupnice Mosta koja već dulje vrijeme upozorava na probleme s fondovima EU: - Ovakvim natječajem se ne gleda kvaliteta, već se šalje antipoduzetnička poruka, konstatira.