Važna poruka svima koji žive od turizma: 'Ima još vremena do datuma koji će biti ključan'

Gotovo sve ekonomske procjene govore kako će utjecaj epidemije koronavirusa na globalno gospodarstvo biti veći nego što se očekivalo prvih dana širenja zaraze.

Za Hrvatsku je, u gospodarskom smislu, u ovom trenutku najosjetljivije pitanje širenja zaraze u zemljama koje su naši vodeći vanjskotrgovinski partneri. A tu se upravo Italija smjenjuje s Njemačkom na poziciji glavnog hrvatskog partnera u robnoj razmjeni.

- Italija nam je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera i ako se zaustavi promet ljudi i roba, normalno da će to utjecati i na naše izvoznike. Najugroženiji sektori su turizam, drvna industrija i trgovina - napominje ekonomski analitičar Damir Novotny.

Stiže brzo Uskrs koji je dosad uvijek bio prvi vjesnik turističke sezone kad na Jadran stiže veliki broj gostiju, a bude li slab booking, devastirajući efekt koronavirusa mogao bi se automatski odraziti i na zapošljavanje radne snage.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić izjavio je u srijedu kako koronavirus ne donosi ništa dobro gospodarstvu te da može biti potencijalnih rizika ako se tvrtke budu morale zatvarati i uvedu li se restrikcije za građane.

- Stvari nisu nimalo bezazlene - zabrinut je Majetić.

Kako je Hrvatska među rijetkim zemljama gdje doprinos turističke djelatnosti značajno prelazi deset posto BDP-a, ako bi se ostvario negativan scenarij vezan za širenje koronavirusa i ako bi izvoz usluga u Italiju, u kojima naš turizam sudjeluje sa 75 posto, pao, većina analitičara prognozira da se u takvim uvjetima negativan utjecaj na hrvatski bruto domaći proizvod ne bi mogao izbjeći, prenosi Slobodna Dalmacija.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić smatra kako je prerano govoriti o propasti sezone, no rezultati predsezone su upitni budući se otkazuju manifestacije i storniraju razni kongresi.

- Došlo je do određenih otkaza kongresa, evenata i tzv. tura, međutim što se tiče glavne turističke sezone, nemamo nikakve naznake da se nešto bitno događa - ističe Ostojić.

Ipak nakon Italije, koronavirus se sada pojavio i u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, što su naša značajna tržišta.

- Pratit ćemo kako će se situacija razvijati. Ako se smiri do konca ožujka relativno će "malo boljeti", no ako krene u drugom pravcu postoji opasnost od utjecaja na glavnu sezonu. Turizam je jako osjetljiva djelatnost, to je pitanje ukupnog gospodarstva. Počne li se ta bolest širiti na način da se gospodarska aktivnost u pojedinim zemljama smanjuje, smanjit će se kupovna moć gostiju, a turizam je pri vrhu liste prioriteta kada treba štedjeti - zabrinut je i Ostojić.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić pak uvjeren je kako zbog koronavirusa neće biti velikih gospodarskih potresa.

- Kada se rade ekonomske analize neke epidemije ili pandemije onda se procjenjuju tri razine. Gleda se je li ona blaga, srednja ili visoka. Ovo je zasad po broju oboljelih i umrlih više nego blaga epidemija. Kad se to pretvori u brojke, onda donosi pad od nekih 0,5 posto, što je na globalnoj razini oko 500-600 milijardi eura godišnje. Što se tiče Hrvatske, ako ovo završi u roku mjesec dana, ne prijeti nam gospodarski pad - uvjerava Jurčić.

Pritom pojašnjava kako će, dakako, tvrtke koje imaju partnere u talijanskim regijama koje su u karanteni zasigurno imati štete, ali napominje da je za Hrvatsku sretna okolnost što poslove s Italijom nemaju velike kompanije, već se radi o manjim poduzećima.

- Ako ne bude većih problema s Austrijom i Njemačkom, onda će teško biti procijeniti koliko je do poremećaja dovela opća stagnacije u Europi koja je krenula i prije pojave virusa, a koliko će to biti zbog koronavirusa - veli.

Ključan je, kaže, Uskrs.

- Ako za uskrsne blagdane budemo imali epidemiju, onda ćemo tek moći dati konkretnije procjene što bi moglo biti dalje. Bude li se i nakon toga virus nastavio širiti Europom, to će svakako utjecati na putovanja, a onda može ugroziti i našu sezonu. Kad bismo imali više nego desetpostotni pad u turizmu, onda bismo ušli u proračunski deficit - zaključuje Jurčić.