Padne li prihod od turističkih dolazaka iz Italije za 20%, Hrvatska gubi oko 1,3 mlrd. kn

Ako bi se realizirao negativni scenarij vezan za pandemiju koronavirusa i ako bi izvoz usluga u Italiju, u kojima naš turizam sudjeluje sa 75 posto, pao za 27,5 posto, negativni utjecaj na hrvatski bruto domaći proizvod bi iznosio 0,5 posto. Jednako tako, kada bi robni izvoz u Italiju pao za 20 posto, BDP-a bi se smanjio za dodatnih 0,5 posto.

Ako bi istovremeno za te iznose pao izvoz roba i usluga, BDP bi bio manji za jedan posto na godišnjoj razini. I to samo zbog lošijeg poslovanja s Italijom. Nadalje, ako bi se slično dogodilo i s trgovinskim odnosima s Njemačkom, Austrijom i Slovenijom, hrvatsko gospodarstvo bi bilo na rubu stagnacije, možda i recesije, ove godine.

Analiza HGK

To proizlazi i iz analize Hrvatske gospodarske komore napravljene u ožujku 2019. U tom radu su analitičari HGK analizirali, između ostalog, koliko bi se trebao povećati izvoz roba i usluga prema Italiji da bi se BDP Hrvatske povećao za jedan posto.

Uz nerealnu pretpostavku da povećani izvoz ne bi povećao vrijednost ukupnog uvoza pokazivalo se, stoji u analizi, da bi za rast BDP-a od jedan posto robni izvoz prema Italiji trebalo povećati za oko 30 posto ili izvoz usluga za oko 40 posto.

“Uz realniju pretpostavku da bi povećanje izvoza prema Italiji dovelo do povećanja ukupne vrijednosti uvoza od barem 30 posto vrijednosti tog povećanog izvoza, robni bi izvoz prema Italiji trebalo povećati za oko 40 posto ili izvoz usluga za približno 55 posto”, ističe se u analizi.

Pritom valja kazati kako robni izvoz u Italiju čini približno 13 posto ukupnoga robnog izvoza Hrvatske, dok u izvozu usluga iz Hrvatske Italija sudjeluje s približno 10 posto. U 2018. smo u Italiju izvezli 2,1 milijardi eura vrijedne robe, a uvezli 3,1 milijardi eura, dok zadnji podaci za sektor usluge imamo za 2017. i prema njima nam je izvoz vrijedio 1,18 milijardi eura, a uvoz usluga 96 milijuna eura. Dakle, ukupno smo, kada se uzmu u obzir robe i usluge, u blagom trgovinskom suficitu.

Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade, nam je, pak, kazala kako izračun HGK nije uzeo u obzir i druge negativne implikacije takvog potencijalnog negativnog scenarija, odnosno sve one “paralelne” poslove koje, u slučaju negativnog scenarija, ne bi bili obavljeni s drugim dobavljačima i poslovnim partnerima hrvatskih tvrtki koje rade s talijanskim kompanijama.

“Italija je naš najveći trgovinski partner i sigurno je da bi se bilo koji poremećaj u tom odnosu negativno odrazio na naše gospodarstvo, ali sada je zbilja jako teško pretpostaviti razmjere tih poremećaja. Sve zavisi od toga hoće li se priča s koronavirusom smiriti u idućih par tjedana ili će eskalirati u nekoliko sljedećih mjeseci, te što će u svemu tome biti s gospodarskim odnosima Hrvatske i Italije”, rekla nam je Martina Dalić, dodajući kako ipak smatra da “način na koji države širom svijeta reagiraju na ovaj problem neće ostati bez gospodarskih posljedica”.

Razmjeri poremećaja

“Kakve će biti, odnosno kakve bi bile te posljedice, teško je reći, ali zatvaranje granica, poteškoće u uurzodvijanju gospodarskih tokova, otkazivanje javnih događaja, sve će to utjecati i na proizvodnju i na potrošačko povjerenje”, rekla nam je Martina Dalić, koja je u utorak bila i u Banskim dvorima, ali nam nije htjela otkriti s kim se srela i o čemu je bilo riječi na tom sastanku.

U Ministarstvu turizma je u siječnju prošle godine predstavljena turistička satelitska bilanca (TSA) RH za 2016. prema kojoj izravan udio turizma u BDP-u iznosi 11,4 posto, uz ukupan utjecaj na gospodarstvo Hrvatske od 16,9 posto. Neke druge analize pokazuju da udjel turizma u BDP-u ide i do 24 posto. Bilo kakvi jači pad turističkog sektora i poremećaji u odnosu s Italijom bi doveli i do manjih prihoda državnog proračuna i zbog toga bi premijer Andrej Plenković i Zdravko Marić morali hitno zauzdati rashodovnu stranu proračuna. Pogotovo ako se želi ostati u gabaritima proračunskog deficita i javnog duga koji nas ostavljaju u igri za prelazak na euro do 2024.

Izgubljeni bilijun

Kada je u pitanju globalno gospodarstvo, Međunarodni monetarni fond predviđa kako će dosadašnji negativni utjecaj epidemije koronavirusa na globalni gospodarski rast biti na razini od 0,1 posto na godišnjoj razini, a u Kini za 0,4 postotna boda (pad sa šest posto na 5,6 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini). Oxford Economics, jedan od vodećih ekonomskih institucionalnih prognostičara, tim povodom je, međutim, upozorio da bi moguća pandemija mogla smanjiti godišnji globalni gospodarski rast na godišnjoj razini za 1,3 postotna boda, što je jednako 1,1 bilijuna dolara (tisuću milijardi) izgubljenih prihoda.

No, sve prognoze su na razini špekulacija, dok se zbilja ne utvrdi kakve negativne posljedice na ljudsko zdravlje ovaj virus ima i kako će reagirati tržište. Azijske i europske burze jučer su nastavile s padom cijena, dok su u vrijeme pisanja ovog teksta tri glavna američka burzovna indeksa bila u blagom plusu.