Ugledni ekspert otkrio koliko je točno Hrvata otišlo u Irsku: 'Znam i zašto taj broj pada'

Republika Irska postala je sinonim za iseljavanje mladih iz Hrvatske u potrazi za boljim životom, ne bez razloga.

Deset puta, naime, povećan je broj ljudi koji su iz Hrvatske u Irsku odselili od ulaska naše zemlje u Europsku uniju 2013. pa do kraja 2018. godine, u odnosu na razdoblje od 2002. godine do ulaska u EU., objavio je Centar za populacijske longitudinalne studije.

U zanimljivoj analizi demografskog profila Hrvata u Irskoj autora prof. dr. Ivana Čipina, demografa s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelja CLPS-a, korišteni su podaci Središnjeg statističkog ureda Republike Irske - broj imigranata u Irsku procjenjuje se prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), identifikacijskog broja sličnog našem OIB-u, koji se koristi za brojne potrebe - od zapošljavanja do ostvarivanja socijalnih beneficija.

U razdoblju od 2002. do ulaska Hrvatske u EU, strancima hrvatske nacionalnosti koji su se doselili u Irsku izdano je oko 2000 PPS brojeva. Od ulaska, pak, Hrvatske u EU sredinom 2013. godine pa do kraja 2018., taj broj je iznosio oko 21.500, piše Slobodna Dalmacija.

Dr. Čipin napominje kako to ne znači da svi koji su u navedenom periodu dobili PPS broj i dalje žive u Irskoj. Neki se vrate, no to se preko PPS broja ne može pouzdano pratiti, dok manji broj došljaka u Irsku i ne uzme taj broj. No PPS je svakako jako dobar posredni pokazatelj broja doseljenika iz neke zemlje u Irsku, te ga irski statistički ured koristi za procjenu vanjske migracije.

Godina ulaska Hrvatske u EU donijela je osjetan skok u broju odlazaka iz Hrvatske u Irsku - 2012., na primjer, useljenicima iz naše zemlje izdano je 86 PPN brojeva, a 2013. taj je broj skočio na 486 i nastavio naglo rasti, pa je 2014. bilo izdano već više od dvije tisuće, a 2015. gotovo četiri i pol tisuće "irskih OIB-a".

U analizi se iznosi kako je vrhunac iseljeničkog vala iz Hrvatske prema Irskoj bio 2016., kad su izdana 5312 PPS broja, no onda je val počeo slabiti i već se 2018. smanjio za petinu (4346 PPSN). Dr. Čipin daljnji pad broja iseljenih očekuje i u ovoj godini.

Razloge pada broja iseljenih u Irsku može samo pretpostaviti: možda su, kaže, oni koji su htjeli otići - otišli, a neki koji su razmišljali o odlasku možda su se zbog rasta plaća u Hrvatskoj predomislili i ostali. Pada, inače i broj useljenih u Njemačku, zemlju za koju su migracijske brojke deset puta veće nego za Irsku.

U ovom trenutku, kaže dr. Čipin, u Irskoj godinu dana ili duže živi oko 20.000 Hrvata. Premda ne smatra da se radi o dramatično velikim brojkama, navodi kako je Irska u zadnjih pet godina postala atraktivna destinacija za rad i život određenog broja hrvatskih državljana. U analiziranom razdoblju od 2013. do 2017. godine Hrvatima su izdana 17.274 PPS broja, od toga 10.534 ili 61 posto muškarcima, te 6.740 ili 39 posto ženama.

U isto vrijeme PPS je dobilo i 1995 djece mlađe od 15 godina, što je činilo 11 posto svih doseljenih iz Hrvatske u Irsku. Onih u dobi od 15 do 24 godine koji su dobili "irski OIB" bilo je 3985 , odnosno 23 posto.

Uvjerljivo najviše - čak 10.332 ili 60 posto - bilo je useljenika iz Hrvatske u dobi od 25 do 44 godine. Gledajući prema kasnijoj životnoj dobi ta brojka pada - 980 ili svega šest posto bilo je doseljenih u dobi od 45 do 64 godine, dok stariji od 65 godina u iseljavanju iz Hrvatske u Irsku sudjeluju u beznačajnom broju - njima su izdana tek tri PPS broja.

U analiziranom razdoblju pet od šest doseljenih Hrvata bili su dio mlađeg i srednjeg radnog kontingenta, odnosno u dobi od 15 do 44 godina. Više od jedne polovice doseljenika iz Hrvatske - 52 posto - čine muškarci mlađe i srednje radne dobi (15-44). I žene iste radne dobi, iako ih ima dosta manje nego muškaraca, s 31 posto čine značajan su dio doseljenika iz Hrvatske.

Tim dr. Čipina angažiran u CPLS-u nastavit će objavljivati kratke demografske analize s provjerenim podacima, koje mnogima mogu biti korisne - od ministarstava demografije, rada, zdravstva, preko državnih zavoda do županija, gradova i općina, a radit će i napredne analize s anketnim podacima koje će uskoro objaviti i s njima "srušiti brojne mitove koji se u našoj javnosti pojavljuju kada se govori o demografskim temama".