Trošarine rastu više od najavljenog, u proračun stiže novih 700 milijuna kuna

Umjesto predviđenog rasta od 380 milijuna kuna, ukupni rast prihoda od trošarina u 2020. bi mogao dosegnuti oko 700 milijuna kuna. Najveći dio tog povećanja u odnosu na plan došao bi od većih trošarina na duhanske proizvode, bezalkoholna pića s većim udjelom šećera i alkoholna pića. Ako je suditi prema informacijama iz tih industrija, trenutno se pregovara o bitno većim iznosima trošarina za te proizvode nego što je Ministarstvo financija to sugeriralo u listopadu, kada je povećanje bilo najavljeno.

Državni proračun za 2020. tako predviđa da bi prihodi od posebnih poreza i trošarina trebali dosegnuti 16,6 milijardi kuna i tako bi bili 2,3 posto veći u odnosu na rebalansirani plan proračuna za 2019. U 2017. godini ti su prihodi iznosili 15,1 milijardu kuna, u 2018. su bili na razini od 15,8 milijardi kuna, a prvi plan za 2019. iznosio je 15,7 milijardi kuna, ali je rebalansom proračuna povećan na 16,2 milijarde kuna. Plan za 2020. projicira, pak, rast za dodatnih 380 milijuna kuna.

Konzervativan plan

No, kako smo već napomenuli, prema trenutnim pregovorima koji se vode između Ministarstva financija i industrije alkoholnih i bezalkoholnih pića te industrije duhana, taj rast bi mogao iznositi, prema statičnim izračunima, oko 600 milijuna kuna.

Podsjetimo, za 2019. godinu Zdravko Marić, ministar financija, projicirao je pad prihoda od posebnih poreza i trošarina za 150 milijuna kuna, ali je u toj godini ostvaren rast trošarina od ukupno pola milijarde kuna. Dakle, razlika između plana i realizacije za 2019. iznosila je čak 650 milijuna kuna. Nema sumnje da je za svaku pohvalu konzervativno planiranje Ministarstva financija, jer bolje je planirati manje, a ostvariti više nego obratno. No, razlika od čak 650 milijuna kuna te ostvarenje rasta od pola milijarde kuna, umjesto pada od 150 milijuna kuna, ipak je možda previše konzervativno planiranje. Prema neslužbenim informacijama, proteklih je godina rast prihoda od trošarina samo na duhanske proizvode iznosio oko 300 milijuna kuna, i to neovisno o tome jesu li cijene kutije cigareta rasle za jednu ili dvije kune. Dapače, neobična potrošačka dinamika dovela je do toga da su prihodi trošarina na duhanske proizvode više porasli u godini kada je cijena cigareta porasla za jednu kunu nego kada je porasla za dvije kune. Stoga se i za ovu godinu, kada se očekuje poskupljenje kutije cigareta od dvije kune, može predvidjeti godišnji rast samo od tih prihoda od tih trošarina od oko 300 milijuna kuna, a prema podacima iz industrije bezalkoholnih pića, na temelju sadašnjih prijedloga iznosa trošarina, očekuje se godišnji rast od 180 milijuna kuna. Može se očekivati i veći rast prihoda od trošarina na alkoholna pića jer prvi prijedlog Ministarstva financija predviđa povećanje trošarina za čak 30 posto.

Doduše, država će izgubiti dio prihoda od trošarina zbog toga što se odriče dijela tog nameta na dizelsku potrošnju Hrvatskih željeznica. Ali, kao što je Ministarstvo financija u strahu od gubitka prihoda od trošarina u 2019., kada se odreklo dijela trošarina na dizelska goriva za komercijalni autobusni i teretni promet, znatno precijenilo negativni utjecaj tih promjena na ukupni prihod, isto bi se moglo dogoditi i u 2020. Prihodi od trošarina na energente iznose malo više od 50 posto ukupnih prihoda od trošarina, pa će mnogo toga ovisiti i o ukupnoj potrošnji energije u ovoj godini.

Šutnja nadležnih

Nadalje, iako ne treba čuditi što Ministarstvo financija nastavlja s rastom trošarina ne “nezdrave” proizvode, donekle je čudna aktualna “šutnja” Ministarstva financija o tijeku pregovora s tim industrijama. Transparentnosti procesa ne pridonosi ni to što se na web stranici Ministarstva financija posljednji podaci o stanju državnog proračuna odnose na listopad ili rujan 2019., pa se ne može vidjeti ni kretanje prihoda od trošarina na pojedine proizvode tijekom cijele 2019. Ono što je, međutim, poznato jest to da su, kao što navodi Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije u svojem radu iz 2018., “trošarine vrlo primamljive”. “Ne samo da donose puno prihoda nego se jednostavno i jeftino ubiru. U Hrvatskoj, na primjer, troškovi ubiranja trošarina iznose samo 0,3 posto ukupnih prihoda od trošarina. Ubiranje poreza na dodanu vrijednost košta 6 posto, a poreza na dohodak obrtnika čak 96 posto prihoda od tog poreza. Stoga se može pretpostaviti da će se i u budućnosti trošarine koristiti kao jedan od glavnih izvora prihoda, ali će porezne vlasti morati dobro paziti da pritom ne pretjeraju i ne potaknu poreznu evaziju”, ističe Bejaković. I to je sigurno balans o kojem ministar financija mora razmišljati, kao i o tome da neke od tih industrija mogu otići u neke druge države, koje još nisu zahvaćene direktivama EU i strožim zdravstvenim trendovima.