Poskupljenjem cigareta, alkohola i slatkih pića u proračun će se sliti pola milijarde kuna

Povećanjem trošarina na duhan, alkohol, kavu i bezalkoholna pića od 1. ožujka ove godine, državni proračun bi do kraja godine trebao uprihoditi oko pola milijarde kuna, ali uglavnom zahvaljujući skupljim cigaretama. Tako proizlazi iz tri uredbe o trošarinama čije je nacrte Ministarstvo financija pustilo u javnu raspravu. Što o njima misli, zainteresirana javnost moći će reći u iduća dva tjedna.

U svom obrazloženju o povećanju trošarina na duhanske proizvode Ministarstvo financija navodi kako utjecaj na maloprodajne cijene cigareta “niti u kojem slučaju nije veći od 2 kune”. Fiskalni učinak od njihovog povećanja u ovoj godini, pak, planiran je iznosu od 388,9 milijuna kuna. “Osim fiskalnih učinaka, povećanjem trošarine na cigarete postižu se i zdravstveni efekti u smislu smanjenja potrošnje duhanskih prerađevina, a sukladno, između ostaloga, i međunarodno preuzetim obvezama u okviru Svjetske zdravstvene organizacije”, navodi Ministarstvo financija. Pritom su povećane specifična i minimalna trošarina na cigarete (za 1000 komada s 335 kuna na 370 kuna, te sa 755 kuna na 824 kune), a kao što i najavljeno, neće se mijenjati one za sitno rezani duhan, cigare, cigarillose i e-tekućinu.

Politika proizvođača

Kada je riječ o alkoholu, za 13,2 posto porast će trošarina na etilni alkohol, odnosno s 5300 kuna na 6000 kuna po hektolitru čistog alkohola. Državnom proračun to bi ove godine trebalo donijeti 34,5 milijuna kuna. Dodatno oporezivanje bezalkoholnih pića i kave proračunu bi trebalo osigurati oko 72 milijuna kuna. Pritom je novost u oporezivanju količine šećera: bezalkoholna pića bit će podijeljena u kategorije, pa će ona s najmanje šećera pojeftiniti, a više će se oporezivati energetski napici s visokim udjelom šećera (metil-ksantine i taurin). U oporezivanju kave pak nema izmjene načina izračuna (prema netomasi kave).

Ministar financija Zdravko Marić prošli je tjedan kazao kako će porast cijena ovisiti o cjenovnoj politici svakog od proizvođača i distributera, odnosno “hoće li jedan dio tog povećanja preuzeti na sebe”. Prema njegovoj procjeni, cigarete bi mogle poskupjeti za dvije kune po kutiji, alkoholna pića za dvije-tri kune po litri, dok bi kod bezalkoholnih pića poskupljenje bilo samo za ona s većim udjelima šećera. No, nezadovoljni proizvođači već su najavili da će sigurno dizati cijene na alkoholna i slatka pića koja imaju veći udio šećera “jer jednostavno više ne mogu poslovati s ovim cijenama”.

No, zašto se ministar financija, pomalo neočekivano, odlučio povećati prihode proračuna povećanjem trošarina? Marić je kazao kako su u Ministarstvu financija uzeli u obzir sve elemente: gospodarske, fiskalne i javno-zdravstvene efekte, “kao i činjenicu da Hrvatska ima najdužu fizičku granicu s državama koje nisu članice EU”, što bi trebalo sugerirati na umjereni rast trošarina. No, pojedini analitičari i konzultanti ocjenjuju da je razlog u biti prozaičan: ministar želi na vrijeme spriječiti prilično izgledno povećanje proračunskog deficita u odnosu na plan jer se proračun slabije puni, a rashod je sve teže držati pod kontrolom.

U ovogodišnjem proračunu je planirano da će se od posebnih poreza i trošarina prikupiti 16,6 milijardi kuna, 400 milijuna kuna više nego lani. Na pitanje znači li sadašnje povećanje trošarina da će se od tih prihoda u konačnici prikupiti 17,1 milijardu kuna, oko 900 milijuna kuna ili oko pet posto više nego lani, ministar financija Zdravko Marić odgovara niječno i ističe da je sve to već budžetirano. “Ove mjere najavio samo još lani i one su uključene prilikom planiranja ovogodišnjeg proračuna”, ističe Marić. Pritom napominje kako se ne događa “ništa posebno”, niti se u proračunu naziru neke rupe, kako se to implicira.

Ipak, prošlogodišnji rebalans proračuna sugerira da prihode od trošarina nije lako predvidjeti, pa su na kraju bili oko 650 milijuna kuna veći nego što je to Ministarstvo financija planiralo. No, ministar financija je poznat po svom konzervativnom planiranju proračuna. Ove godine, primjerice, predviđen je rast poreznih prihoda od 3,1 posto u odnosu na rebalans, što i nije teško ostvariti, imajući u vidu činjenicu da se očekuje rast BDP-a od 2,5 posto, kojemu treba dodati i inflaciju.

Zdravstveni efekt

Ono što je nedvojbeno, pitanje povećanje trošarina na cigarete i alkohol otvoreno je još prije godinu dana. Pritom se sada već bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić nadao se da bi se njihovim drastičnim povećanjem mogli riješiti gubici zdravstvenog sustava i ujedno smanjiti pušenje i konzumiranje alkohola, dok je Marić zagovarao umjereniji rast. Jesu li donesene mjere dovoljne da bi doista imale neki zamjetniji zdravstveni efekt, ostaje vidjeti, ali prihodi proračuna sigurno će biti malo bolji. Nedvojbeno je i to da

su ostvareni fiskalni rezultati za ovu Vladu posebno važni i u izbornoj godini, sasvim sigurno, ne želi riskirati njihov podbačaj, pogotovo imajući u vidu projekt euro i planirani ulazak u tečajni mehanizam ERM2, vjerojatno na jesen.

U ovoj godini Vlada je planirala da proračun ostane uravnotežen ili ostvari blagi višak (plan je suficiti na razini opće države od 0,2 posto BDP), što bi omogućilo i željeni nastavak trenda smanjivanja razine javnog duga. U proteklim godinama ministar financija u pravilu je isporučivao bolje rezultate od planiranih.