Tomislav Radoš: ‘Ministarstvo gospodarstva za sljedeći natječaj odustaje od ‘najbržeg prsta‘

Jedna od „vrućih“ tema koja se posljednjih mjeseci opet intenzivirala među poduzetnicima jest problem načina prijave na projekte koji apliciraju na sredstva iz NPOO-a po, većini omraženom, sistemu „najbrži prst“. Stoga je Hrvatska gospodarska komora posljednja dva i pol mjeseca u intenzivnim razgovorima s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kako bi se u spomenutim natječajima stavio veći naglasak na kvalitetu projektnog prijedloga, a ne brzinu prijave projekta. Suradnja HGK s nadležnim ministarstvom uskoro će se vidjeti i u konkretnim pomacima u praksi, a o svemu tome, kao i o aktualnoj gospodarskoj situaciji, razgovarali smo s Tomislavom Radošem, potpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj.

Krenimo od teme koja je trenutno u velikoj mjeri važna brojnim našim poduzetnicima, a to je financiranje projekata sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U tom je planu nešto više od 10 milijardi kuna namijenjeno poslovnom sektoru, odnosno privatnim investicijama koje bi nas, govori se, najbrže trebale izvući iz inflacije i eksternih šokova s kojima je naše gospodarstvo danas suočeno. Na koji način se mogu prijaviti projekti za financiranje tim sredstvima?

Trenutno u Hrvatskoj postoje dva modela prijave projekata za financiranje – trajno otvoren i privremen poziv. Svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Kod trajno otvorenog poziva, tzv. najbržeg prsta, prednost je ta što poduzetnici, zbog načina pregleda i ocjene projekta, brže mogu doći do sredstava. Međutim, može se dogoditi da zbog nedovoljno brze prijave najkvalitetniji projekti ostanu uskraćeni za sufinanciranje. S druge strane kod privremenog poziva, u kojem je kriterij odobravanja projekata prvenstveno kvaliteta projektnog prijedloga, zbog postupka evaluacije svih prijavljenih projekata te potencijalnih prigovora i žalbi poduzetnici su u pojedinim slučajevima primorani duže vremena čekati na bespovratna sredstva koja su im prijeko potrebna, a što je posebno važno kod projekata kojima je nužno brzo dovršenje investicijskog ciklusa.

Kakvo je mišljenje HGK oko načina prijavljivanja na projekte koji se sufinanciraju iz NPOO ?

U HGK smo, s ciljem prihvaćanja za sufinanciranje i provedbe što kvalitetnijih projekata, zagovornici modela koji veću težinu stavlja na kvalitetu projektnog prijedloga te smo stava da brzina prijave projekta ne bi trebala imati presudan utjecaj na prolaznost projekata i njihovo prihvaćanje za sufinanciranje. Stoga smo posljednja dva i pol mjeseca u intenzivnim razgovorima s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Naišli smo na visoku razinu razumijevanja od strane Ministarstva koje je, na prijedlog i u dogovoru s Hrvatskom gospodarskom komorom, a na zahtjev većine naših članica, povisilo bodovni prag za prvi natječaj u okviru NPOO-a namijenjen privatnom sektoru – Komercijalizaciju inovacija, s početnih 60 na 70 posto minimalnih bodova u ocjeni kvalitete potrebnih za financiranje.

Kakvo je mišljenje HGK oko načina prijavljivanja po kriteriju takozvanog najbržeg prsta?

Jako smo zadovoljni najavom koju smo dobili od Ministarstva da će idući, ujedno i najznačajniji natječaj u okviru NPOO-a, a to je "Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo" u vrijednosti 1,9 milijarde kuna biti objavljen isključivo po modelu privremenog poziva, čime će se u potpunosti izbjeći tzv. „najbrži prst“, a osigurati evaluacija svih prijavljenih projekata te, nadamo se, prolaznost projekata visoke razine kvalitete. Zajedno s našim članicama nastavljamo zagovarati isti model i za buduće natječaje u ingerenciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstva turizma i sporta za koja trenutno imamo naznake da će biti objavljeni po modelu privremenog poziva.

Koliko globalni poremećaji vezani uz aktualnu krizu u lancima vrijednosti imaju utjecaja na hrvatsko gospodarstvo?

Pandemija, potres, rat u Ukrajini, inflacija, neizvjesnost - obilježile su, a i nastavljaju svoj daljnji utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe od početka pandemije nisu samo prolazni problem i za očekivati je da će se oni nastaviti i dalje. Već sada osjećamo učinke gospodarskih i tržišnih poremećaja nastalih kao posljedica krize u Ukrajini – od cijene energenata do funkcioniranja financijskog sustava koji je u velikoj mjeri pogođen sankcijama zapada prema Rusiji. No, ova kriza i poteškoće u globalnim lancima dobave zbog pandemije i rata u Ukrajini diktiraju smještanje proizvodnje blizu tržištima kojima je ona namijenjena i tu vidimo priliku za hrvatsko gospodarstvo, što su istaknuli i predstavnici tvrtki na nedavnoj konferenciji HGK "Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti“.

Koji su sektori i tvrtke najviše ugroženi?

Nema tvrtke i sektora koji nije osjetio posljedice poremećaja u globalnim lancima vrijednosti. U početku pandemije najviše je bio pogođen turistički i ugostiteljski sektor te kulturne i kreativne industrije kojima je gotovo cijelo vrijeme pandemije bio onemogućen rad. Nestašica i snažan rast cijena sirovina i energenata utjecali su na cijelu prerađivačku industriju. Snažne posljedice osjetit će i sektor poljoprivrede zbog visokih ulaznih cijena što će dovesti do povećanja cijena hrane. Visoke cijene goriva pogađaju prijevoznički sektor, a dodatno uz ograničavanje letova iznad Rusije i avio prijevoz. Isto tako, prisutna je nestabilnost financijskog tržišta pa se očekuje i dalji rast kamata što će dodatno opteretiti već ionako ranjivo gospodarstvo. Već drugu godinu za redom svjedočimo nestašici poluvodiča i značajnim produljenjima rokova isporuke komponenti za strojeve i uređaje, što rezultira zatvaranjem tvornica. Vrlo ozbiljan problem imaju sve one djelatnosti koje rast cijena ne mogu prebaciti na kupce. Sve ove izazove tvrtke neće same moći prevladati. To je prepoznala i Europska komisija te je donijela novi privremeni okvir potpora pogođenim tvrtkama koji bi Vlada RH, po našem mišljenju, trebala primijeniti.

Kako Hrvatska, kao malo i ovisno tržište o ostalim tržištima, koristi moguće prilike za jačanje izvoznih kapaciteta i internacionalizaciju svojih industrija?

Svoju najbolju priliku za jačanje internacionalizacije poslovanja poduzeća, Hrvatska ima u vidu povećanja inovativnosti gospodarstva, a time i šansu za povećanje globalne konkurentnosti. Prilike se prije svega nalaze u povezivanju i suradnji unutar strateških okvira koji potiču ideje i konkretnija područja za IRI aktivnosti i inovacije, kako proizvoda i usluga, tako i poslovnih modela. Putem Strategije pametne specijalizacije – S3, identificiraju se sektori i područja koja uz kritičnu masu u kapacitetima koje posjedujemo najviše obećavaju, te se u tim sektorima posredstvom ulaganja u IRI aktivnosti, pokušavaju uključiti svi relevantni dionici s ciljem da se poveća konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Strategijom pametne specijalizacije cilj je odabrana područja gdje postoje početni kapaciteti i koja najviše obećavaju, transformirati u globalno konkurentne sektore koji će se jače uključiti u globalne lance vrijednosti, te time postati zamašnjaci hrvatskog izvoza.

Hrvatska gospodarska komora daje snažnu podršku u uključivanju domaćih tvrtki u europske projekte od zajedničkog značaja te tradicionalno podupiremo tvrtke u internacionalizaciji njihovog poslovanja.

Kako HGK pomaže hrvatskim tvrtkama koje značajnije posluju na ruskom i ukrajinskom tržištu? Što im možete pružiti?

HGK svojim članicama daje kontinuiranu podršku za rad na tržištima Ukrajine i Rusije. U stalnom smo kontaktu s Veleposlanstvom RH u Ukrajini, naše Predstavništvo u Moskvi pruža podršku tvrtkama na terenu, prikupili smo putem ankete prijedloge hrvatskih tvrtki za moguću pomoć Vlade RH i mjere za nadoknadu gubitaka sukladno odlukama EK, izdajemo pisma potvrde tvrtkama za postojanje mjera ograničenja u poslovanju s Rusijom i o postojanju izvanrednog stanja u Ukrajini te neprestano savjetujemo i povezujemo tvrtke s kadrovima i institucijama.

Na koji će se način s Hrvatska u novom višegodišnjem financijskom okviru EU planira, kroz specijalizaciju i industrijsku tranziciju, pripremiti tvrtke za internacionalizaciju?

Obje nove razvojne strateške odrednice koje će se financirati u novom Višegodišnjem financijskom okviru do 2027. - i pametna specijalizacija i industrijska tranzicija, baziraju se na konceptima vrijednosnih lanaca unutar prioritetnih područja u kojima će se poticati inovacijske aktivnosti. Takvi lanci imaju međunarodni karakter pa stoga jači ulazak u takve strukture implicira pojačanu internacionalizaciju tih tvrtki. Dodatno jačanje internacionalizaciji sigurno očekujemo u povezivanju domaćih kapaciteta u realizaciji transformacijskih ciljeva u obje strategije. Naime, očekujemo da ćemo kroz te instrumente jače promovirati modele klasterskog djelovanja kakav se intenzivno koristi u EU i koji je okosnica internacionalizacije malih i srednjih tvrtki uz one veće na zahtjevnom globalnom tržištu.

Što bi se dogodilo kada bi u postojećoj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija postala vertikalna industrija? Tvrdite da HGK u suradnji sa svojim Udruženjem za IT upravo to zagovara.

Zadaća Strategije pametne specijalizacije nije samo inovacija, već i transformacija onih područja na koje je tematski fokusirana.. Ako gledamo to isključivo kroz IRI pozive, jedini siguran pokazatelj je udio bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u (GERD) koji će narasti. No da li će sam IRI utjecati i na prelijevanje znanja, transfer tehnologija, rast tvrtki te jače priključivanje i napredovanje u lancima vrijednosti? Mislim da uz inovacije treba ostvariti i transformaciju u poslovanju, što bi jače utjecalo na sve što je nabrojano. Upravo smo to kroz IT udruženja artikulirali kao transformacijski cilj IT vertikale. Već imamo uspješne primjere gdje se događa prelazak s digitalne usluge na proizvod preko SaaS platformi (Software as a Service). Takav model omogućuje brži rast i tzv. scale-up fazu sa manje i drugačije specijaliziranih IT stručnjaka. Reklo bi se da s manje postižemo više. EU svojim planovima za digitalnu tranziciju predviđa potražnju za 20 milijuna IT stručnjaka. I Hrvatska također treba i vapi za stručnjacima. Generiranje istih ne prati krivulju potražnje.

Što je pokazala Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost, koju su proveli HGK i konzultantska tvrtka Apsolon?

HGK je u suradnji sa Apsolonom u ljeto prošle godine i prije naznaka europske energetske krize, a u svjetlu europskog Zelenog plana, europskog Zakona o klimi i paketa „Fit for 55“ provela istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost. Glavni cilj je bio identificirati spremnost našeg gospodarstva na zelenu tranziciju i procijeniti koliki će utjecaj ona imati na poslovanje i razvoj tvrtki.

Rezultati naše analize su pokazali da više od 60 posto ispitanika ne prepoznaje zelenu tranziciju kao priliku i samo njih 27 posto je počelo sa pripremama. Planirana ulaganja odnose se na povećanje energetske učinkovitosti kroz infrastrukturu, obnovljive izvore energije te u inovacije i nove tehnologije i tu se najviše oslanjaju na novi financijski okvir (2021.-2027.), ali i podršku HBOR-a.