S Tomislavom Debeljakom, predsjednikom Uprave DIV Grupe i Brodosplita razgovarali smo o problemima s VTB bankom i o novim projektima.
Kako je covid kriza utjecala na poslovanje Brodosplita?
- Prošla i pretprošla godina su bile turbulentne i neizvjesne, svi smo tome svjedoci. Svjetska brodogradilišta su za to vrijeme poslovala s velikim gubicima. Svjedočimo tome i u slučaju njemačkih, francuskih i talijanskih brodogradilišta te brodogradilišta na Dalekom istoku. Vlade tih država pomogle su brodogradilištima prevladati COVID krizu iz različitih rescue fondova, ili različitih nacionalnih programa oporavka, kako bi sačuvale brodogradnju i prateće djelatnosti. Modeli pomoći su različiti, grantovi, jamstva, zajmovi, ugovori o gradnji brodova za nacionalne kompanije ili državu, paketi financiranja gradnje brodova namijenjenih kupcima i sl. S druge strane naša flota brodova namijenjena kružnim putovanjima nije mogla biti iskorištena kako je planirano s obzirom na događaje od lockdown-a u raznim zemljama do kasnijeg otežanog putovanja izvan matičnih zemalja.
Jeste li dobili odnosno koristili sredstva potpore?
- Slijepo smo pratili smjernice Vlade RH i nismo otpuštali radnike već ih zadržali zbog budućih poslova nakon krize, stoga smo i koristili potpore, ali to niti približno nisu sredstva kakva su dobila ostala brodogradilišta u Europi i svijetu. Dobili smo covid potpore za očuvanje radnih mjesta u relativno malim iznosima s obzirom na jačinu krize. Cijela grupa DIV u Hrvatskoj direktno zapošljava skoro 3000 radnika od čega je više od polovice je u Brodosplitu, a u inozemstvu je u našim društvima zaposleno još preko 500 zaposlenika, a s posadama brodova koje variraju veličinom ovisno o sezoni još i više. Te potpore su se u našem slučaju kretale svega između tri i pet posto iznosa isplaćenih plaća radnicima u periodu krize. Dobro je što prije COVID pandemije nismo ugovorili velike projekte prema tadašnjim cijenama materijala i energije jer bi sada imali velike gubitke, kao i ostali.
Koji projekti će trpjeti posljedice poremećajima na tržištu izazvano raznim krizama, što je s ophodnim brodovima?
- U našem slučaju imamo posljedice na projektu obalnih ophodnih brodova. Brodovi su ugovoreni još 2014. godine i do danas su se bitno izmijenili uvjeti poslovanja. Kad bi ugovor ostao nepromijenjen, bilježili bi značajan gubitak. No, Vlada RH je prepoznala ovaj problem i u listopadu 2021. donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda zbog posljedica pandemije virusa COVID-19 koji nam omogućava korekciju cijene finalnog proizvoda. U komunikaciji smo s Naručiteljem vezano na proceduru izračuna korekcije cijene.
Nastavak krize uzrokovane pandemijom je kriza uzrokovana ratom u Ukrajini. Ima li to utjecaja na vaše poslovanje?
- Ima, pogođeni smo višom silom zbog rata u Ukrajini. Brodosplit, zbog svoje veličine koja nadmašuje potencijal hrvatskog bankarskog sektora, financira gradnju dva broda, Golden Horizona i Janssoniusa, sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu. Ta banka, zbog činjenice da joj je vlasnik VTB Rusija, podliježe značajnim ograničenjima i restrikcijama, koje su zbog rata u Ukrajini nedavno uvedene, odnosno zaustavljene. Situacija u kojoj smo se našli je izuzetno dramatična jer je VTB zaustavio sve daljnje isplate po svim kreditima zbog situacije u Ukrajini, što nas je zablokiralo. U tim nam je projektima trenutno zarobljeno 60 milijuna eura vlastitih sredstava kojim smo premostili krizni period do pronalaženja rješenja s državom, odnosno HBOR-om, i kako ne bi došlo do kašnjenja samih projekata. Prema VTB banci izloženi su Brodosplit, DIV Grupa i država. Zbog veličine problema i žurnosti pokrenuli smo inicijativu prema Vladi RH i prema HBOR-u da taj iznos kredita preuzme HBOR, kao domaća razvojna banka jer, zbog involviranosti ruske strane, niti jedna komercijalna banka u ovom trenutku to ne može odraditi, a HBOR ima i znanja i snage i potencijal za refinanciranje. Brodosplit bi završio brodove, državi bi bilo vraćeno državno jamstvo i svi bi ostvarili prihod. Još nismo dobili odgovor ni od Vlade ni od HBOR-a, ali nadam se da hoćemo.
Zar HBOR nije već financirao slične projekte?
- HBOR je već financirao gradnju dva naša broda koje smo izgradili, isporučili i vratili kredite, ukupno preko 120 milijuna EUR-a, na čemu je i ostvario vrlo značajan prihod od kamata i naknada. Zadovoljni smo suradnjom s HBOR-om, no radi se o natprosječno velikim iznosima za hrvatsko tržište i, na žalost osim HBOR-a, u Hrvatskoj ne postoji banka koja može odgovoriti našim potrebama. Smatramo da bi HBOR trebao ojačati sektor financiranja brodogradnje kako bi bio u mogućnosti pratiti i veće projekte. Naime, ciklus ulaganja od nabavke materijala do naplate gotovog proizvoda npr. u pekari je dan, dva, nadalje u proizvodnji vijaka oko šest mjeseci, a u brodogradnji traje oko tri godine i graditelj u tom periodu mora osigurati financiranje. Nakon primopredaje broda, banka vrati državi jamstvo, a država na tome zaradi od naknade koju mi plaćamo. Sada je iz ovog našeg kriznog slučaja više sile s VTB bankom jasno vidljivo da, ako želimo očuvati veliku brodogradnju u Hrvatskoj, moramo povećati okvire financiranja brodogradnje u HBOR-u. U usporedbi s ostalim brodograđevnim zemljama u EU i svijetu, Hrvatska bi trebala imati program financiranja brodova, na kojem financiranju bi i država, i banke kao u našim svim ranijim novogradnjama zarađivale. HBOR, osim zakonskih odredbi da treba poticati gospodarstvo, nema zadane okvire financiranja pozitivnih brodograđevnih projekata, pa na kraju financira trenutno gotovo isključivo negativne projekte uz 100 postotno jamstvo Vlade RH. Vjerojatno je problem jer se na brodogradnju gleda negativno iz razloga velikih gubitaka za državu koje su prouzročila neka brodogradilišta u prošlosti. Naši rezultati su doslovce dijametralno suprotni od takvih jer kontinuirano poslujemo s dobitkom, pa ispada da na kraju pozitivna brodogradnja pati zbog lošeg poslovanja drugih, pa i kriminala koji se događao u nekima. Na primjer, mi na svojim polarnim kruzerima imamo značajnu dobit dok je na primjer u Uljaniku gubitak na polarnom kruzeru kojeg je gradio bio ekstreman i uz kašnjenje isporuke broda. Kako se u brodograđevnom sektoru kaže, svatko može napraviti brod ako ima dovoljno vremena i novaca, a samo oni najbolji mogu u kvaliteti, roku i s profitom.
Što planirate napraviti ako se ne riješi financiranje od strane HBOR-a?
- Kako bi zaštitili i Brodosplit i Div grupu, a i sve ostale dionike našeg poslovanja zaustavljamo brodograđevnu djelatnost dok se ne riješi financiranje. Nemamo velike dugove, ali ne možemo si dozvoliti gradnju brodova tako da ne možemo izvršiti svoje obveze prema radnicima i kooperantima. Imamo četiri aktivna projekta: Jansonius, Golden Horizon, Viterlef Management i seriju obalnih ophodnih brodova za MORH. U proteklim smo godinama, kako bismo bili u korak s konkurencijom i činjenicom da druge države imaju strukturirana financiranja na razini države, bili primorani ulagati vlastita sredstva u projekte što je, s obzirom na veličinu samih projekata izuzetno iscrpljujuće za samo brodogradilište. Kroz godine smo u više projekata uložili vlastitih preko 150 mil EUR. Smatramo kako je nužno na razini države implementirati jasno definiran model financiranja brodograđevnih projekata prema jasno utvrđenim komercijalnim uvjetima.
Što je s novim projektima koje ste najavljivali?
- Ova krizna situacija u Ukrajini i problem s VTB-om se dogodila u trenutku iznimno dobre perspektive za Brodosplit. Ugovorili smo nekoliko novih projekata ukupne vrijednosti oko 270 milijuna eura, između ostalog gradnju polarnog kruzera i luksuzne jahte, gradnju 15 ophodnih brodova za Egipat, a u završnoj fazi su pregovori o gradnji još dvije jahte i rezidencijalnog broda vrijednih ukupno oko milijardu eura, o čijim detaljima i pojedinačnim vrijednostima ne možemo u ovom trenutku javno govoriti. Naručitelji gradnji jahti su u pravilu anonimni i u ugovorima traže tajnost podataka. Trenutno imamo problem jer još nismo dobili državna jamstva, što je povezano sa situacijom s VTB bankom, stoga ti ugovori već pet mjeseci nisu osnaženi. Nadamo se skorom rješavanju problema – više sile s VTB bankom i financiranja projekata, što bi omogućilo nastavak projektnih aktivnosti. U protivnom bi projekti propali, što bi bila šteta i za Brodosplit i za hrvatsko gospodarstvo.
Na koje projekte mislite kada govorite da su propali?
Imali smo u planu gradnju kontejnerskih brodova na LNG pogon, za što nismo dobili državno jamstvo pa je projekt propao. A, pogledajte sadašnju situaciju na tržištu, cijene kontejnerskih brodova su od tada do danas značajno narasle, tako da smo u točno vrijeme predvidjeli koje brodove graditi, no nažalost nije bilo sluha za nas, dok su se u isto vrijeme odobravale garancije za tankere i brodove za rasuti teret koji su napravili velike gubitke. Imamo i projekt LNG broda koji smo svojedobno ponudili tvrtki LNG Hrvatska. Kroz Centar kompetencija razvijamo specijalnu opremu za brodogradnju, između ostalog i tankove za LNG brodove. Možda je sad sazrelo vrijeme za gradnju takvog broda u Hrvatskoj. Ipak, prvo moramo riješiti krizu uzrokovanu višom silom i financiranje brodograđevnih projekata.
Što se događa s vašim tvrtkama koje su u blokadi?
- Da, dio naših društava imaju dug prema državi po pitanju poreza i doprinosa u ukupnom iznosu oko 30 milijuna kuna. Predlagali smo državi nagodbu kojom bi se taj dug prebio s našim potraživanjem od države za neopravdano ovršeno javno davanje - koncesijsku naknadu za period prije našeg preuzimanja Brodosplita a radi se o razdoblju 2011 – 2013. Sukladno planu restrukturiranja, nismo dužni plaćati stare dugove brodogradilišta i od države nam je, prilikom kupoprodajnog ugovora, pisano potvrđeno da dugova nema, što se pokazalo netočno pa su nas ovršili za iznos s kamatama od preko 30 milijuna kuna. Predložili smo nagodbu gdje odustajemo od isplate planom restrukturiranja dodijeljenim potporama u iznosu od 121 milijun kuna po osnovi otpisa javnih davanja tijekom restrukturiranja, ali barem tražimo da nam se vrati potpuno neopravdano ovršena sredstva iz godina prije preuzimanja Brodosplita, s čim bi zatvorili dug naših društava prema državi, a koje smo održavali na životu u vrijeme COVID krize i očuvali do sada sva radna mjesta. Moramo biti svjesni i činjenice da je npr 3.Maj u trenutku privatizacije imao za 2 milijarde kuna bolju poziciju od Brodosplita a da je od tada uz upravljanje od strane managementa Uljanika svu tu prednost potrošio i napravio štetu državi i vjerovnicima u iznosu od oko 7 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju DIV Grupa isplatila neto primanja radnicima iznos od tri milijarde kuna, samo u državni proračun direktno uplatila 2,5 milijardi kuna i još preko 500 mil kuna državnim i lokalnim poduzećima za razne naknade, te ukupno dobavljačima i kooperantima isplatila 10 milijardi kuna od čega su većina domaći.
Na koje iznose imate izdana jamstva države za gradnju brodova?
- Trenutno imamo aktivno jamstvo samo za jedan brod za polarna putovanja na iznos od 32 milijuna eura, a u projekt je do danas uloženo preko 40 milijuna eura, iz čega je vidljivo da je izloženost države zbog jamstva pokrivena. Prema procjeni neovisnih stručnjaka, brod će u trenutku isporuke vrijediti između 60 i 65 milijuna eura. No potrebno je brzo reagirati i nastaviti započeto financiranje VTB-a. U postupku su izdavanja jamstava za dva nova potpisana ugovora.
Europska komisija je uvela antidamping carine na uvoz čeličnih spojnih elemenata iz Kine u zemlje Europske unije. Što to znači za DIV Grupu?
- DIV Grupa je konačno dobila priliku za ravnopravnu tržišnu utakmicu jer će kineskim proizvođačima konkurirati ne samo bržom isporukom, nego i cijenom, što će zasigurno dugoročno pozitivno utjecati na našu realizaciju i poslovni rezultat. Konkretno govoreći, zaštitna carina osigurava da cjelokupni godišnji kapacitet proizvodnje možemo plasirati na europsko tržište po konkurentnijoj cijeni. Imajući na umu naše trenutne kapacitete, potrebe tržišta u zemljama EU, pred nama je novo razdoblje u kojem ćemo svoje planove moći realizirati s maksimalnim vrijednostima proizvodnog učinka, osiguravajući svojim kupcima unutar EU kontinuiranu konkurentu opskrbu standardnim spojnim elementima, čime će isti osim konkurente cijene imati i mogućnost znatno kraćih vremena isporuke odnosno dobave izbjegavajući danas vrlo nestabilne, skupe i dugotrajne transportne rute i puteve. Stoga je ovo pravi trenutak za investiciju od oko 50 milijuna eura u povećanje proizvodnog kapaciteta naše tvornice u Kninu za 100 posto, čime bi otvorili dodatnih 300 radnih mjesta u području od posebne državne skrbi. Osim ulaganja u proizvodnju moramo uložiti i u obrtna sredstva jer je proizvodni ciklus dug šest mjeseci a struja je poskupjela gotovo pet puta, a čelik više od dvostruko.