Talijanske banke prve žrtve krize u zemlji, cijena zaduživanja najveća u pet godina

Prijedlogom proračuna s deficitom većim od onog koje nalaže fiskalno pravilo Europske unije, Italija je ponovno izazvala nervozu ulagača, cijena zaduživanja dosegla je najveću razinu u proteklih pet godina, a zemlja se ponovno spominje kao ishodište velike bankarske krize.

Kako je prošlog tjedna upozorio MMF u izvješću Globalna financijske stabilnost, ponovni rast prinosa na talijanske obveznice mogao bi biti destabilizirajući za tržišta. Prve žrtve, upozoravaju analitičari, mogle bi biti talijanske banke za koje u svom portfelju imaju veliki iznos državnih obveznica. Kada prinosi porastu, smanjuje se vrijednost obveznica koje drže, narušava njihov osnovni kapital i nameće pitanje njihovog zdravlja.

Iza talijanskih banaka je vrlo teško razdoblje: dugogodišnja recesija u zemlji dovela je do velikog rasta nenaplativih kredita koji su 2015. godine dosegli rekordnih 18 posto ukupno odobrenih kredita. U proteklih nekoliko godina oni su smanjeni i do drugog kvartala ove godine pali su na 11,4 posto, pokazuju podaci talijanske centralne banke. Također, neke su banke u međuvremenu ugašene, uključujući Veneto Bancu i banku Popolare di Vicenza.

Drastični pad indeksa

Od likvidacije Veneto banke u lipnju prošle godine do sredina svibnja ove godine, pokazuju podaci Bloomberga, sektorske dionice su rasle i indeks koji uključuje talijanske banke povećan je više od 80 posto. No, formiranje populističke koalicije u svibnju između Pet zvijezda i Lige zaustavilo je taj trend. U posljednjih pet mjeseci indeks ja pao više od 30 posto.

Ulagači strahuju da će rastom cijene zaduživanja poskupiti i trošak financiranja za talijanske banke. U nastojanju da sačuvaju kapital, pretpostavlja se da bi banke mogle biti manje sklone kreditiranju te da će porasti kamatne stope za građana i poduzeća. Premda su kamatne stope i dalje vrlo niske, već je u kolovozu zabilježen njihov rast i ukoliko se on nastavi, to bi moglo pogoditi ionako slabašan oporavak ekonomije. Posljedično, iznosa nenaplativih kredita talijanskih banaka mogao bi opet rast, a njihova kapitaliziranost slabiti. Pritom su veće banke ipak u boljoj poziciji, dok mnogo više razloga za brigu imaju srednje i manje banke.

Prema podacima koje je iznio City Research, povećanje raspona između talijanskih i njemačkih obveznica za 100 baznih poena smanjuje stopu osnovnog kapitala dviju vodećih banaka Intese Sanpaolo UniCredita, vlasnika PBZ-a i Zagrebačke banke, za 35 baznih poena. U slučaju dviju srednjih banaka, UBI Banca I Banco BPM, to smanjenje iznosi 56 i 66 baznih bodova. Proteklih godina, pod pritiskom Europske središnje banke, talijanske banke su značajno poboljšale svoju kapitalnu poziciju. U prosjeku je stopa osnovnog kapitala na kraju prošle godine bila na razini od 13,8 posto, dok je 2008. godine iznosila 7,1 posto.

Bez pomoći centralne banke

Ako se banke doista nađu u teškoćama, kazao je Richard Portes, profesor ekonomije na London Business Schoolu, centralne banke im ovaj put neće moći pomoći kao za vrijeme financijske krize 2008. godine. Tada su potrošile većinu raspoloživog oružja. Za Maria Draghija, predsjednika ECB-a, kazao je Portes za New York Times, “bit će vrlo teško smisliti još jedan način izlaska iz nereda”. To je ujedno i glavni razlog zbog čega su ulagači tako zabrinuti oko Italije koja je, k tome, treća najveća ekonomija u eurozoni (11 posto BDP-a). Talijanski BDP je čak 10 puta veći od grčkog, što znači da problemi u toj zemlji mogu stvoriti i znatno veću štetu.

Po pravilima EU, Italija do danas treba predati prijedloga proračuna Europskoj komisiji na uvid. Sadašnji prijedlog talijanske Vlade je da proračunski deficit u idućoj godini bude 2,4 posto BDP-a. To se smatra prevelikim, imajući u vidu činjenicu da je javni dug zemlje na razini od 131 posto BDP-a, dok je limit EU-a 60 posto. Značajan dio novog povećanja troškova proračuna odnosi se na socijalne programe koje su koalicijske stranke obećale u predizbornim kampanjama. Agencija

Agencija Fitch već je signalizirala da bi mogla sniziti kreditni rejting zemlje, a ukoliko bi taj korak slijedile i dvije druge rejting agencije, cijena zaduživanja za zemlju dodatno bi porasla.