Kako su banke poreznim smicalicama lišile europske proračune do 55 milijardi eura prihoda

Banke i ulagači koristili su se poreznim smicalicama kako bi europske proračune lišili znatno većeg iznosa poreznih prihoda no što se do sada procjenjivalo, pokazalo je istraživanje 19 uglednih europskih medija.

Zahvaljujući složenim transakcijama s dionicama europski proračuni ostali su od 2001. godine bez čak 55 milijardi eura poreznih prihoda. Prvi su puta takve makinacije otkrivene u Njemačkoj 2012. godine.

Najnovije istraživanje pokazuje da Njemačka nije jedina zemlja u kojoj su se banke i ulagači koristili dvojbenim metodama kako bi izbjegli poreze, već su za njima posezali i u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Nizozemskoj, Danskoj, Belgiji, Austriji, Finskoj, Norveškoj i Švicarskoj.

'Cum-cum'

Najveći iznos izgubljenih proračunskih prihoda - čak 46 milijardi eura - 'skriven' je od poreznika tehnički zakonitim 'cum-cum' transakcijama koje se baziraju na različitom tretmanu domaćih i inozemnih vlasnika dionica. U tim transakcijama inozemni ulagači privremeno prodaju svoje dionice banci sa sjedištem u matičnoj zemlji kompanije dan uoči isplate dividende.

To im omogućuje da izbjegnu više poreze na dividendu koje plaćaju inozemni ulagači. Ubrzo nakon toga ponovo ih otkupljuju od banke.

Njemačka je zbog takvih transakcija ostala bez 24,6 milijardi eura poreznih prihoda, Francuska 17 milijardi a Italija 4,5 milijarde, pokazuje istraživanje koje je vodila internetska platforma za istraživačko novinarstvo Correctiv u suradnji s velikim medijskim kućama poput francuskog Le Mondea, njemačkih ARD-a i Die Zeita, Reutersa, danskih DR-a i Politikena, švicarske Republike i belgijskog De Tijda.

Druga vrsta transakcija, takozvani 'cum-ex', nedvojbeno predstavlja prijevaru i nalikuje 'igri skrivača' pred poreznikom. Navodno ju je osmislio poznati njemački pravnik Hanno Berger a uključuje više ulagača koji među sobom kupuju i prodaju dionice kompanija nekoliko dana prije i poslije isplate dividende.

Dionica mijenja vlasnike takvom brzinom da porezne vlasti ne uspijevaju identificirati pravog vlasnika. Ulagači u dogovoru ostvaruju pravo na višestruke porezne olakšice na dividendu i potom među sobom dijele zaradu - na račun proračuna.

Takva je praksa Njemačku stajala 7,2 milijarde eura izgubljenih poreznih prihoda, Dansku 1,7 milijardi a Belgiju 201 milijun, utvrdili su istraživački novinari.

Istrage

U Njemačkoj je od 2012. godine pokrenuto šest kaznenih istraga, uključujući i onu protiv Bergera i nekoliko trgovaca dionicama, podsjeća AFP.

Norveške porezne vlasti izjavile su za AFP da su 2013. godine otkrile poreznu prijevaru 'tešku' 580 tisuća norveških kruna (61.304 eura) te da su nakon upozorenja Danske osujetile još nekoliko sličnih pokušaja. U međuvremenu su po vlastitim navodima postrožili nadzor.

Danski pak tužitelji proučavaju praksu oporezivanja dividendi od 2015. godine, pokušavajući utvrditi "postoji li osnova za pokretanje kaznenih postupaka protiv upletenih fizičkih odnosno pravnih osoba", navodi glasnogovornik Simon Gosvig.

Nakon objave istraživanja europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici objavio je na Twitteru da porezne vlasti europskih zemalja moraju razmjenjivati više informacija i poboljšati transparentnost.

"Ako mašta prevaranata ne poznaje granice, isto vrijedi i za moju odlučnost!", napisao je Moscovici na Twitteru.