Iako su se u posljednjih nekoliko godina suočili s dva teža potresa te nizom poplava i drugih elementarnih nepogoda, hrvatski građani i dalje nerado osiguravaju imovinu od šteta u prirodnim katastrofama, pokazalo je najnovije istraživanje europske agencije osiguravatelja EIOPA.
U Hrvatskoj je, prema nalazima EIOPA-e, osigurano svega dva posto imovine koja je pretrpjela štete u potresima i drugim prirodnim katastrofama dok je, primjerice, u zemljama koje čine europski gospodarski prostor (EEA) istovrsni udio 22 posto. Istina, od Hrvatske su, navodi isti izvor, još lošije Mađarska i Litva, s udjelom osiguravateljskog pokrića od prirodnih katastrofa od jedan posto, dok su na spomenutih dva posto i Bugarska, Rumunjska i Grčka. I te, ali i prosječne podatke za EEA, EIOPA ocjenjuje zabrinjavajućima zbog očekivanog učinka globalnih klimatskih promjena na povećanje vremenskih nepogoda na Starom kontinentu.
- Sveukupno gledano, pokrivenost osiguranjem za štete u prirodnim katastrofama u Europi i dalje je niska iz niza razloga. Zapravo, samo nekoliko država članica ima obvezno pokriće ili obveznu ponudu pokrića - upozorava EIOPA, nalazeći troškove premije, neinformiranost potrošača i nedovoljno razvijenu ponudu osiguravatelja glavnim uzrocima slabog osiguravateljskog pokrića šteta od prirodnih katastrofa. Agencija, inače, svoje zaključke o uzrocima slabog odziva potrošača na spomenutu vrstu osiguranja temelji na rezultatima ankete koju je provela u Belgiji, Rumunjskoj, Španjolskoj i Njemačkoj.
Osigurano pola posto
U osvrtu na spomenute nalaze EIOPA-e, u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) su nam, prije svega, skrenuli pozornost na odnos velikih šteta od prirodnih katastrofa u Hrvatskoj i razine osiguranja imovine u nas.
- Hrvatska je suočena s nizom prirodnih katastrofa s direktnom štetom koja se mjeri u milijardama eura. Kod poplava u istočnoj Slavoniji 2014. godine šteta na imovini premašivala je 170 milijuna eura, katastrofalni požari u Dalmaciji 2017. donijeli su štete na imovini veće od 25 milijuna eura, a štete u potresima 2020. procjenjuju se na čak 17 milijardi eura - navode u HUO-a. S druge strane, dodaju, razina osiguranja imovine i svijest o potrebi za osiguranjem imovine su u Republici Hrvatskoj iznimno niski što, zaključuju, dovodi do ogromnog jaza u osigurateljskoj zaštiti poznatom i kao "protection gap".
- To nije samo hrvatski problem, ali u razvijenim zemljama on se kreće od oko 20 posto do 30 posto. U Hrvatskoj je taj "protection gap" čak 99 posto. Upravo tome svjedoči i podatak da je od ukupno procijenjene štete uzrokovane potresima u Zagrebu i na Baniji svega 0,5 posto iznosa šteta bilo pokriveno osiguranjem - napominju u Uredu za osiguranje. Dodaju, za usporedbu, i podatke da u susjednoj Sloveniji više od 25 posto kućanstava ima pokriće od rizika poplava i potresa, dok se za Hrvatsku s 1,4 milijuna kućanstava, odnosno dva milijuna stanova za stalno stanovanje, procjenjuje da je samo deset posto osigurano od rizika potresa.
- Hrvatska je i po rangiranju inozemnih institucija iznimno nisko, pa podatke EIOPA-e po kojima je Hrvatska na samom začelju EU potvrđuje i Svjetska banka. Po njihovim podacima prosječnog godišnjeg utjecaja katastrofalnih rizika kao postotka u BDP-u, Hrvatska je četvrta najizloženija država u Europskoj uniji - kažu u HUO-u.
Nerazvijena svijest
Naši sugovornici podsjećaju kako je Hrvatska među zemljama Europske unije čiji stanovnici posjeduju najviše vlastitih nekretnina, o čemu svjedoči podatak da čak 89,9 posto ljudi posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj žive. Ali im je, zaključuju, svijest o osiguranju imovine još uvijek relativno niska unatoč pozitivnom trendu rasta osiguranja imovine.
Od zagrebačkog i petrinjskog potresa broj osiguranja od potresa, doznajemo u HUO-i, neprestano raste, pa je i u 2023. zabilježen porast u odnosu na 2022. Kada su u pitanju cijene osiguranja, za stan veličine 60 kvadrata, prema primjeru koji smo dobili u HUO-u, godišnja premija za osiguranje građevinskog dijela objekta iznosi godišnje oko 180 eura, odnosno oko 15 eura mjesečno. Spomenuta premija, ističu u Uredu osiguravatelja, zasigurno predstavlja razuman iznos u odnosu na vrijednost jednog takvog stana i potencijalnu štetu u slučaju neželjenog događaja. Pozdravljaju jačanje zakonskog okvira koji će poticajno djelovati na jačanje svijesti o osobnoj odgovornosti za vlastitu imovinu, kao što je, ističu u HUO-u, upravo predloženi nacrt Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada.
