Princip najbržeg prsta: Država dijeli izdašne potpore za obnovljive izvore energije

U eri visokih cijena energije i očekujući navalu na najavljenih 100 milijuna kuna poticaja za obnovljive izvore energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srijedu je objavio javni poziv za sufinanciranje projekata pravnim osobama uz poruku da će početi primati prijave za dva tjedna, točnije 12. travnja.

Bit će to po "principu najbržeg prsta", odnosno najbrže dostave opsežne dokumentacije Fondu poštom ili osobno, jer će se prijave obrađivati po redoslijedu zaprimanja dok se raspoloživi iznos ne potroši.

Potpore su zaista izdašne i idu od 40 do 80 posto, ovisno o lokaciji na kojoj se provodi projekt, a mogu se dobiti za ugradnju sustava obnovljivih izvora energije, od dizalica topline, preko sunčanih kolektora, do panela za sunčane elektrane, na građevine koje nisu oštećene u potresima. Po prijavi se može najviše dobiti 1,4 milijuna kuna, objavili su.

Modernizacijski fond

Kako piše u javnom pozivu, procjenjuje se da će se zahvaljujući dostupnom novcu ugraditi oko 200 sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, a sufinancirat će se i izrada glavnog projekta te stručni nadzor. Zanimljivo je da se opravdani troškovi za izradu glavnog projekta prihvaćaju retroaktivno, od rujan 2020. godine.

Za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost kompanijama će uskoro, čini se, biti dostupni znatno veći iznosi iz europskih izvora. U prvom se redu to odnosi na europski Modernizacijski fond, iz kojeg će se do 2030. godine financirati projekti u industriji za dekarbonizaciju tehnologija i procesa, proizvodnji toplinske energije, prometu te prijenosnoj i distribucijskoj mreži.

Prvi natječaji u ovoj godini očekuju se na temelju programa ulaganja u iznosu od oko 300 milijuna kuna (40 milijuna eura) za mjere energetske učinkovitosti te još oko 300 milijuna kuna za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije. Prema dostupnim informacijama iz Ministarstva gospodarstva, pozivi će biti raspisani najranije u svibnju ili lipnju, nakon što Europska komisija odobri program.

Program REACT EU

Taj se europski fond puni zahvaljujući prihodima od dražbe emisijskih jedinica, a uz prosječnu cijenu od 70 eura po emisijskoj jedinici Hrvatska bi do kraja desetljeća trebala iz tog izvora imati na raspolaganju oko 7,5 milijardi kuna.

Što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prvi pozivi za poduzetnike koji se upravo očekuju tiču se komercijalizacije inovacija i novoosnovanih poduzeća, sve zajedno u iznosu 520 milijuna kuna. Iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, koji su od ulaska Hrvatske u EU bili glavni izvor sufinanciranja poduzetničkih projekata, novi natječaji mogu se očekivati vjerojatno tek iduće godine jer programski dokumenti još nisu usvojeni u Bruxellesu.

Za razdoblje od 2014. do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura, a do 10. ožujka je isplaćeno 7,27 milijardi eura, odnosno 67,76 posto. U međuvremenu je Hrvatska nakon izbijanja pandemije dobila i 763,17 milijuna eura iz programa REACT EU te 597,56 milijuna eura za ruralni razvoj. Koliko će zaista povući i hoće li dio morati vratiti, znat će se krajem iduće godine, do kada se isplaćuju potpore.