Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike: Ambiciozni planovi koji će rezultirati ostvarivanjem zelenih ciljeva

U posljednjih nekoliko godina prepoznali smo važnost energetskog sektora za uspješan razvoj gospodarstva. Energetska kriza uzrokovana prvo pandemijom covida, a potom i sukobom u Ukrajini, dovela je do spoznaje kako energetska sigurnost Europe, pa tako i Hrvatske, ovisi o oslanjanju na vlastite resurse.

Vlada Republike Hrvatske poduzela je korake da bi se ublažio utjecaj cijena energenata na građane, a pogotovo na gospodarstvo. Tako su regulirane cijene naftnih derivata, ograničena je cijena plina te cijena električne energije. Ali jedan od većih učinjenih koraka je poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, da bismo ostvarili energetsku samodostatnost, a time i stvorili prilike za stabilan i siguran rast.

Hrvatska se obvezala na postizanje ciljeva Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, što nam daje priliku da uz pomoć europskog financiranja i fondova realiziramo zahtjevne energetske projekte.

Govoreći o energetskoj stabilnosti, važno je napomenuti da Hrvatska ima vlastitu proizvodnju nafte i plina, pri čemu je u prošloj godini vlastita proizvodnja nafte zadovoljavala 25 posto domaće potrošnje, dok domaća proizvodnja plina zadovoljava 27 posto domaće potrošnje. Mi u Hrvatskoj i dalje imamo aktivnosti vezane za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Tako imamo proizvodnju s 54 eksploatacijska polja, koja su nažalost nakon gotovo 70 godina proizvodnje u svojoj silaznoj putanji, ali istovremeno istražne aktivnosti daju pozitivne rezultate. Tvrtka Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. trenutačno provodi istražne aktivnosti na istražnim prostorima Sava-10 i Sava-07 te je ovaj mjesec počela s probnom eksploatacijom plina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ina također provodi istražne aktivnosti te je od ožujka 2020. snimila 600 km2 novih 3D seizmičkih podataka. Na temelju obrade i interpretacije novosnimljenih 3D seizmičkih podataka, Ina je u 2023. izradila tri istražne bušotine te nastavlja s istražnim aktivnostima. Tvrtka Aspect Croatia Kft. provodi istražne aktivnosti na istražnom prostoru SA-06 te također očekujemo prve rezultate izrade istražnih bušotina.

Bitno je napomenuti da se sve trenutačne istražne aktivnosti te buduće pridobivanje ugljikovodika provode pod ugovorima o podijeli pridobivenih količina ugljikovodika, a u kojima RH ima veći udio u pridobivenim količinama.

Svi podaci, rezultati i ishodi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika vode nas prema pravoj tranziciji prema zelenoj energiji, a to je geotermalna energija. Kroz veliko znanje stečeno u povijesti istraživanja i proizvodnje nafte i plina te podataka dobivenih kroz tu povijest, Hrvatska je dobila potvrdu geotermalnog potencijala. Smještaj kontinentalnog dijela RH na rubu Panonskog bazena ima potvrđeni geotermalni potencijal, i to, kao rijetkost u Europi, za proizvodnje električne energije te za toplinarstvo i upotrebu u poljoprivredne svrhe. Velik interes investitora za geotermalnu energiju vidljiv je i kroz uspješno provedena dva međunarodna nadmetanja za istraživanje geotermalne energije. Kompanije koje su započele sa svojim aktivnostima u 2021. imaju prvu potvrdu potencijala, odnosno protoka i temperature te kreću prema planiranju energetskih objekata.

Geotermalna energija predstavlja vrijedan i lokalni izvor obnovljive energije, sposoban osigurati električnu energiju, toplinu ili njihovu kombinaciju kao stabilan i dugoročan oblik obnovljivog resursa. Iako geotermalni projekti zahtijevaju visoka početna ulaganja, dugoročne koristi koje geotermalna energija nudi mogu značajno nadmašiti početne troškove. Ovaj održivi izvor energije karakteriziraju nizak utjecaj na okoliš, stabilni i predvidljivi troškovi energije, niski operativni troškovi, dug životni vijek i visoka pouzdanost.

S obzirom na sve prednosti koje geotermalna energija nudi, Hrvatska ima jedinstvenu priliku postati lider u korištenju ovog resursa, pridonoseći održivom razvoju i energetskoj neovisnosti zemlje. Hrvatska može postati primjer drugima kako uspješno integrirati geotermalnu energiju u nacionalni energetski sustav i ostvariti ekonomske i ekološke benefite.

Agencija za ugljikovodike preuzela je i "aktivnu" ulogu u zelenoj tranziciji te u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodi projekt "Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja". Agenciji su dodijeljena sredstva u iznosu od gotovo 30 milijuna eura za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala. Cilj provedbe ovog tehnički i kapitalno intenzivnog projekta jest povećanje udjela obnovljivih izvora energije, točnije geotermalne energije, u sektoru toplinarstva. Za ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano je šest lokacija u blizini gradova s centralnim toplinskim sustavima te s pretpostavljenim geotermalnim potencijalom. Mjera je prepoznata te su Agenciji dodijeljena i dodatna sredstva od 25 milijuna eura, a kako bi se projekt proširio, odnosno kako bi se izradile dodatne dvije istražne geotermalne bušotine. To u konačnici znači da će Agencija krajem godine započeti s izradom prostora za bušotine na području Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića.

U zakonsku nadležnost Agencije ulazi i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. Naime, Europa se susreće s problemom na koji način zbrinuti ugljikov dioksid od industrija koje ne mogu izbjeći emitiranje velikih količina štetnih plinova. Na tragu tih problema, Agencija je predložila projekt trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geotermalnom ležištu (GT CCS). Uzimajući u obzir blizinu državne granice s Mađarskom i blizinu emitera, odabrana je lokacija Bockovac u Osječko-baranjskoj županiji. Projekt je uspješno uvršten na PCI listu (Projects of Common Interest) i ima omogućen pristup financijskoj pomoći u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Dodatne prilike za razvoj obnovljivih izvora energije Hrvatskoj se otvaraju zbog europske politike o zelenom vodiku koji postaje alternativno gorivo. Interes za ulaganja postoji zbog dostupnosti naših morskih luka, ponajviše terminala na Krku, i povezanosti sa središnjom Europom.

Hrvatska je donijela Strategiju za vodik do 2050. godine, a Agencija je prošle godine imenovana Nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik budući da je za primjene zelenog vodika u gospodarstvu izuzetno važna međusektorska suradnja i donošenje odgovarajućeg regulatornog okvira.

Agenciji je također odobreno financiranje projekta “Podrška regulatornom okviru za iskorištavanje energije vjetra na moru u Hrvatskoj” u sklopu Instrumenta za tehničku podršku (TSI 2024) od strane europskog DG REFORM-a. Konačni rezultat bit će prijedlog okvira za razvoj pučinskih vjetroelektrana na Jadranu.

Imamo ambiciozne planove te provodimo velike projekte koji će u konačnici rezultirati ostvarivanjem zelenih ciljeva i poboljšanju života naših građana.