VOZNI PARK ‘NA STRUJU‘

Plivaju u nafti, a rekli zbogom benzinu! Norvežani poludjeli za e-autima, gotovo svi ih već voze: ‘Nema vam to veze s klimom‘

Ključna stvar za norveški zaokret prema električnim vozilima je bio paket subvencija koji je tu odluku učinio ekonomski privlačnom

Punjenje električnih automobila u Oslu

 Jonathan Nackstrand/Afp/Profimedia/Jonathan Nackstrand/Afp/Profimedia

Dok divljaju cijene benzina i dizela, u Oslu se svakog tjedna u luci iskrca 2500 novih električnih automobila, Tesla, Audija, Hyundaija, BMW-a i Polestara, pa se novinar Sunday Timesa šali da upravo tamo "nestaju" automobili na koje Britanci željni elektrifikacije svog voznog parka sada čekaju i po 44 tjedna.

Norveška je u svakom slučaju predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena koje izaziva čovjek, a s populacijom od 5,4 milijuna, već ima na cestama pola milijuna potpuno električnih automobila. To je, piše Times, 40 tisuća više nego cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo koje ima 12 puta više stanovnika. Ako bismo se mi u Hrvatskoj išli uspoređivati, stvar je također poražavajuća: krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano samo 3054 električnih osobnih i dostavnih vozila, a očekuje se da bi 2022. godina mogla završiti s 5000 registriranih električnih vozila, nedavno je objavljeno, kad je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poticaje za električna vozila podijelio u samo 50 minuta.

Za tri godine bez "fosila"

Norveški ministar prometa Jon-Ivar Nygard ocjenjuje da je prilično vjerojatno da za tri godine u toj zemlji neće biti kupljen nijedan novi benzinac ili dizelaš. Već sada čak 88 posto novih automobila su oni koji se "prikapčaju", a ne "tankaju", a ministar poručuje kako valja zaključiti da državni poticaji - djeluju. Inače, da podsjetimo, u EU (Norveška nije članica) je upravo izglasana odluka da se od 2035. godine zabranjuje prodaja vozila s benzinskim i dizelskim motorima.

Oslo ima 635 tisuća stanovnika i pruža sliku o tome kako bi gradovi mogli biti oslobođeni kad se promet prebaci na električni pogon. U principu se više i ne čuje pozadinska buka automobilskih motora na koju smo u gradovima navikli (a djeca u Oslu kažu da su to "prdeći" auti), pa je moguće i uz najprometnije ceste voditi normalan razgovor.

S druge strane, vrlo je malo vidljivih stanica za punjenje električnih vozila, a ona najveća u Europi, sa 16 super-punjača, smještena je u podzemnoj garaži u središtu grada. Ujutro vozači tu sjede i ubijaju vrijeme dok se automobili pune, za što im treba oko pola sata. Jedna od Timesovih sugovornica, koja sa suprugom i djecom živi u gradiću na obali, ima električni Volkswagen ID.3, a kupili su Tesla Model X, najviše zbog poreznih olakšica.

"Pitanje okoliša je bilo na drugom mjestu", rekla je.

Obitelj koristi Teslu za trosatnu vožnju do vikendice u planinama svaki drugi vikend, a kaže da je samo pet puta u dvije godine morala čekati u redu za punjač.

Mreža brzih punjača

To je i razumljivo jer, prema informacijama Norveškog udruženja za električna vozila, nacionalna mreža brzih punjača u toj je zemlji skoro u potpunosti izgrađena. Sada nastoje isposlovati s vladom da donese propis kojim bi se olakšalo plaćanje kreditnim karticama više nego različitim mobilnim aplikacijama. Kad se uzme u obzir da se u zimsko doba - kada temperature u Norveškoj padnu i do -40 stupnjeva Celzijusa - domet električnih automobila zbog baterija smanji i za 40 posto, a uspjeli su izgraditi adekvatnu mrežu punjača, jasno je da to može postići i svaka druga zemlja koja nema tako ekstremne klimatske uvjete, pišu britanske novine.

Ključna stvar za norveški zaokret prema električnim vozilima je bio paket subvencija koji je tu odluku učinio ekonomski privlačnom. Porez na uvoz električnih vozila je davno ukinut, još 1990. godine, potom su za njih smanjeni godišnji porezi na cestovni promet, a 1997. je ukinuto plaćanje cestarina i vozarina na trajektima da bi 2001. godine bio ukinut 25-postotni PDV. Također, tim je vozilima od 1999. godine omogućen besplatan parking i pristup voznim trakama za autobuse od 2005. godine.

Iako se tako ne čini, Times piše da su povlastice na električna vozila došle maltene slučajno, u sklopu kampanje u koju je bio uključen Morten Harket, pjevač pop grupe A-ha. Glavni pokretač je pak bio nekonvencionalni zeleni aktivist Frederic Hauge koji je osnovao nevladinu organizaciju Bellona, te vodio razne kampanje protiv kiselih kiša i odlaganje otpada iz rudnika. Palo mu je na pamet da bi trebalo početi promovirati i električne automobile, pa je 1989. godine uvezao Fiat Pandu, konvertirao je na struju (imala je domet 27 milja) i onda njome vozio po Norveškoj odbijajući plaćati cestarine te parking, a vozio se i po autobusnim trakama. U devet godina se nakupilo u toj kampanji golemih kazni, a onda je vlada pristala na njegove zahtjeve.

"Porez na fosilna goriva je bio vrlo, vrlo visok, pa je bilo lakše ishoditi pozitivne poticaje. To je bilo vrlo, vrlo važno", kaže Hauge za Times. Kad je 2012. godine u Norveškoj otvoren prvi Teslin salon, Harket kaže da su stvorili oko toga veliku buku kako bi postigli promjene. "Napokon smo uspjeli. Baš je cool da je naš napor doveo do rezultata", komentira.

U početku nije išlo bajno

U početku je prodaja električnih automobila stagnirala, a porezne obveznike su povlastice na te automobile stajale malo jer je bilo svega nekoliko modela i nisu bili tako atraktivni. Sve se promijenilo kada su na scenu stupili Mitsubishi, Tesla i Nissan prije više od desetljeća. Prema Norveškom udruženju za električna vozila, obični VW Golf dolazi s bazičnom cijenom od 18.747 funti i na to ide 10.440 funti poreza, što je ukupno 29.187 funti. Električna verzija stoji čak 28.907 funti, ali je na kraju jeftinija jer je tu samo naknada za zbrinjavanje od 216 funti.

Naravno, Norveška si je mogla priuštiti izdašne poticaje zahvaljujući profitu koji zgrće od proizvodnje nafte i plina u Sjevernom moru, kaže Hauge. Njen državni fond koji se od 1996. godine puni od te zarade sada je već dosegao skoro bilijun funti, a smatra se svojevrsnim mirovinskim fondom za doba kada fosilnih goriva ponestane.

Hauge je inače postao prijatelj s osnivačem Tesle Elonom Muskom te je bio i prva osoba u Europi koja je vozila njegov Model S 2012. godine. "Bez bogataša i bogatih zemalja voljnih da preuzmu trošak inovacije, ne bismo u ovome bili uspješni", ocjenjuje.

Statistika kaže da su najprodavaniji automobili u Norveškoj ove godine Tesla Model Y, VW ID.4, BMW iX i Audi Q4 e-tron. No, kako Norveška sada ima lijevu, laburističku vladu, njen ministar prometa Nygard je najavio i značajnu promjenu u režimu poticaja.

Sustav PDV-a će se mijenjati kako ne bi podržavao najskuplje, luksuzne električne automobile, a taj prihod će se preusmjeriti na širenje infrastrukture punjača. "Glavni nam je cilj da se električne automobile može koristiti svuda u zemlji, ne samo u najnapučenijim dijelovima", rekao je.

Ta zemlja također ima i velike mogućnosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora što je iznimno važno za elektrifikaciju prometa, a velika većina se generira iz hidroelektrana. Planiraju, međutim, i veći broj offshore vjetroelektrana.

Ipak, postavlja se pitanje, piše na kraju Times, je li norveški prelazak na električna vozila trend koji je nepromjenjiv, odnosno kakav će biti efekt državnog kočenja s poticajima. Naime, još uvijek pet od šest automobila na cestama u Norveškoj nije u potpunosti električno. Ministar prometa vjeruje da nema povratka na staro. "Električni automobili će biti najbolji automobili u budućnosti i vjerojatno najjeftiniji prijevoz. Mi smo napravili put za ostatak Europe", ocjenjuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 23:34