Hrvatska je na ovogodišnjoj rang listi globalne održive konkurentnosti think-thank organizacije ‘SolAbility‘ zauzela 20.mjesto, što je za šest mjesta slabiji plasman u istome istraživanju za 2021...
Riječ je o rangiranju zemalja prema 188 pokazatelja u šest cjelina obuhvaćenih istraživanjem ‘SolAbilityja‘, a osim ekonomije i ekonomske održivosti, cjeline su efikasnost državne administracije, prirodni kapital, iskorištavanje prirodnih bogatstava i kapitala, intelektualni kapital i socijalna kohezija.
Vrh ljestvice ‘SolAbilityja‘ drže, redoslijedom, Švedska, Finska, Švicarska, Norveška, Island, Velika Britanija, Francuska, Slovenija i Japan. Dvije najveće ekonomije svijeta, SAD i Kina, primjerice, u rangiranju SolAbilityja su na 30. (SAD), odnosno 31.mjestu. Neke od članica grupe G-20 najvećih ekonomija svijeta, poput Turske i Indonezije, nisu ni među 50 država s najboljom globalnom održivom konkurentnošću.
- Samo dvije zemlje u Top 20 nisu europske, uz Japan, tu je i Južna Koreja koja je na dvanaestom mjestu. SAD je rangiran na 30. mjestu, jer je posebno nisko u učinkovitosti resursa i društvenom kapitalu. Kina je vrlo jaka u intelektualnom kapitalu, ali niska u pogledu prirodnog kapitala i učinkovitosti izvora energije – ističe se u izvješću ‘SolAbility‘ koje osim cjelovitog rangiranja država donosi i rangiranje u svakoj od spomenutih šest cjelina.
Rangiranje država u cjelinama istraživanja otkriva, među ostalim, zašto je Hrvatska pala za šest mjesta na ljestvici ‘SolAbilityja‘. Naime, Hrvatska se ukupno plasirala na 20.mjesto s 53,4 boda, dok je lani prikupila 55,1 jer je manje bodova u ovoj godini dobila u cjelinama prirodnog i intelektualnog kapitala. Dok intelektualni kapital u ovome istraživanju obuhvaća kvalitetu obrazovanja, istraživanje i razvoj, prirodni kapital odnosi se na zaštitu okoliša, kvalitetu zraka, tla, vode, bioraznolikost i proizvodnju hrane.
Nasuprot uvriježenome mišljenju da je najveći razvojni problem Hrvatske neefikasnost državne administracije, ovo istraživanje ne daje podstreka za takva razmišljanja jer smo po tome kriteriju plasirani na 15.mjestu, ispred, primjerice, Velike Britanije, SAD-a i Belgije.
- Naše je mišljenje da nacionalni uspjeh treba mjeriti na sveobuhvatan i integrirajući način u usporedbi s još uvijek prevladavajućim fokusom na ekonomske parametre – ističu se u izvješću ‘SolAbilityja‘ koji je za rangiranje zemalja koristio ukupno milijun i 500 tisuća podataka iz službenih izvješća, među ostalim, Ujedinjenih naroda, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Skandinavske zemlje najbolje su u globalno održivoj konkurentnosti od 2012. otkako ‘SolAbility‘ radi svoje istraživanje.
- Skandinavija je relativno oskudna naseljena, ima velike površine prekrivene šumama, kao i obilje vode i drugih resursa, što omogućuje poljoprivrednu proizvodnju, unatoč hladnoći, i proizvodnju električne energije u hidroelektranama. Sve skandinavske zemlje, izuzev Danske, pokrivaju veliki postotak svojih energetskih potreba u domaćinstvu bez emitiranja CO2 u okoliš. U kombinaciji s visoko razvijenom visokotehnološkom industrijom, Skandinavija prednjači u prirodnom kapitalu i učinkovitosti iskorištavanja resursa – pojašnjava ‘SolAbility‘, čije je sjedište u Zurichu, ali sebe predstavlja kao ‘švicarsko-južnokorejsku‘ organizaciju koja je svoj kredibilitet, ističe se, izgradila konzultirajući vodeće korejske kompanije u maloprodaji, telekomunikacijama i graditeljstvu.