Mreža paketomata i zeleni vozni park najvažniji su elementi zelenog i održivog poslovanja Hrvatske pošte, koja time postiže ambiciozne ciljeve smanjenja emisije CO2 i gužve na cestama te poboljšava korisničko iskustvo. Dugoročni cilj HP-a je klimatski neutralno poslovanje i održiv način poslovanja jedan je od temelja nove Korporativne strategije Pošta2025(30), a Pošta je posvećenost potvrdila i pristupanjem međunarodnim inicijativama s konkretnim i mjerljivim ciljevima. Usto, svijest o očivanju planeta i tome da održivost više nema alternative usvojili su i korisnici koji očekuju da dostava bude ‘zelenija‘ i da što veći dio logističkog procesa bude održiv.
Širenje mreže paketomata bio je projekt koji je u svega par godina značajno unaprijedio dostavne procese na tržištu sa snažnim trendom rasta online trgovine. Dok se smanjuje broj pismovnih pošiljaka, broj paketnih pošiljaka nastavio je rasti i lani i to za 20 posto. Paketno poslovanje svake godine obara rekorde, pa je tako bilo i u 2023. kada je Hrvatska pošta uručila više od 15 milijuna paketa. Pošta je s postavljanjem paketomata počela prije samo tri godine, kako bi odgovorila na potrebe korisnika za pristupačnom i jednostavnom uslugom dostave paketa, da bi postavljanjem 300. paketomata prošle godine dovršila mrežu svojeg novog, zelenog dostavnog kanala.
Paketomati su danas dostupni diljem Hrvatske, uključujući i otoke Korčulu, Hvar, Brač, Pag, Vir, Krk i Lošinj, a nalaze se na frekventnim i lako dostupnim lokacijama do kojih se može doći pješice, biciklom ili javnim prijevozom.
Pri uvođenju paketomata, ideja je bila uvesti uslugu koja podrazumijeva da bude operativna 24/7, radi uvijek, nema čekanja u redu, jednostavna je za korištenje, ima mogućnost da druga osoba preuzme paket pomoću pina, a ključ uspjeha su bile dobre lokacije koje su lako dostupne. Na samom početku bilo je važno podići svijest potrošača o uslugama paketomata, u što je Hrvatska pošta uložila značajne napore.
Sustav se pokazao kao pun pogodak. Funkcionira tako da korisnici svaki dan u tjednu, od 0 do 24 sata, mogu preuzimati i slati svoje pakete u vrijeme kada im najviše odgovara, a putem paketomata mogu i vratiti robu kupljenu u e-trgovinama. Sve više e-trgovina i brendova nudi opciju odabira paketomata kao kanala dostave. Kupujete li u e-trgovinama poput Žutog Klika, Zalanda, Zare, Notina, Ferivija ili Adrialeća, možete odabrati paketomat kao lokaciju za isporuku pošiljke. Ako e-trgovina ne nudi odabir paketomata, a vašu pošiljku dostavlja Paket24, možete ju preusmjeriti na isporuku u paketomat putem poveznice koja će vam stići SMS porukom. Paket24 partner je najvažnijih globalnih i domaćih tvrtki, a na nove lokacije dostavlja i pošiljke naručene u brojnim hrvatskim i međunarodnim e-trgovinama.
Paketomati su uz električna vozila glavna okosnica Hrvatske pošte u razvijanju održivog poslovanja jer povećavaju postotak uručenja u prvom pokušaju, a dostavna vozila trebaju obići manje lokacija čime se smanjuje emisija stakleničkih plinova.
Hrvatska pošta lani je također proširili zeleni vozni park na 423 električna vozila, što ga čini najvećim takvim voznim parkom u Hrvatskoj. Pošta je razvila i vlastitu mrežu punionica za električna vozila koje se nalaze u sklopu sortirnih i dostavnih centara te poslovnih objekata. Dosad je postavljeno više od 70 punionica koje se nalaze u 18 gradova, od Osijeka do Dubrovnika, čime su osigurani preduvjeti za širenje flote električnih vozila diljem Hrvatske. Zahvaljujući električnim vozilima, biciklima te dostavi na pješačkim rajonima poštari su prošle godine prešli pet milijuna zelenih kilometara, a tvrtka je ukupno uštedjela više od 870 tona CO2. Sve ove inicijative itekako se prepoznaju i nagrađuju. Hrvatska pošta je tako u sklopu zadnje Konferencije o održivom razvoju, održanoj u zagrebačkom Hotelu „Esplanade“, u kategoriji Javna poduzeća dobila nagradu Hrvatskog indeksa održivosti (HRIO), inicijative za ocjenjivanje dobrovoljnih praksi održivosti hrvatskih tvrtki.
Paketomate Hrvatske pošte koriste i ovogodišnji finalisti nagrade Digi Awards. Student završne godine Fakulteta strojarstva i brodogradnje Filip Kuzminski postao je jedan od finalista jer je osmislio robotsku stanicu za sortiranje koja reciklažnoj industriji može pomoći da bude brža i učinkovitija. Cijeli sustav napravio je u garaži u pet mjeseci. „Svi dijelovi robota izrađeni su na strojevima koje sam izradio tijekom studiranja, a za ovako brzo sastavljanje zaslužno je to što zadnje tri godine vodim studentsku Udrugu mehatroničara, na kojoj radimo na velikom projektu izrade robota nogometaša pa sam se uhodao u proces izrade nekog robotskog sustava", objašnjava Filip.
Karlo Džafić u finale je ušao zahvaljujući Hartera Roboticsu, start-upu koji je osnovao u svojoj konobi u Matuljima, a radi se o prvom robotu za poliranje brodica. Džafić je tražio način kako da robotima pronađe inovativnu praktičnu komercijalnu namjenu i budući da poznaje osobe koje imaju brodice, često je slušao priče o tome kako je njihovo održavanje živa muka.
„I kod vlasnika i kod ljudi koji rade na održavanju raspitivao sam se što je najveći problem s kojim se susreću nakon podizanja plovila u suhe marine. Doznao sam da je to poliranje, za koje nema adekvatnih alata koji bi to olakšali. Postoje robotske ruke za poliranje, ali one su namijenjene za veće brodice, a nisu ni dostupne u svim suhim marinama. Devedeset posto ljudi ručno polira, a vlasnici brodica uglavnom to moraju raditi sami jer je u marinama manjak radne snage za takve poslove održavanja. Kako su mi robotika, odnosno humanoidni roboti, dugogodišnji hobi, odlučio sam pronaći rješenje”, kaže inovator iz Matulja.
Student Fakulteta strojarstva i brodogradnje David Copak nudi rješenje kako da osobe s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću mogu posjetiti i ona mjesta koja im do sada nisu bila dostupna. Njegovo rješenje su prilagođena kolica koja će moći savladati stepenice te prateća aplikacija preko koje će moći provjeriti gdje su ona dostupna i unaprijed ih unajmiti.
Ideja je to koja stoji iza projekta Chamois, koji je Davida svrstao među deset najboljih mladih inovatora koji su ušli u finale dodjele Student Digi Awards. David je inače strastveni zaljubljenik u brdski biciklizam, i pomisao da osobe koje se njime bave u slučaju teških ozljeda, koje nerijetko završavaju invaliditetom, ostaju bez bilo kakvog načina da nadomjeste tu dozu adrenalina potaknula ga je da se s još većim entuzijazmom posveti projektu Chamois, što u prijevodu znači "divokoza". Te su životinje izvrsni penjači kojima nikakva strmina i teren ne predstavljaju problem, a ta se sposobnost podudara s temeljnom idejom koja stoji iza projekta - da i osobe s invaliditetom mogu doći kamo god požele.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Hanza Medije i Hrvatske Pošte.