Snažna potražnja za radnom snagom nastavljena je i tijekom prošlom godine, ali nešto manjim intenzitetom nego prethodne dvije godine, pokazuje OVI, mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta. U odnosu na 2022. godinu porastao je 3,6 posto, dok je u usporedbi s pretkriznom 2019. godinom veći za 37 posto, "što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama".
Gotovo čitav doprinos godišnjem rastu potražnje za radnicima imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, što i nije iznenađujuće imajući u vidu strukturu ekonomije i sektore koji potiču rast. Potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom pridonijela je za tek pola postotnog boda. "Stoga se i udio oglasa sa srednjom stručnom spremom povećao za 1,2 postotna boda na 61,9 posto, dok su se udjeli i visoke stručne spreme i niske kvalifikacije smanjili tijekom 2023. godine", objašnjava Ekonomski institut.
Tome u prilog govore i podaci o najtraženijih pet zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara i vozača koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari i vozači, dok je najviše pao interes za programerima, informatičarima, dizajnerima i kuharima. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja programeri su pali s 12. na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta (teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto).
Lani se značajnije povećala i praksa zapošljavanja na neodređeno, pa je udio tih ugovora porastao za 4,5 postotnih bodova, na ukupno 48,2 posto. Glavni razlog tome vjerojatno leži u nastojanju poslodavaca da osiguraju neophodnu radnu snagu koju su ranije zapošljavali sezonski i na određeno radno vrijeme.
Na dinamično tržište rada upućuju i podaci DZS-a prema kojima je u studenom bilo 1,657.239 zaposlenih osoba, tri posto ili 47.598 više nego godinu dana prije. Očekivano, s krajem sezone je na mjesečnoj razini zabilježen pad za 0,6 posto ili 9865 osoba, ali najviše u građevinarstvu (2,5 posto) i ICT-u (1,6 posto).
Najsnažnija godišnja stopa rasta zabilježena u kategoriji Poslovanje nekretninama, za 7,6 posto, a slijede pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 6,2 posto te građevinarstvo u kojem je radilo 4,7 posto više osoba nego godinu dana prije. Među brže rastuće sektore spadaju i informacije i komunikacije te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s rasom od po 4,1 posto. Najveće smanjenje zabilježeno je u ostalim uslužnim djelatnostima (-4,5 posto), u financijama i osiguranju (-2,8 posto) te rudarstvu i vađenju (-1,7 posto).
Analitičari ocjenjuju da tržište rada ostaje snažno, pa raste i potreba zapošljavanjem stranih radnika i umirovljenika. Iako će trendovi u ovoj godini djelomično ovisiti o razvoju gospodarske situacije u europodručju i ostalim tržištima, glavna odlika domaćeg tržišta rada i dalje ostaje manjak radne snage u pojedinim djelatnostima.