"U ovom trenutku Hrvatska ima najveći gospodarski rast u Europskoj uniji, a da bismo ga nastavili, trebamo strane radnike i o tome nema više nikakve dvojbe", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na skupu Hrvatske udruge poslodavaca koji se bavio temom stranih radnika u kontekstu donošenja novog Zakona o strancima.
Pored toga, kazao je, strani radnici žele doći u Hrvatsku jer je sigurna zemlja te dio šengenskog prostora. Zato je važan sveobuhvatni pristup, s jasnom vizijom što želimo postići. "Potrebno je ozbiljno raditi s ljudima koji dolaze, kao i s našim ljudima, da ih što bolje prihvate", dodao je.
Prema brojkama koje je iznio, u proteklih osam godina, od 2015. do 2023. godine, broj izdanih dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj povećan je s 2700 na 172.499. U prva dva mjeseca ove godine MUP je izdao 43.299 dozvola, što je 46 posto više nego u istom razdoblju lani.
Završeno je javno savjetovanje o Zakonu o strancima, a na pitanje kada će stupiti na snagu Božinović je rekao: "Kada se oformi nova vlada." Za poslodavce je najvažnija novost produljenje trajanja radnih dozvola s godinu dana na tri godine, a onih za sezonske radnike s tri na šest mjeseci. No, kako je kazao direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, njihov je prijedlog da se taj rok produlji na devet mjeseci.
Zalažu se i za drugačije definiranje obveze poslodavaca oko izdavanja zadužnice za svakog radnika za kojeg su ishodili radnu dozvolu jer bi to mogla biti prezahtjevna procedura tvrtkama koje imaju velik broj stranih radnika.
Poslodavci se ujedno žale na predugo trajanje procesa - od trenutka izdavanja radne dozvole do dolaska stranog radnika u Hrvatsku prođe i osam mjeseci, što uvelike ovisi o ekipiranosti veleposlanstava u pojedinoj zemlji.
Stoga se mogao čuti i prijedlog da se omogući digitalno praćenje procedure izdavanja dozvola, kako bi se poslodavci mogli lakše prilagoditi okolnostima. Najavljene vaučere za učenje hrvatskog jezika, čini se, dosta će se koristiti jer jezična barijera predstavlja i značajan trošak. Dragutin Kamenski, član izvršnog odbora HUP-a iz Udruge poslodavaca graditeljstva, kazao je kako je njegova tvrtka u jednom trenutku imala šest prevoditelja.
Trajanje radnih dozvola
Ministar Božinović je pokazao otvorenost za sve sugestije, napominjući da je cilj zakona ublažiti administraciju za poslodavce, ali i veća kontrola, odnosno smanjenje prostora za špekulacije i brzu zaradu na stranim radnicima. Nerijetko se događa da poslodavci dobiju dozvole i strani radnici dođu u zračnu luku, ali nitko ih ne dočeka jer se poslodavac u međuvremenu snašao. Stoga se strani radnici vraćaju u svoju zemlju na trošak MUP-a, a to se svakako želi izbjeći.
Iako je povećani uvoz strane radne snage neminovan, ministar se nada da neće biti ostvarene prognoze Europske komisije i HUP-a prema kojima će se do 2030. godine radna snaga u Hrvatskoj smanjiti za 6,8 posto, a broj stranih radnika u Hrvatskoj popeti na 400.000 do 500.000 tisuća.
Prema analizi koju je predstavio Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, stranci trenutačno čine oko pet posto radne snage u zemlji. Anketa među članicama HUP-a, uz ostalo, pokazuje da u sljedećih tri do pet godina čak 80 posto velikih kompanija predviđa da će im strani radnici činiti oko 10 posto radne snage.
Stoga su procjene da će godišnje trebati oko 40.000 do 50.000 novih stranih radnika. "Međutim, ako bismo imali proaktivan pristup i primjenjivali najbolje prakse zapošljavanja, potreba za stranom radnom snagom bila bi upola manja, na razini od 20.000 do 25.000 godišnje", kazao je Stojić. To podrazumijeva veće stope zaposlenosti, osobito mladih i žena, te kasniji odlazak u mirovinu.
Imigracijska snaga
Uz uvoz radne snage, kazala je glavna direktorica HUP-a Irena Weber, stav je poslodavaca da dovoljan broj zaposlenih možemo osigurati "samo sustavnim pristupom koji uključuje promjenu poreznog tretmana rada, moderan Zakon o radu, aktivaciju radno sposobnih stanovnika na tržištu, usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada". Prema analizi Stojića, porezni klin na srednje i više plaće, iznad 1200 eura, mogao bi se smanjiti za 10 postotnih poena.
HUP se zalaže i za osmišljavanje ciljane imigracijske strategije, koja bi preferirala uvoz kvalificirane radne snage, primjerice u ICT-u, sektoru informacija i komunikacija koji ima znatno veće potencijale nego što pokazuje sadašnji udjel u BDP-u od oko šest posto.
Među stranom radnom snagom u ovom trenutku tek je 0,6 posto visoko kvalificiranih, a mahom su slabije obrazovani radnici najviše angažirani u građevini i ugostiteljstvu. No raste potreba i za visokokvalificiranim radnicima, pa i u građevinarstvu. Kako ističe vlasnik Kamgrada, tvrtki radnici ne nedostaju samo u proizvodnim zanimanjima, kao što su zidar i armirač, nego i u zahtjevnijim tehničkim poslovima.
Danas građevinarstvo zapošljava oko 118 tisuća radnika, što je 10.000 više nego 2008. godine, prije globalne financijske krize. Iako je u krizi najviše stradao upravo taj sektor - broj zaposlenih je pao za oko 40 tisuća - poslodavci vjeruju da će posla biti sljedećih desetak godina, imajući u vidu obnovu i energetsku tranziciju.