Obvezni mirovinski fondovi u prošloj godini ostvarili iznadprosječne rezultate

Obvezni mirovinski fondovi, koji upravljaju mirovinskom štednjom više od dva milijuna hrvatskih građana i imovinom od gotovo 112 milijardi kuna, u 2019. ostvarili su iznadprosječne rezultate, istaknuli su u ponedjeljak predstavnici Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Prilike na svjetskim financijskim tržištima, kako je naveo predsjednik UMFO-a Dubravko Štimac i predsjednik Uprave PBZ/CO fonda, najviše su pogodovale fondovima kategorije A, koji najviše imovine ulažu u dionice, a koji su ostvarili prosječni godišnji prinos od 13,22 posto.

Fondovi kategorije B, koji su umjerenijeg profila rizičnosti i u kojima štedi najveći broj hrvatskih građana, njih 95 posto, ostvarili su prosječni godišnji prinos od 9,04 posto, a fondovi kategorije C, koji su konzervativni, a u njih ulažu svi osiguranici kojima je ostalo pet i manje godina do mirovine, ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,43 posto.

"Mislimo da su to dobri rezultati i da članovi mogu biti zadovoljni s tim što smo im zaradili u protekloj godini", rekao je Štimac.

Kazao je i kako je sve jasnije da drugi mirovinski stup donosi korist za svoje članove. "Kad uzmete ljude koji ovih dana odlaze u mirovinu, već nekih 50 posto onih koji imaju pravo izbora između kombinirane odnosno samo mirovine iz prvog stupa bira kombiniranu mirovinu jer je veća", izjavio je te dodao kako će sve te dileme o korisnosti drugog stupa nestati za nekoliko godina.

Što se tiče 2020. godine, Štimac smatra da će u ovoj godini prinosi vjerojatno biti nešto niži. "Očekivanja analitičara na tržištima kapitala su da će godina biti pozitivna premda cijelo vrijeme postoje pojačani rizici i oko trgovinskih odnosa u svijetu, oko nekih kriznih žarišta, no vjerujemo da ćemo nastaviti trend zarađivanja za naše članove", istaknuo je. Rekao je i kako se nadaju da će hrvatsko gospodarstvo kreirati više prilika za ulaganje nego dosad.

Tržište kapitala u 2019. godini obilježile su međunarodne trgovinske razmirice koje su za posljedicu imale negativan efekt usporavanja svjetskog gospodarstva. Kratkoročni efekt na globalnu ekonomiju je vidljiv kroz povećanje volatilnosti na tržištima, dok je dugoročni utjecaj vidljiv kroz smanjenje stope globalnog rasta, rečeno je na konferenciji.

U 2020. godini obvezni mirovinski fondovi vide daljnje prilike za ulaganje u infrastrukturne projekte te moguće privatizacije i dokapitalizacije, kao i ulaganja u perspektivne privatne kompanije. Prilike za ulaganje su infrastrukturni projekti posebice u području prometa i energetike, kazao je predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac.

Na novinarski upit planiraju li sudjelovati u dokapitalizaciji Luke Rijeka, čelnici mirovinskih fondova su kazali kako prvo trebaju vidjeti planove i smjerove razvoja Luke Rijeka.

Što se tiče sudjelovanja u dokapitalizaciji Luke Rijeka, Štimac je kazao kako prvo trebaju vidjeti prezentaciju i što se kani napraviti. "Dioničari smo u Luci Rijeka, ali za konkretan odgovor o dokapitalizaciji trebamo vidjeti planove i smjerove razvoja", rekao je.

Predsjednik Uprave Erste Plavog fonda Petar Vlaić je rekao da u Luci Rijeka taj fond ima oko 8 posto dionica.

"Ne znamo što se točno tamo dešava i ne možemo ni znati jer nismo Uprava niti imamo člana Nadzornog odbora, no svjesni smo toga da su Luci Rijeka vjerojatno potrebna nova sredstva za dokapitalizaciju za ispunjavanje nekih uvjeta kojih su preuzeli", izjavio je. Napomenuo je i da bi sudjelovali u dokapitalizaciji bilo koje firme, moraju dobiti plan, materijale na temelju kojih će odlučivati hoće li sudjelovati ili ne.

Novi list, naime, danas piše da će Uprava Luke Rijeka poljskom OTL-u, koji drži nešto više od 26 posto udjela u tom društvu, i mirovinskim fondovima najvjerojatnije predložiti dokapitalizaciju, kojom bi se trebalo osigurati sredstva za provedbu dva projekta vrijedna 40-ak milijuna eura. Predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac za taj list nije htio govoriti o konkretnom iznosu dokapitalizacije.

U igri su različiti modeli, a Novi list neslužbeno doznaje da je najizvjesnije da će se sadašnjim vlasnicima - mirovinskim fondovima AZ i Erste plavi - ponuditi da ulože dodatna sredstva, čime bi se smanjio vlasnički udjel OTL-a, dok će državi biti ponuđeno da također sudjeluje, najvjerojatnije prijenosom vlasništva nad nekim nekretninama na Škrljevu, kako bi zadržala kontrolni udjel od 25 posto plus jednu dionicu.