Novi zeleni standardi za privatni i javni sektor: ‘Energetska učinkovitost nije samo tehničko pitanje, već strateška komponenta‘

Sva ulaganja u energetsku i drugu infrastrukturu Europske unije veća od 100 milijuna eura, kao i ulaganja u promet veća od 175 milijuna eura, morat će se planirati po načelu energetska učinkovitost na prvom mjestu. Riječ je, prema ocjeni Hrvatske gospodarske komore (HGK), o jednoj od ključnih novina u nedavno usvojenoj, preuređenoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti EU koja, ističu u Komori, donosi još dvije važne izmjene za gospodarstvo.

Prva se, navode u HGK, odnosi na uvođenje obveze donošenja sustava gospodarenja energijom za poduzeća s godišnjom potrošnjom energije većom od 85 teradžula te obveze provođenja energetskog pregleda za poduzeća s godišnjom potrošnjom energije većom od 10 teradžula. Za prvu grupu poduzeća Direktiva nalaže rok za donošenje sustava gospodarenja energijom do 11. listopada 2027., a za drugu grupu poduzeća rok je 11. listopada 2026., uz uvjet da nemaju sustav gospodarenja energijom i dodatnu obvezu da energetski pregled provode svake četiri godine.

Ključna strategija

Uz spomenuto uvođenje načela energetske učinkovitosti i nove obveze za tvrtke, treća se najvažnija novina Direktive odnosi na podatkovne centre. Vlasnici i operateri podatkovnih centara s instaliranom IT opremom snage 500 kilovata ili više, naime, trebaju osigurati da su određeni podaci javno dostupni, poput količine pohranjenih i obrađenih podataka.

Kad su u pitanju obveze javnog sektora u provođenju nove Direktive o energetskoj učinkovitosti, u Komori ocjenjuju kako ključna strategija uključuje odabir energetski učinkovitih proizvoda, zgrada, radova i usluga prilikom dodjele javnih ugovora i koncesija. Time se, dodaju, potiče tržište prema većoj energetskoj učinkovitosti, a i postavljaju se standardi za privatni sektor.

Prometni sektor čini više od 30 posto krajnje potrošnje energije, dok zgradarstvo pridonosi s približno 40 posto ukupne potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova u EU. Sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), ističu u HGK, također postaje sve važniji, budući da je odgovoran za pet do devet posto ukupne svjetske potrošnje električne energije i više od dva posto globalnih emisija.

- Energetska učinkovitost, koja se smatra jednom od najčišćih i najisplativijih mjera, smanjuje potrebu za novim kapacitetima proizvodnje energije te troškove povezane sa skladištenjem, prijenosom i distribucijom energije. Povećanje energetske učinkovitosti ključno je i za sigurnost opskrbe EU, smanjujući ovisnost o uvozu energenata iz trećih zemalja - ističe Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK, koja je početkom studenoga organizirala radionicu o novoj Direktivi.

Tamara Kelava, HGK

Smanjenje potrošnje

Uloga javnog sektora u smanjenju energetske potrošnje i promociji održivosti od vitalnog je značenja, napominju u Komori, s obzirom na to da sektor čini između pet i deset posto ukupne krajnje potrošnje energije unutar Europske unije. Kao značajan potrošač energije, dodaju, javni sektor igra ključnu ulogu u tranziciji tržišta prema efikasnijim proizvodima, zgradama, uslugama, te u usvajanju energetski svjesnijih ponašanja među građanima i poduzećima.

Zajednički fokus i gospodarstvu i javnom sektoru pri provođenju Direktive treba biti na promociji pametnih i održivih tehnologija u područjima kao što su centralizirano grijanje i hlađenje, infrastruktura, energetski efikasne zgrade, električna vozila i industrijski sektori, ističu u Komoru.

Kao važnog nositelja uloge u ovom procesu vide ESCO (Energy Service Company) tvrtke, koje su ključne u razvoju, osmišljavanju, izgradnji i financiranju energetski efikasnih projekata. U osvrtu na zadaće energetskog sektora u provođenju spomenute direktive, u Komori skreću pozornost na činjenicu da visokoučinkovita kogeneracija i centralizirano grijanje i hlađenje predstavljaju veliki potencijal za uštedu primarne energije. Razvoj i primjena ovih tehnologija, dodaju, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini, mogu doprinijeti sveobuhvatnoj energetskoj strategiji koja teži optimizaciji iskorištavanja energetskih resursa.

- Budući da sektor energetike prolazi kroz značajne transformacije, EU nastavlja s promicanjem energetske učinkovitosti kao temeljnog principa u svim sektorima. Energetska učinkovitost nije samo tehničko pitanje, već strateška komponenta koja omogućava Uniji da postigne svoje dugoročne ciljeve održivog razvoja, gospodarskog rasta i smanjenja emisija stakleničkih plinova, čime se osigurava bolja i zelenija budućnost za sve - ističe Tamara Kelava.

Nakon usvajanja nove Direktive o energetskoj učinkovitosti EU njezine članice morat će postupno povećavati svoje uštede energije od 2024. do 2030. godine. Prosječne godišnje uštede energije trebale bi iznositi 1,49 posto, postupno rastući do 1,9 posto do kraja 2030. Uz to, EU bi trebala smanjiti svoju krajnju potrošnju energije za 19 posto do 2030., u usporedbi s prosječnom potrošnjom između 2017. i 2019.

Powered by HGK