Nakon Vladinih mjera broj blokiranih mogao bi premašiti 300.000

Iako je pandemija koronavirusa većini građana otežala život, ima i onih kojima je donijela olakšanje, a to su svakako 230 tisuća do prije nekoliko tjedana blokiranih građana.

Zahvaljujući izmjeni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima od 18. travnja, gotovo da više i nema blokiranih građana, a njihov dug sveden je na minimum. Posljednji podaci Fine pokazuju da je krajem travnja u blokadi bilo oko 9600 građana, što je 228.498 ili 96 posto manje nego mjesec dana ranije. Dug koji uključuje kamate iznosio je milijardu kuna, dok je mjesec dana ranije bio na razini od čak 23 milijarde kuna.

Kako bi pomogla financijski najviše ugroženoj skupini Vlada je propisala obustavu provedbe ovrhe nad svim fizičkim osobama, uključujući obrtnike i sve one koji obavljaju registriranu djelatnost, “za vrijeme trajanja posebnih okolnosti”, do 17. srpnja ove godine, uz mogućnost produljenja za dodatna tri mjeseca. Ovrha se nastavlja samo u iznimnim slučajevima, primjerice, kada je posrijedi plaćanje alimentacije, obveza prema radnicima za blokirane obrtnike, mjerama osiguranja iz kaznenog postupka ili račun specifične namjene, kao što je pričuva zgrade. Pokazalo se da je takvih manje od pet posto. Polovica njihova duga odnosi se na dug prema drugim građanima, a polovica na financijske institucije.

Stalna primanja

Oko 230 tisuća građana koji su do jučer bilo pod ovrhom, a ostvaruju prihode, u idućim mjesecima moći će raspolagati cjelokupnim priljevom novca na svojim računima, a ne samo s onim dijelom koji se usmjerava na zaštićeni račun.

Vedran Jelinović, konzultant u TEB poslovno savjetovanje, navodi kako ograničenja do kojih se može provoditi ovrha na stalnim primanjima (plaća, naknada, mirovina) ovise o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Ako je plaća, primjerice, manja od prosječne, od ovrhe se izuzima od četvrtine plaće u slučaju uzdržavanja djeteta do tri četvrtine kada se radi o naplati većine tražbina. U Fini kažu kako ne raspolažu podacima o prihodima građana, bilo da je riječ o onima koji su pod ovrhom, ili svima ostalima, pa nije poznato ni s čime sada raspolažu deblokirani građani. No, uz pretpostavku da će se za polovicu njih prihodi u prosjeku povećati za 50 posto prosječne plaće, proizlazi da će im svakog mjeseca na raspolaganju ukupno biti dodatnih gotovo 400 milijuna kuna. No, ostaje pitanje što kada Vlada povuče mjere o moratoriju na otplatu duga i prestane subvencionirati plaće.

Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta, strahuje da bi moglo biti “vrlo loše” jer je prilično izgledno da će mnogi ostati bez posla ili sa smanjenim prihodima, što znači da će se pojaviti novi dugovi i novi dužnici. Pored toga, dodaje, veliki broj ljudi sada je prestao izvršavati obveze kao što je plaćanje režija jer misle da je sve oprošteno ili otkazano i o tome ne vode računa.

Dugovi čekaju

- Moglo bi doći do prave eksplozije duga koji će dodatno otežati gospodarski oporavak. Možda se to i neće toliko vidjeti na mikropodacima, ali vidjet će se kod broja blokiranih - kaže profesorica Ivanov. Prema njenoj procjeni, broj blokiranih bi se mogao povećati za 20 do 40 posto, u odnosu na prvotni broj od oko 230.000. To ujedno znači da bi se u idućim mjesecima Hrvatska mogla opet vratiti na rekordne razine od prije nekoliko godina kada je broj blokiranih premašivao 300 tisuća osoba. Zahvaljujući oporavku ekonomije i nekim Vladinim mjerama taj se broj, kako se čini, tek privremeno smanjio za oko 100.000 ljudi.

Problem s dugom je u tome, objašnjava Ivanov, što dio dužnika sam sebe dovodi u financijski neodrživu situaciju, zbog neodgovornosti i moralnog hazarda, dok je kod dijela njih posrijedi objektivno pogoršanje situacije. Kako zakon ne može biti diskriminirajući, profitirali su oni koji nisu trebali, ali barem su privremeno spašeni i oni koji nisu sami uzrokovali svoju lošu situaciju. No, dugovi čekaju i morat će se podmiriti u budućnosti, premda ostaje pitanje u kojoj će mjeri to biti moguće. Banke i teleoperatori proteklih su godina mahom prodavali dugove agencijama za naplatu potraživanja, pa je vjerojatno da će ta praksa biti pojačana i idućih godina.

- Svi mi koji uredno podmirujemo obveze, na kraju sve to platimo. Vjerovnici koji mogu nametnuti cijenu proizvoda, poput banaka i telekoma, trošak će uvijek prevaliti na ostale - kaže Ivanov. U svemu ipak ima i nešto dobro, a to je da je novac trenutačno jeftin, a inflacija niska, pa prebacivanjem duga na budućnost vjerovnici ne gube puno.